Krivokapić: Beograd i strane ambasade pokušavali da oblikuju rad moje Vlade

Bivši crnogorski premijer Zdravko Krivokapić kazao je da Vlada koju je predvodio nakon izbora 2020. godine bila izložena stalnim pritiscima stranih političkih i diplomatskih centara moći. U razgovoru u prvoj emisiji Građanski ugao nove sezone Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E, on je naveo da su uticaji dolazili iz Beograda i Srpske pravoslavne crkve, ali i od zapadnih ambasada, te da je Crna Gora postala „poligon različitih interesa“.

Krivokapić je naglasio da je od prvog dana mandata osjećao očekivanja iz Srbije da će Vlada Crne Gore slijediti njihove stavove.

– Postojala je jasna namjera da se crnogorska Vlada posmatra kao produžena ruka Beograda. Moj otpor tome izazivao je nezadovoljstvo kod mnogih, naročito onih koji su mislili da se vlast u Podgorici vodi izvan granica Crne Gore – kazao je on.

Dodao je da je i Srpska pravoslavna crkva igrala značajnu političku ulogu, uprkos njegovom stavu da crkva treba da se bavi vjerom, a ne vlašću, posebno nakon smrti mitropolita Amfilohija.

Bivši premijer tvrdi i da su diplomatski pritisci bili stalni, da su partije unutar većine radile pod uticajem spolja, te da su pojedini ministri djelovali kao produžena ruka stranih interesa

Temeljni ugovor

Bivši premijer kazao je, odgovarajući na pitanje, da temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve nije htio da potpiše zbog proceduralnih, zakonskih i simboličkih prepreka.

On je naveo da ugovor, kada je otputovao u Beograd, nije bio spreman, te da je za njega bila sporna i sama lokacija za potpisivanje TU, odnosno srpska prijestonica.

–  Ugovor nije bio zakonski usaglašen. Nisam ja čovjek koji samo priča o proceduri, ja sam sproveo proceduru u okviru Vlade da mogu da ugovor potpišem.  Drugo, ja sam pričao o toj preambuli koja je zaista nepotrebna.  Ali, kada neko misli da mu je to značajno, ja sam želio da to bude u sladu sa onim što je potpisano u Republici Hrvatskoj, u Federaciji BiH i tako dalje. I treći razlog, zašto to nisam potpisao je – Beograd. Kako ja da potpisujem u Beogradu, sve i da je spremno proceduralno.  Ja sam želio da čovjeku koji je najzaslužniji za promjene koje su se desile, bez obzira kakve su, a to je naš blaženo počivši mitropolit Amilohije, da pored njegove kripte bude potpisan taj ugovor.  Zašto Savina?  Zašto Vila Gorica? Pored njegovog groba. On je dao pečat Crnoj Gori koji je neponovljiv – kazao je Krivokapić.

Bivši premijer istakao je da su identitetska pitanja ostala glavna linija podjela u Crnoj Gori.

– Umjesto da pričamo o ekonomiji i razvoju, mi se vraćamo na istoriju i simbole. To je idealno tlo za manipulacije spolja – rekao je Krivokapić.

Dodao je da je Srpska pravoslavna crkva imala presudan uticaj na dio političkih aktera.

– Kada crkva pređe granicu vjerskog djelovanja i postane politički faktor, to stvara dodatne podjele i slabi institucije – ocijenio je on.

Diplomatski pritisci

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Krivokapić je rekao da su i pojedine ambasade u Podgorici imale jasne zahtjeve prema Vladi.

– Ambasadori su često željeli da direktno utiču na naše odluke. Imao sam utisak da se ne poštuje suverenitet Crne Gore – naveo je, dodajući da su pojedini diplomatski predstavnici insistirali na kadrovskim rješenjima i na pravcu spoljne politike.

Prema njegovim riječima, takvi pritisci nijesu uvijek bili usklađeni sa interesima građana.

– Nije lako kada vam neko dođe i kaže – ovo morate uraditi ako želite podršku. To nijesu partnerski odnosi – ocijenio je bivši premijer.

Krivokapić je kazao da su Evropska unija i Sjedinjene Države bile odlučne u traženju dosljednosti, ali da se to u praksi često pretvaralo u diktiranje političkih poteza.

– Naša evropska perspektiva je nesporna, ali metode kojima su nametani zahtjevi nijesu uvijek bile korektne. Crna Gora se tretirala kao zemlja koja treba da sluša, a ne da ravnopravno pregovara – poručio je.

Investicije i uticaji

Krivokapić se osvrnuo i na ulogu arapskih država i investitora, navodeći da su mnogi projekti dolazili sa političkim uslovima.

– Investicije su dobrodošle, ali kada uz njih dolaze i zahtjevi koji prevazilaze ekonomiju, onda se otvara prostor za sumnju – kazao je.

Kada je riječ o Rusiji, istakao je da se njihov uticaj najviše ogledao kroz medijsku i propagandnu sferu.

– Ruski narativ je bio prisutan, a to je dodatno komplikovalo ionako polarizovanu političku scenu – dodao je.

Krivokapić je ocijenio da su unutrašnje partijske razlike dodatno pojačavale spoljni uticaj.

– Imali smo poslanike i partije koje su radile pod uticajem ambasada ili Beograda. Kada vam se većina dijeli na takav način, jasno je da Vlada ne može dugo trajati – rekao je.

Bivši premijer kritikovao je i sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji je inicirao premijer  Spajić.

– To je trostruka nepravda – daje se monopol, dopušta se drugima da odlučuju ko će graditi u Crnoj Gori, a nema garancija UAE za posljedice. To je štetno za građane Crne Gore – kazao je on.

Dodao je da je bio i protiv nastavka tendera za aerodrome, kao i da su interesi lobista i članova Vlade dijametralno suprotni i da je riječ o primjerima kapilarne korupcije.

Odnosi sa Milojkom Spajićem

Govoreći o premijeru Milojku Spajiću, Krivokapić je kazao da je tokom njegovog mandata bilo neslaganja u vođenju ekonomske politike.

– Spajić je imao značajnu autonomiju, ali često bez konsultacija sa ostatkom Vlade. To je stvaralo nesporazume, jer ekonomske odluke nijesu uvijek bile u skladu sa širim planom Vlade – naveo je.

Dodao je da vjeruje da je Spajić tada radio u dobroj namjeri, ali da je manjak koordinacije stvorio dodatne tenzije, ocjenjujući da je on dobar za kripto-valute.

Krivokapić je rekao da je borba protiv korupcije bila jedan od stubova njegove Vlade, ali da rezultati nijesu ostvareni u mjeri koju su građani očekivali.

– Sistem je duboko ukorijenjen u korupciju. Nijesmo imali dovoljno političke podrške da sprovedemo reforme. Pojedini procesi su zaustavljeni jer je bilo onih kojima promjene nijesu odgovarale – poručio je Krivokapić.

Na kraju, upitan da li i dalje vjeruje da „snaga vjere može pomjeriti planine“, odgovorio je potvrdno.

– Čovjek koji vjeruje, makar kao zrno gorušice, može da uradi mnogo. Mene je vjera čuvala i vodila kroz politiku – poručio je Krivokapić i istakao da su mu savjeti koje mu je davao mitropolit Amfilohije bili vodilja u političkom životu.