Kovač: Spoljašnji uticaji dodatno pojačavaju bojazan da ćemo propustiti jednu od najvećih prilika do sada, dinamika zatvaranja poglavlja ne djeluje realno

I dalje se bavimo pitanjima državnih simbola, i dalje jedni drugima dokazujemo ko smo, i dalje smo na elementarnom nivou razumijevanja države i institucija, a treba da uđemo u zajednicu uređenih država u kojima su ta pitanja odavno podrazumijevajuća, kazala je za Pobjedu direktorka za strategiju i komunikacije CGO

Kratkovidost vlasti, njihova uskogrudost i nedoraslost okolnostima, a možda i neotpornost na štetne uticaje, može koštati građane Crne Gore mnogo skuplje nego što u ovom trenutku možemo i da pretpostavimo, kazala je za Pobjedu Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Ona je za naš list komentarisala da li bi dinamika zatvaranja poglavlja do kraja ove godine u pregovorima za pristupanje naše zemlje Evropskoj uniji (EU) mogla biti poremećena u svjetlu činjenice da neke od najznačajnijih institucija u državi do danas nijesu u potpunosti funkcionalne.

(Ne)funkcionalnost

Riječ je, prije svega, o izostanku imenovanja direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u punom mandatu, a na čijem je čelu Dušan Drakić kao vršilac te dužnosti od kraja avgusta 2024. godine.

Takođe, to se odnosi na kompletni sastav Centralne izborne komisije, koja treba da zamijeni doskorašnju Državnu izbornu komisiju i donese konačne odluke u više slučajeva. Konačno, Ustavni sud i dalje nije kompletiran, a poslanici i dalje nijesu dali konačan stav o dva kandidata koja je predložio predsjednik države Jakov Milatović.

Podsjećanja radi, Evropska komisija (EK), ali i sve institucije EU, već godinama upozoravaju na nefunkcionalnost ključnih ustanova od kojih zavise i ocjene za poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.

Korak u pravcu rješavanja tih problema mogu biti dvije sjednice koje će biti održane danas poslije podne.

Na prvoj će Savjet ASK-a donijeti odluku o valjanosti prijava koje su stigle na konkurs za direktora te institucije. Potencijalni kandidati su Drakić, Kristina Braletić, Vladimir Stanišić, Nina Radulović i Mithat Kuč.

Drugu će održati članovi Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a, a odlučivaće o prijavama na javni oglas koje su uputili Alija Beganović, Boris Vukašinović, Boris Bastijančić, Boško Nenezić, Damir Rebronja, Muhamed Đokaj, Uroš Vukićević, Veljko Vujović i Marija Raspopović.

No, mogućeg termina kada će poslanici u parlamentu glasati za prijedloge Milatovića za sudije Ustavnog suda, drugi put za Predraga Krstonijevića i prvi put za Jelenu Ružičić, nema ni u naznakama.

Moguća dinamika

Na pitanje da li bi ovakva situacija u tri ključne institucije mogla da utiče na pregovaračku agendu Crne Gore, sagovornica Pobjede je potcrtala da to nijesu jedini problemi.

“Dinamika zatvaranja poglavlja u ovom trenutku ne djeluje realno ukoliko se zadrži postojeći tempo kako u dijelu imenovanja čelnih ljudi u nekim od ključnih institucija, izostanka konstruktivne atmosfere u Skupštini, tako i mnogih drugih pitanja. Političke tenzije su obrnuto proporcionalne važnosti trenutka u kojem se Crna Gora nalazi”, istakla je Zvezdana Kovač iz CGO.

Kako je navela, da je Crna Gora zaista funkcionalna država, „trka s rokovima bila bi slatka muka“.

“Ovako vidljivi, i još više nevidljivi, spoljašnji uticaji dodatno pojačavaju bojazan da ćemo propustiti jednu od najvećih prilika do sada. I dalje se bavimo pitanjima državnih simbola, i dalje jedni drugima dokazujemo ko smo, i dalje smo na elementarnom nivou razumijevanja države i institucija, a treba da uđemo u zajednicu uređenih država u kojima su ta pitanja odavno podrazumijevajuća”, ukazala je ona.

Kada je riječ o imenovanjima u ASK-u, CIK-u i Ustavnom sudu, skreće pažnju na višestruki značaj tih pozicija.

“Ne govorimo samo o poželjnim imenovanjima, već o ključnim rješenjima bez kojih sistem ne može da funkcioniše i proizvodi pravno obavezujuće i, još važnije, kredibilne odluke. To nijesu tehnička pitanja, to su institucije koje predstavljaju neke od stubova svake demokratske države i glavne oslonce čitavog procesa”, kazala je sagovornica Pobjede.

Ona je podsjetila kako se sve radi „kao da imamo neograničeno vrijeme i kao da je proces reverzibilan“.

“Prostor za zatvaranje poglavlja je ograničen i vezan za širi politički momentum koji neće trajati beskonačno. U tom smislu, ovo jesu okolnosti u kojima se prilike ne propuštaju, a čini se da su toga više svjesni oni koji ne žele da nas vide u EU, nego mi sami. Jednostavno, nema više prostora za razumijevanje institucionalnih blokada ili političkih neslaganja. Od partija na vlasti se očekuje da razumiju težinu trenutka, što, čini se, izostaje”, rekla je Kovač.

Uprkos tome, ona ne gubi nadu da se sve može završiti na vrijeme.

“Doduše, sve više na teorijskoj ravni. Postojeći obrasci ponašanja su nedopustivi i neodrživi. Nasuprot njima stoji preuzimanje odgovornosti, ali to vlast može koštati političkog komfora kojeg se neće odreći. Njihova kratkovidost, uskogrudost i nedoraslost okolnostima, a možda i neotpornost na štetne uticaje, može koštati građane Crne Gore mnogo skuplje nego što u ovom trenutku možemo i da pretpostavimo”, zaključila je ona.

Možda upravo današnje odluke budu ključne i odrede da li ćemo narednih nekoliko mjeseci uspjeti da se više približimo ili, pak, udaljimo od i dalje nedostižnog statusa punopravne članice EU.

Portal Analitika