Od Zagreba očekujem spremnost na kompromis, a od naše Vlade jasnu strategiju

Evropski put najbolje ćemo zaštititi pravovremenim rješavanjem sporova, ozbiljnom pravnom pripremom i odgovornim institucijama. Od Hrvatske očekujem spremnost na kompromis, a od naše vlasti jasnu strategiju i odgovornost za preuzete obaveze, kazao je za Pobjedu ambasador Željko Perović.

On je komentarisao izjave hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana o toku rješavanja bilateralnih pitanja sa crnogorskom stranom, ali i saznanja Pobjede o detaljima tih pregovora.

RJEŠIVO I NEUPITNO

Gostujući nedavno na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), Grlić Radman je govorio o mogućnosti da se uskoro postigne dogovor dvije strane o isplatama bivših zatočenika logora Morinj.

– Obeštećenje logoraša, mislim da bi se to moglo u skoro vrijeme dogoditi, pozitivno. Čekamo samo odgovor crnogorske strane – rekao je on, te ocijenio kao rješivim svih osam zahtjeva koje je Zagreb ispostavio Podgorici.

Kako je dodao, pitanje granice na moru se „može riješiti i nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju“, te precizirao kako je „neupitna“ granica na kopnu.

On je pozdravio odluku Vlade Crne Gore da se zaštiti spomen-ploča u Morinju, te da bude dostupna posjetiocima. Odluku o promjeni imena bazena u Kotoru, koji je posljednjih pet godina nosio ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića, takođe smatra dobrom viješću. Grlić Radman je istakao da je Gopčević bio svjetski priznati vaterpolista, ali i da je „bio u to vrijeme zloglasni čuvar još zloglasnijeg logora Morinj“.

– To su dva od osam pitanja koja je i predsjednik Vlade Andrej Plenković u Tivtu 5. juna kazao domaćinima da bi to trebalo riješiti. Sva su ta pitanja rješiva. Ona su i dio pregovaračkog procesa, jer su vrijednosna pitanja. Ona nijesu bilateralna pitanja one naravi kako mi mislimo. Bilateralno pitanje je granica na moru. To možemo riješiti i nakon ulaska Crne Gore u EU. Ali, Crna Gora mora riješiti granicu na kopnu, koja je Hrvatskoj apsolutno neupitna. Ona je rezultat Badinterove komisije, koja je rekla da se republičke, administrativne granice pretvaraju u državne granice. Sada imamo protokol o privremenom režimu, ali su se i Hrvati, inače, vlasnici te zemlje i dvije geodetske komisije gotovo usaglasile. Možda postoji neka minimalna odstupanja, 150 do 200 metara, ali sve drugo je apsolutno precizno – rekao je hrvatski ministar.

Gordan Grlić Radman, FOTO: HRT/ Stop kadar

Podsjetio je da Hrvatska zahtijeva i obeštećenje privatne svojine koja je, kako je kazao, oduzeta hrvatskim porodicama u Boki Kotorskoj.

– Ako je nekim drugim manjinama vraćeno, onda očekujemo da se to vrati i Hrvatima u Boki Kotorskoj. Drugačije, mi ćemo smatrati da je to diskriminacija Hrvata u Crnoj Gori – dodao je on.

Podsjetio je na pitanje 14 nestalih osoba, te da Hrvatska želi vidjeti i procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti. Ponovio je stav da školski brod „Jadran“ pripada Hrvatskoj.

– Kada sam govorio o tom brodu, htio sam ilustrovati da je on zapravo samo vrh ledenog brijega. U godinu dana je negdje 230 plovila završilo u Boki Kotorskoj, u vrijednosti od 2,7 milijardi dolara. To je u principu regulisano ugovorom o sukcesiji SFRJ. Tu je i vojna sukcesija iz 2001, a ugovor je stupio na snagu 2004. godine. Ako je ratni brod, imate različitih tumačenja. Ali, tamo se tačno kaže: brodovi koji su služili u civilne svrhe predmet su bilateralne rasprave – rekao je on, te podsjetio na stav da je Split bazna luka ovom plovilu prema njima dostupnoj dokumentaciji.

ŠTO JE S ODGOVOROM

No, ovakve stavove juče su za Pobjedu opovrgli iz samog vrha Vlade Crne Gore, navodeći kako izjava o tome da hrvatska strana čeka odgovor Podgorice ne odgovara stvarnom stanju pregovora.

Naš sagovornik je potcrtao kako je prijedlog sporazuma o obeštećenju bivših zatočenika logora Morinj dostavljen hrvatskoj strani još prije više od godinu, ali da do danas nije stigao konačan odgovor Zagreba. Riječ je o iznosu većem od 17 miliona eura, koji bi bio namijenjen obeštećenju bivših zatočenika, navodno njih više od 300.

Izvor iz Vlade tvrdi i da je pitanje sporazuma razmatrano na sjednici užeg kabineta Vlade Crne Gore, nakon čega je prijedlog ostao na razmatranju hrvatske strane.

Na osnovu ovih informacija, sasvim drugačije treba posmatrati na čijoj strani se, zapravo, nalazi odgovornost za zastoj u postizanju konačnog sporazuma.

Naime, premijer Milojko Spajić u martu ove godine saopštio je da Vlada nije donijela konačnu odluku o isplati odštete bivšim zatočenicima Morinja, precizirajući da je riječ o osjetljivom pitanju o kojem dvije vlade razgovaraju i da dogovor još nije usaglašen.

