
Građani Crne Gore treba da budu srećni što živimo u miru, uz sve naše nedaće koje postoje- socijalne, ekonomske, poručio je premijer Dritan Abazović.
“Samo kada je mir mislim da je veliki iskorak za cijelo društvo”, naveo je Abazović, gostujući u “Argumentima” na TVCG gdje govori o najznačajnijim političkim, ekonomskim i brojnim drugim temama.
Govoreći o posjeti Ukrajini, Abazović je istakao da je obavio moralu i političku obavezu.
“Posjetom Ukrajini učinili smo veliku stvar za diplomatsko pozicioniranje Crne Gore. Ovo je naš povratak na velika vrata. Bez obzira što je Crna Gora mala značila im je naša posjeta”, ocijenio je Abazović.
Crna Gora je, dodaje Abazović, dala Ukrajini skromnu vojnu i finansijsku pomoć.
“Mi smo dali skromnu vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, u skladu sa odlukama Vlade. Potpuno regularno. Za to nije potrebna podrška Parlamenta. To ćemo raditi i dalje. Ideja da svaka zemlja Zapadnog Balkana renovira ili izgradi jednu zgradu u najranjivijem gradu u Ukrajini, i da ih nazovemo po državama”, kazao je Abazović.
O odnosima s Rusijom: Crna Gora ne treba da ima politiku sjedenja na dvije stolice, imaćemo negativne implikacije na ekonomiju
Komentarišući odnose sa Rusijom, Abazović ističe da Crna Gora ne treba da ima politiku sjedenja na dvije stolice.
“Nama je žao zbog te situacije. Mi nismo zemlja koja pretenduje da igra neku suviše značajnu geopolitičku ulogu, niti nam to pripada. Mi želimo upravo ovakvu, pacifičku politiku koju sugdje propagiramo. Ovo nije samo sukob između Rusije i Ukrajine, ovdje se ne radi samo o odbrani onoga što je teritorijalni integritet Ukrajine, već o pravima ljudi da biraju put koji žele, i način na koji žele da uređuju državu”, kazao je Abazović.
Trenutna situacija, dodaje, već ima negativne implikacije po Crnu Goru.
“Crna Gora ne treba da ima politiku sjedjenja na dvije stolice. Ta politika nas je dovela u ovu situaciju u kojoj smo danas. Negativne implikacije će se, prije svega, odnositi na ekonomsku sferu. 20 odsto turističkog tržišta čine Rusija, Ukrajina i Bjelorusija. To je nenadoknadivi procenat.. Plus veliki broj građana iz te regije imaju ovdje nekretnine. Mislim da smo jedan dio tih ljudi izgubili. Međutim, ne možemo gledati samo ekonomsku logiku. Mi moramo da znamo šta je naš glavni cilj. Naš glavni cilj je ulazak u Evropsku uniju. Naša solidarnost mora da bude jasna. Ima li svjetla na kraju tunela? Mislim da moramo da se nadamo”, istakao je Abazović.
O Otvorenom Balkanu
Govoreći o Otvorenom Balkanu, Abazović je istakao da je za njega Otvoreni Balkan čedo Berlinskog procesa.
“Za mene je to čedo ili nastavak Berlinskog proessa. Berlinski proces je nastao onda kada je kancelarka Angela Merkel procijenila da saradnja zemalja u regionu nije na zavidnom nivou. Željela je da otvori jedan okrugli sto, dijalog kako bi tu saradnju uzdigla na veći nivo. Mi možemo sada govoriti o efektima Berlinskog procesa, je li on zadovoljio ili nije. U svakom slučaju uradio je neke dobre stvari, ali ako je iz toga proizišla jedna druga inicjativa, ne spolja, nego iznutra, koja je već dala neke efekte, ja ne vidim zašto bi to trebalo da naiđe na bilo kakvu osudu”, kazao je Abazović.
To su, dodaje, kompatabilni procesi.
“I jedan i drugi proces podrazumijevaju ekonomsku saradnju. Šta to znači? Rad na stvaranju uslova da profunkcioniše zajedničko tržište”, istakao je Abazović.
Prema njegovim riječima, možemo da izaberemo da budemo zatvorena država.
“Međutim, to nas neće dovesti nigdje. Ako ne možemo biti kompatibilni sa zemljama regiona, šta da očekujemo sjutra u EU. Više granica, više šverca. Manje granica, manje šverca. Nama treba jedinstven sistem”, poručio je Abazović.
Poenta regionalne saradnje je, dodaje, da povećamo mobilnost, ojačamo stabilnost i međusobno povjerenje.
“To će ubrzati naše integracije”, poručio je Abazović.
Premijer je kazao da njegova Vlada ima ogromnu diplomatsku ofanzivu.
“Osjećam da je ovo momenat za Crnu Goru. Ako postoji idealna zemlja koja može da oživi proces proširenja, to je Crna Gora”, istakao je Abazović.

Čeka nas teška jesen
Crnogorski premijer ocjenjuje da Evropu, zbog rata u Ukrajini, čeka teška jesen.
“Cijene će otići u nebo. Uz mogućnost da se plati neće se moći dobiti električna energija. Treba nam čvrsta ekonomska saradnja. Potpuno je nerazumljiva politika određenih krugova u Crnoj Gori koji ne razumiju kontekst. Ako misle da Njemačka ne može sama da se suoči sa krizom, a može Crna Gora sa ovakvom ranjivom privredom, onda mogu da zaključim da takvi zaključci nijesu vođeni nacionalnim interesima”, kazao je Abazović.
