Željko Aprcović: Kotorom će upravljati Kotorani

Željko Aprcović

Zakon o Kotoru uskoro u Skupštinskim klupama.

Problem sa starim nacrtom Zakona, sastav i imenovanje savjeta koji je predviđao da iz Kotora bude manje članova, a da članovi budu i iz Tivta i Herceg Novog, što je za Kotor bilo neprihvatljivo.

Skala: Gospodin Željko Aprcović, poslanik u Skupštini Crne Gore podnio je amandman da se ovaj član izmijeni i koliko znamo Vaš prijedlog je prihvaćen?

Aprcović: Ja ću podnijeti amandamane u predviđenom roku koji se tiču sastava Savjeta Kotora i smatram da ću i smatram da ću naići na podršku svih kolega poslanika kada se bude odlučivalo o tome. Najavio sam te amandmane na Zakonodavnom odboru kada sam pričao o prijedlogu Zakona koji se nalazi pred poslanicima i smatram da su predstavnici Ministarstva kulture, koji su predlagači ovoga Zakona prihvatili te naše sugestije i da ćemo imati, po mom dubokom ubjeđenju kvalitetnija rješenja.

Skala: U čemu je razlika? Što je ono što je Ministarstvo kulture predložilo u ranijem nacrtu u odnosu na ovo rješenje, dakle na ono koje je naljutilo Kotor odakle su pošle brojne primjedbe ka Ministarstvu kulture.

Aprcović: Prije svega moram da kažem da sam Zakon o prirodnom i kulturno istorijskom nasljeđu Kotora predstavlja jedan kvalitetniji iskorak u odnosu na važeće zakonsko rješenje iz 91. godine, koje je štitilo Kotor kao baštinu u opasnosti. Definitivno 2003. godine, Odlukom Komiteta UNESCO-a Kotor je skinut sa te liste, i ostao je Kotor, grad svjetske kulturne i prirodne baštine. Smatram da smo sada dobili jedan dobar pravni okvir,  pogotovo u dijelu zaštite starih urbanističkih zona, kulturnog nasljeđa starog grada Kotora, grada Perasta i ulice Gabela u Risnu gdje nijesu dozvoljene nikakve nove intervencije ,nego smo revitalizacija i rekonstrukcija u skladu sa autentičnom dokumentacijom, odnosno propisanim uslovima od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Moram da istaknem da je zakonski prijedlog da svi objekti infrastrukturni i građevinski preko 3.000 metara kvadratnih, prije dobijanja dozvole za gradnju treba da sadrže Studiju procjene vizuelnog uticaja na prirodnu i kulturnu baštinu Kotora i smatram da ćemo na taj način dati adekvatniju zaštitu, kompletniju za zaštitu grada Kotora i njegove prirode i kulturno istorijske baštine. I ono treće što moram da navedem a što je bilo u našem Prostornom planu i definisano, više nema nasipanja mora izuzev onoga što Prostorni plan prepoznaje kao postojeće stare ponte koje se, u skladu sa prethodno propisanim uslovima mogu na adekvatan način sanirati.
Sobzirom na činjenicu da Komitet UNESCO-a predviđa donošenje Menadžment plana za gradove koji su pod njegovom zaštitom, koji predstavljaju dio svjetske kulturne baštine, praćenje i realizaciju Menadžment plana koji donosi Vlada, shodno predloženim zakonskim rješenjima sprovodi Savjet Kotora.
U prvobitom rješenju planirano je da broj članova Savjeta bude 11, od kojih je iz kotorske opštine bilo predviđeno samo dva, uz predsjednicu Opštine koja po funkciji treba da bude predsjedavajuća Savjete. Ostale pozicije u okviru Savjeta subile planirane za predstavnika Ministarstva uređenja i planiranja prostora, predstavnika Ministarstva kulture, predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara, predstavnika Komiteta UNESCO-a, predstavnika Nacionalnom Komiteta za saradnju sa UNESCO-m i jednog predstavnika NVO sektora koji se bavi zaštitom graditeljkog nasljeđa u Kotoru i po jednog predstavnika Herceg Novog i Tivta, što je u Kotoru izazvalo nepodijeljeno negodovanje i proteste.

Skala: To znači da Kotor ne bi imao većinu u odlučivanju.

Aprcović: Kotor ne bi imao većinu u Savjetu, a ja mislim da on ima dovoljno pameti da se ovaj zakon implementira u cjelosti kako je to i zakonodavac razmišljao da bi se pružio veći nivo zaštite prirodnom i kulturno istorijskom nasljeđu Kotora.

Skala: Što ste Vi predložili na Zakonodavnom odboru Skupštine Crne Gore?

Aprcović: U konsultacijama sa gradonačelnicom Kotora Marijom Ćatović, dogovorili smo se da moji amandmani, odnosno amandmani opštine Kotor idu u tom smjeru da u okviru Savjeta participiraju četiri člana iz Kotora dok mjesta u Savjetu ne bi bila za susjedne opštine zbog toga što ne vidim ni jedan valjani razlog koji bi me ubijedio da predstavnici Tivta i Herceg Novog donose odluke, a tiču se grada Kotora.

Skala: Da li je Vaša poruka da će Kotorani upravljati Kotorom?

Aprcović: Pa sigurno. Ponavljam da je zakonski okvir puno kvalitetniji od onoga iz 1991. godine uz male, ali za nas velike izmjene. Još jednom, smatram da Kotor ima dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogu da participiraju u Savjetu i koji mogu doprinijeti boljem upravljanju Kotorom i boljem upravljanju njegovom kulturno istorijskom i prirodnom baštinom.