SPAJIĆ NA POTEZU: Hibridni rat protiv vrha države, PREMIJER zaprijetio smjenama, ANB i POLICIJA ćute

Crnogorska javnost danima unazad svjedoči hibridnom ratu koji se vodi pute video objava na društvenim mrežema, kojim su targetirani najviši državni zvaničnici, uključujući premijera Milojka Spajića. Iako se radi o ozbiljnim optužbama iz institucija zaduženih za kontraobavještajnu zaštitu – Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije – već danima ćute na pitanja portala Standard u vezi sa slučajem Miloša Medenice i spornih video sadržaja kojima on targetira bezbjednosni sektor i sam vrh države. Dok iz ANB-a i policije ćute, premijer je na zatvorenom sastanku zaprijetio smjenama čelnicima bezbjednosnog sektora, ukoliko se slučaj Miloša Medenice ne riješi u kratkom roku.

Serija video objava na kojim se pojavljuje navodni Miloš Medenica, a za koje iz policije tvrde da su rezultat tzv. “deepfake” tehnologije, predstavljaju ozbiljnu bezbjednosnu prijetnja. Bilo da je riječ o autentičnim snimcima ili sofisticiranim digitalnim manipulacijama, njihov sadržaj, ne samo da nanosi štetu pojedincima već i ukupnom institucionalnom integritetu države.

 

 

POLICIJA I ANB NE ODGOVARAJU NA PITANJA STANDARDA

Zbog toga je portal Standard prošle nedjelje uputio zvanična pitanja i ANB-u i Upravi policije, tražeći pojašnjenja o mjerama koje se preduzimaju u okviru kontraobavještajne zaštite premijera Milojka Spajića i drugih visokih zvaničnika i eventualnoj identifikaciji i lociranju osobe odgovorne za objave.

Međutim, ni nakon pet dana iz Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost nijesu odgovorili na naša pitanja.

Ono što svakako zabrinjava je činjenica da se policija, povodom ovog hibridnog rata, oglasila samo jednom i to tvrdeći da na snimcima nije Miloš Medenica, već da su snimci kreirani deep fake tehnologijom. Na istom fonu je bio i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je više puta ponovio da se radi o lažnim snimcima kreiranim vještačkom inteligencijom.

No, ono što bezbjednosni sektor i čelni ljudi u njemu uporno prenebregavaju, je činjenica da se snimci svakodnevno objavljuju i bilo da su deep fake tehnologija ili proizvod stvarnog Miloša Medenica, oni prave ogromnu štetu kako bezbjednosnom sektoru, tako i državi, te se očigledno radi o hibridnom ratu, za koji država očigledno nema odgovor, ili ga javno ne saopštava.

SPAJIĆ ZAPRIJETIO SMJENAMA ČELNIH LJUDI BEZBJEDNOSNOG SEKTORA

Da je problem postao prevelik, govori i zatvoreni sastanak premijera Spajića sa čelnicima bezbjednosnog sektora.

Prema pisanju medija premijer Milojko Spajić održao je zatvoreni sastanak sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem i prvim čovjekom ANB-a Ivicom Janovićem. Na tom sastanku, kako pišu mediji, premijer je izrazio ozbiljno nezadovoljstvo radom bezbjednosnog sektora i zaprijetio smjenama ukoliko se slučaj Medenica ubrzo ne riješi, odnosno ukoliko ne dođe do njegovog lociranja i hapšenja.

Premijera, kako je pisao MPortal, nije mnogo interesovalo da li je u pitanju vještačka inteligencija ili pravi bjegunac, već informacije koje iznosi koje kompromituju prije svega Upravu policije i ANB, a potom i čitav državni sistem. Zbog toga je insistirao, po cijenu da smijeni čelne ljude ove dvije institucije, da slučaj Medenica bude riješen do kraja u najkraćem roku.

Ovakav stav ukazuje da je vrhu izvršne vlasti postalo jasno da je riječ o koordinisanom hibridnom djelovanju, koje prevazilazi klasične bezbjednosne izazove i ulazi u zonu informaciono-psihološkog rata. Upravo zbog toga se očekivalo da institucije zadužene za kontraobavještajnu zaštitu ponude jasniji odgovor javnosti.

Ipak, izjava premijera Spajića prošlog četvrtka u Skupštini, gdje je istakao da Crna Gora „nikada nije imala bolji bezbjednosni sektor“ stvara dodatnu konfuziju. Ova ocjena dolazi svega nekoliko dana nakon, prema medijskim navodima, oštrih zahtjeva za odgovornošću i prijetnji smjenama unutar istog tog sektora,

BEZBJEDNOSNI SEKTOR NESPREMAN ZA HIBRIDNI RAT

Upravo ovakva kontadiktorna dešavanja pokazuju da izvršna vlast i njen bezbjednosni sektor nijesu spremni za hirbridni rat, koji se protiv njih vodi na društevnim mrežama.

Nadalje. otvaraju i pitanje stvarnog stanja u bezbjednosnom aparatu države, ali i efikasnosti odgovora na savremene prijetnje kakve su hibridni napadi i zloupotreba digitalnih tehnologija. U nedostatku zvaničnih informacija, i odgovora ANB-a i Uprave policije, ostaje nejasno da li institucije imaju kontrolu nad situacijom ili se suočavaju sa izazovom koji prevazilazi njihove trenutne kapacitete.

U svakom slučaju, slučaj Medenica je već odavno prerastao individualni problem njegovog bjekstva od zatvorske kazne i postao je test otpornosti crnogorskog bezbjednosnog sistema na nove oblike prijetnji – test na koji javnost, za sada, ne dobija jasan odgovor.

Izvor: Standard