Zatim je dodao.
“Uoči ekonomske krize koja nas očekuje na jesen, u saradnji sa velikim privrednicima, stvorićemo jedan oblik robnih rezervi”, kazao je Abazović.
O posjeti Beogradu
Abazović je kazao da je sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem dva puta razgovarao, a da su se dotakli tema potencijalne krize, ekonosmke saradnje, povezivanje privrednih komora..
“Ako neko misli da se govori o velikim političkim idejama to nije tačno…Ima nekoliko tema koje ćemo tretirati. Prva je vezana za ekonomske odnose, uvoz hrane. Druga tema koja će se otvoriti je regionalna saradnja, pa i saradnja kroz Open Balkan”, kazao je Abazović.
Crna Gora je, dodaje, spremna da pošalje novog ambasadora u Beograd.
“Blizu smo oko dogovora o imenu”, kazao je Abazović, ne želeći da kaže ko je to.
Ne mogu da garantujem da ćemo 13.jula otvoriti auto-put, gubimo novac od putarine, to je najskuplji i najsporiji auto-put…
Premijer Dritan Abazović ne može da garantujem da će 13.jula otvoriti auto-put.
“Ne samo što je to najskuplji autoput, nego je jedan od najsporijih koji se radi. To je naša nesreća od početka. Ja ne mogu da garantujem da ćemo 13. jula otvoriti auto-put. Ja bih volio da se to desi na državni praznik, to je ideja. Mi gubimo novac od putarine. Mi mnogo toga gubimo, stvaramo lošu klimu između nas i Kineza. Mi smo naš dio posla obavili. Mi smo taj autoput isplatili tim kreditom. Mi ćemo ga plaćati narednih 14 godina. Mi još ne možemo da ga upotrijebimo. Naravno da će neko snositi odgovornost za to”, kazao je Abazović.
Kako je dodao, nakon što se autoput otvori, vidjećemo kako mogu da se aktiviraju potencijalni penali i ko je odgovoran zbog kašnjenja.
Abazović je sumnjičav da neko sabotira završetak radova.
“To sam saopštio ministru kapitalnih investicija. Rekao sam da nije normalno i logično da ne možemo sada nakon završetka građevinskih radova put pustimo u probni rad”, istako je Abazović.
Ko je ogrezao u kriminal više se ne osjeća sigurno, niti se ponaša kao kabadahija u Crnoj Gori
Ponosan je, kaže, na rezultate postignute u oduzimanju cigareta i desetkovanju kriminalnih klanova, naročito Kavačkog i Škaljarskog.
“Nije sve u rukama Vlade. Mi zaboravljamo da su u ovom trenutku predsjednici Vrhovnog i Privrednog suda u zatvoru. Šta će biti dalje u njihovom postupku, ja ne znam. Bilo je dileme oko toga da će Europol da prekine saradnju sa Crnom Gorom. Bio sam tamo. Pročitali ste u jednom mediju da je preko 700 poruka u obradi SDT-a. Tako da rezultate očekujem. Za sve treba vrijeme. Ovo što radi Crna Gora kada je u pitanju šverc cigareta je neviđeno. Ovo nema niđe. Cijelo vrijeme, šverc cigareta se dešava preko Crne Gore, te cigarete su završile na teritoriji EU i Velike Britanije. Ajde da prihavtimo da Crna Gora nije imala mehanizme, dovoljno tehnika, političku volju da to spriječi… Što nijesu spriječile ove zemlje na svojoj teritoriji? Jer to nije završilo na teritoriji Crne Gore. Zato što se niđe nije vidjelo ovoliko političke volje”, ocijenio je Abazović.
Zatim je poručio.
“Ko je ogrezao u kriminal više se ne osjeća sigurno, niti se ponaša kao kabadahija u Crnoj Gori”, istakao je Abazović.
Sve što se proda od zaplijenih cigareta moraće da se vozi van granica Crne Gore
“Mi radimo pravni infrastrukturu. One mogu da se prodaju i bez lex specijalisa- licitacijom. Ministru finansija je prihvatljivije da se ide na lex specijalis, kako bi i parlament nosio pozitivan dio odgovornosti. Radi se o ogromnim količinima. Sve što se proda moraće da se vozi van granica Crne Gore”, kazao je premijer.
Ukoliko se niko ne prijavi biće, kaže, prinuđeni da unište cigarete.
Milan Čolaković neće u odbor direktora Montekarga; Zoran Đurišić nije savjetnik premijera
Nakon što je određeni broj ministara bio protiv imenovanja Milana Čolakovića za člana borda direktora Montekarga, Vlada je povukla prijedlog o ovom imenovanju.
“Svako je nevin dok se ne dokaže suprotno”, istakao je premijer.
Abazović je kazao da Zoran Đurišić nije savjetnik premijera.
“On ima ugovor o povremenim poslovima. Obavljaće dužnost za koju mislim da je potrebna. Pozivam na strpljenje, pomirenje, pa onda da sudimo o rezultatima”, kazao je Abazović.
O manjinskoj Vladi
“Manjinska vada je na godinu. Vidjećamo šta je nakon toga solucija. I 45 dana izgleda kao da je vječnost. Mislim da možemo uraditi puno toga. Radujem se i izborima”, kazao je Abazović.
S.Đukanović
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].