Veselinov: Da je Krivokapić 2020. rekao ovo što govori sada CG bi bila u boljem položaju, vlada rivalitet između Joanikija i Metodija

Autor: Bojana Đokđurić

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da se šef crnogorske Vlade, danas nalazi van granica naše države, te da “srpski svet” i Bezbjednosno-informativna agencija Srbije najviše ometaju Crnu Goru.

Krivokapić je, za Televiziju Vijesti, dodao i da je ukidanje Pravoslavne crkve u Crnoj Gori bio dio organizovanog pristupa, kako bi se spriječila bilo kakva autonomija crkve u našoj državi, a u sve su, ističe, umiješani prsti Aleksandra Vučića.

“U Crnoj Gori je poslije blaženopočivšeg mitropolita, koji je bio veličina i velikan, kad on ode onda vidite tu jednu prazninu koja je ostala i koju nijesu mogli da nadopune dva nova episkopa u Crnoj Gori, odnosno dvojica vladika. Sada dvojica mitropolita.

To davanje titula, to je jedan mitropolitanski sistem koji je nasljeđe Grčke, to nije definisano Ustavom SPC. Sad da vam kažem čiji su prsti tu umiješani. Umiješani su prsti čovjeka, koji sad doživljava veliku krizu u Srbiji, a to je gospodin Aleksandar Vučić. Da li je to nasljeđe srbijanske politike da se ljudi teško odriču prijestola i on će možda sve da uradi da bi opstao na vlasti, za razliku, kao što ste vidjeli, u Crnoj Gori je taj trenutak, bez obzira na sve potrese i različitosti koje su se ispoljile u tome trenutku, prošao koliko toliko bezbolno”, kazao je Krivokapić.

Nekadašnji srpski političar i univerzitetski profesor, a sada analitičar dešavanja u srpskom društvu i crkvi Dragan Veselinov komentarisao je za Antenu M izjave bivšeg premijera Krivokapića.

Kaže da ponekad i političari koji su zastranili umiju da progledaju.

“I to mi je drago, ali mi nije drago što Zdravko Krivokapić to nije želio ili nije mogao da kaže 2020. godine, kada je to moglo da izazove i da stvori potpuno novu situaciju u Crnoj Gori, gdje bi ona bila u neuporedivo boljem položaju nego što je danas. Ali svejedno, bolje ikad nego nikad”, ističe Veselinov.

Bilo bi dobro, naglašava naš sagovornik, kada bi to bila svijest koja se širi i u crnogorskom društvu.

“Što se tiče mitropolija, u pitanju je pokušaj da se podijeli crkvena vlast unutar same SPC u Crnoj Gori, kako bi se, iz rivaliteta dvije mitropolije, stvorila tenzija i podjela među samim vjernicima i ljudima koji su vezani za srpski politički etos i eros.”

Govoreći o pokojnom Amfilohiju, Veselinov kaže da je bio nesrećna politička ličnost, te da nije imao jasne političke stavove o položaju Crne Gore u odnosu na Srbiju, ali ni o Cetinjskoj mitropoliji u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu.

“Ono što mislim je da on nikada nije rekao, ukoliko je riječ o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom, da bi Crna Gora u odnosu na Srbiju trebalo da zadrži federalni status. Što se tiče Cetinjske mitropolije u okviru SPC, on jeste zagovarao određeni stepen autonomije. To je bilo očigledno opasno po situaciju u Beogradu. Sama SPC nije željela nikakvu autonomiju u suštini Crnogorske cetinjske mitropolije. To mi je signal da Amfilohije Radović nije shvatao da, ukoliko bi se dogodilo ujedinjenje Crne Gore i Srbije, da bi Crna Gora bila podjarmljena i izgubila svoj federalni položaj”, ističe Veselinov.

Veselinov smatra da između Metodija i Joanikija vlada rivalitet koji bi trebalo da oslabi položaj autonomnosti ponašanja vladika u Crnoj Gori u korist discipline prema Beogradskoj patrijaršiji, i u krajnjem, kako zaključuje, u korist Aleksandra Vučića.