Isto je prošle sedmice navela i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, precizirajući da će Vlada uskoro donijeti odluku o konačnom iznosu predviđenom za isplatu bivšim logorašima iz Morinja. I ona je izrazila nadu da će pitanje biti riješeno u susret zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja.

TRI STAVKE

Komentarišući otvorena pitanja sa nama susjednom članicom EU, ambasador Željko Perović za Pobjedu jasno razdvaja tri bitne stavke koje će najvjerovatnije determinisati konačno rješenje problema.

– Prva stavka je granica na kopnu, koja je nedvojbeno jasna. To je riješeno 1992. godine Badinterovom komisijom i verifikovano je hiljadu puta. To što sada određeni crnogorski zvaničnici iz aktuelne vlasti potenciraju drugačije rješenje iz neznavenih ili zlonamjernih razloga, škodi odnosima jedne i druge strane – smatra naš sagovornik.

Pitanje ulaska u Boku Kotorsku, kako je dodao, nešto je što će se dugoročno rješavati. Zato ističe da razgovor o Prevlaci mora počivati na dokumentima i međunarodnom pravu. Zato smatra da „lične želje i emocije ne mogu biti osnova državne politike, a ponovno otvaranje pitanja kopna bez pravnog uporišta samo slabi našu poziciju“ .

– Što se tiče obeštećenja bivšim logorašima iz Morinja, crnogorska strana je to već prihvatila i shvatio sam da će isplata biti vrlo brzo – kazao je Perović, te napomenuo da se kao rok pominje kraj godine.

Kao treću bitnu stavku on navodi povrat davno nacionalizovane imovine čiji su vlasnici pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Upravo taj zahtjev – uz obeštećenje – za Hrvatsku predstavlja preduslov kako bi dala „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 23.

To što Hrvatska podržava članstvo Crne Gore u EU, ali otvorena međudržavna pitanja povezuje sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, za Perovića znači da država mora precizno definisati svoje ciljeve.

– Zato Podgorica mora imati jasnu strategiju, pravno utemeljene stavove i spremnost da probleme rješava prije nego što postanu prepreka evropskom putu. To je naročito važno u razgovorima o poglavljima 23 i 31. Odgovornost naše vlasti jeste da zna šta pregovara, kojim argumentima raspolaže i kakve posljedice njene odluke mogu imati – ukazao je on.

Perović je rekao i kako zahtjevi za obeštećenje i povrat imovine zahtijevaju konkretan i temeljan rad naših institucija.

– Ako su obaveze prihvaćene, treba ih izvršiti u dogovorenim rokovima i javnosti jasno saopštiti šta je usaglašeno. Ne smijemo dozvoliti da izostanak pripreme ili sprovođenja dogovora dodatno optereti zatvaranje Poglavlja 23 – naveo je on.

Problemi koji se „vuku“ do posljednjeg trena više su od običnih bilateralnih pitanja. Zato ukazuje kako su „neke nesuglasice mogle ranije biti riješene ili makar približene rješenju“.

– Naš hronični problem je što čekamo da sporna pitanja eskaliraju, pa ih rješavamo u najnezgodnijem trenutku po nas. Evropski put najbolje ćemo zaštititi pravovremenim rješavanjem sporova, ozbiljnom pravnom pripremom i odgovornim institucijama. Od Hrvatske očekujem spremnost na kompromis, a od naše vlasti jasnu strategiju i odgovornost za preuzete obaveze – zaključio je Perović u izjavi za Pobjedu.

Milatović: Ploča u Morinju je nelegalna

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je ponovio svoj stav kako „u odnosima sa susjedima dosljedno štiti svoje nacionalne interese i državno dostojanstvo“.

On smatra da izjave ministra Grlić Radmana „često nijesu u duhu dobrih odnosa“, te izrazio očekivanje da će komunikacija dvije države u narednom periodu biti drugačija.

– Crna Gora je zemlja koja želi najbolje moguće odnose sa Republikom Hrvatskom, ali sasvim sigurno ne smijemo doći u situaciju da izgubimo svoje državno dostojanstvo kao rezultat ishoda ovih pregovora – naglasio je Milatović.

Jakov Milatović, FOTO: Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore

Istakao je da određena otvorena pitanja između dvije države nijesu sastavni dio evropskih integracija Crne Gore, podsjećajući da su i lideri institucija EU više puta ukazivali da evropski put ne treba koristiti za bilateralizaciju odnosa. Za njega je posebno sporno donošenje zakona kojim je legalizovana memorijalna ploča na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.

– Vlada Crne Gore i parlament su, donošenjem zakona, a kasnije i odlukom Vlade Crne Gore, legalizovali jedno nezakonito djelo – naveo je on.

Osvrnuo se i na pitanje razgraničenja, uz stav da je „razgraničenje na moru usko povezano sa razgraničenjem na kopnu“, a da Crna Gora ne treba da bude dovedena u situaciju da prihvatanjem određenih zahtjeva unaprijed oslabi svoju pregovaračku poziciju u eventualnim arbitražnim sporovima“.

Naglasio je i da odnose dvije države „ne treba neprestano vraćati na događaje iz devedesetih godina“, posebno kada je riječ o današnjem rukovodstvu Crne Gore, te istakao da „mnogo veću odgovornost za tadašnje događaje snose ljudi koji su u tom periodu upravljali zemljom“.