Zemni gas može spasiti Crnu Goru

Ekonomska logika, konkretni podaci i iskustva nas upozoravaju na opasnost baziranja života države na zaduženjima, bez povećanja proizvodnje i stvaranja novog dohotka. Prema donekle dostupnim podacima, Crna Gora se zadužuje u zadnje vrijeme oko milijardu eura godišnje, zato što njena privreda ne stvara nove vrijednosti, pa ne proizvodi dovoljno prihoda za život države.

Najbliži negativan primjer je Srbija, koja je došla do situacije da je njeno ukupno ekonomsko opterećenje 123 milijarde eura zaduženja, sa dugovima preduzeća, banaka, građana, kamata i dr. (prof. dr Slobodan Komazec). Nije tema da li su Crnu Goru i Srbiju zadužili PES i SNS. Važno je shvatiti da se radi o dvije veoma različite zemlje po veličini i privrednim potencijalima, zbog čega je „kopiranje“ veoma štetno, zato što ove dvije zemlje imaju različite modele za spašavanje iz dužničkog ropstva. „Bratska analogija“ može Crnu Goru da odvede u nedođiju, zbog čega ona treba da traži svoja autentična rješenja.

Crna Gora, kao mala država, može da opstane i postane daleko najbogatija zemlja u Evropi, ako se organizuje kao Švajcarska, u kojoj su Njemci, Francuzi i Italijani živjeli i radili zajedno vjekovima. Što se

dešavalo preko granice, to na nju nije bitno uticalo, već se živjelo i radilo po sopstvenom modelu. Čak je Crna Gora u prednosti u odnosu na Švajcarsku jer ima bolju klimu, more, naftu, gas i druge prirodne resurse. Alternativa je da nastavimo ka’ dosad i postanemo zakrpa na rupi, po ugledu na neke druge zemlje. Ako se još donese zakon primjeren za male evropske i arapske zemlje, đe se ne izdaju pasoši sa pravom glasanja nikome ko nema korijene u toj zemlji, praktično će biti riješen jedan od fundamentalnih problema zaštite države i naroda.

Paralelan proces uređenju države treba da bude brzo i efikasno rješavanje ekonomskih problema. Uz uređenje države, treba obezbijediti ekonomsku stabilnost, tako što će se finansirati važni projekti. Takvih projekata ima mnogo. Najvažnije je da što prije počne eksploatacija nafte i gasa duž Crnogorskog primorja. Prema ekspertima „Ramka“, poznate britanske naftne kompanije koja je uradila 2D seizmiku i istraživanje u podmorju prije 20 i više godina, i „Energeana“, koji je uzeo dvije licence 2017. godine, procijenjeno je da samo u plitkoj zoni, po „Energeanovim“ licencama, ima rezervi gasa oko 34,6 milijardi US$. Od toga bi Crnoj Gori pripalo oko US$ 20 milijardi.

Ovo je skromna procjena bazirana na staroj 2D seizmici i zavisno od cijene gasa. U Ulcinjskom bloku, zajedno sa „Energeanovim“ licencama, samo u plitkim gasnim sedimentima ima gasa u vrijednosti od preko 60 milijardi US$, od čega bi Crnoj Gori pripao profit od oko 65 odsto, ili oko 40 milijardi US$, i to samo iz plitkih gasnih sedimenata. Na staroj 2D seizmici na 17 mjesta se vidi kako gas izlazi na dno mora!

Uz ovu analizu treba imati u vidu i izjavu g-dina Mathiosa Rigasa, direktora „Energeana“, pri preuzimanju licence u Crnoj Gori, u Podgorici 15. marta 2017. godine: „Oduševljen sam potpisivanjem Ugovora o koncesiji, što obilježava važan dan za ‘Energean’ i naš kontinuiran rast, s obzirom na to da ulazimo u izuzetno obećavajući region Jadrana“.

Nažalost, kompanija „Energean“ još nije izbušila predviđenu plitku bušotinu, iako je to po ugovoru trebalo da uradi još od 2020. godine!

Što se dešava, nije jasno. Niko u Vladi nije reagovao, a izgubili smo milijarde jer je cijena gasa prošle godine bila 30 odsto viša nego danas. Ruska firma „Novatek“ – a samim time i srpska vlada – znaju da u Crnoj Gori postoje ogromne količine hidrokarbonata. Kada će ozbiljna istraživanja početi? Ko o tome odlučuje, vrlo je važno, veliko i potpuno nejasno pitanje. Ovdje se neminovno nameće pitanje aktuelnim apostolima i njihovim nalogodavcima: zašto se nije pristupilo daljem istraživanju nafte i gasa kad su „Eni“ i „Novatek“ napustili Crnu Goru i zašto „Energean“ još nije izbušio predviđenu plitku bušotinu?

Sad, pred izbore, ponovo je glavna tema neosnovano povećanje plata i penzija, a još prije dvije godine su mogli napraviti Crnu Goru najbogatijom zemljom Evrope! Ko i zašto ovo radi? Narod to ne zna, ali struka mora da makar pokuša otkriti zakulisne radnje na štetu Crne Gore, a za strane interese.

Poslije prve „Energeanove“ bušotine, koja može da se izbuši za dva–tri mjeseca, Crna Gora je mogla da dobije oko 20 milijardi eura. Naravno, ovo su približne sume, zasnovane na analizama geoloških i geofizičkih podataka „Energeanovih“ licenci. Kao geofizički konsultant, Popović je napravio milione i milijarde raznim svjetskim firmama, tako da iza stavova u ovom tekstu stoje obrazovanje, znanje i iskustvo. Najbolji je dokaz da su vrhunske svjetske firme kao „Maraton“ i „OMV“ učestvovale na tenderu 2016. i 2017. godine, jer znaju da postoje ogromne količine hidrokarbonata kod nas. Važni bi bili kontakti sa naftnom kompanijom „Shell“, koja je pronašla veliko mezozojsko karbonatno ležište nafte u Albaniji. Posebno je značajno i to da je Evropski parlament izglasao gas za zelenu energiju. Mogućnost izvođenja kose eksploatacione bušotine sa kopna, a ne iz mora, pojačava ekološki kvalitet projekta.