Univerzitet zarobljen partijama i retrogradnim ideologijama

U organizacionom smislu UCG treba decentralizovati i zakonom promijeniti procedure za izbor rektora. Nema razvoja akademskog duha tamo gdje je univerzitet zarobljen partijama ili retrogradnim ideologijama, a UCG nikada nije uspio izaći iz te stege.

To su kazali sagovornici Pobjede, akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Slobodan Backović i viša pravna savjetnica iz Centra za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović – povodom 50 godina postojanja UCG.

Od UCG još čekamo odgovore na pitanja koja se tiču razvoja ove institucije.

Backović kaže da je Univerzitet Crne Gore bio i ostao institucija od posebnog značaja za državu Crnu Goru, zbog učešća i podrške njenom svestranom razvoju, posebno zbog otvaranja mogućnosti za mlade da svoja znanja mogu da obogaćuju u prostoru visokog evropskog obrazovanja i uspostavljaju saradnju sa velikim svjetskim naučnim institucijama.

– Univerzitet Crne Gore je za 50 godina ojačao otvaranjem novih studijskih programa i fakulteta. Povećao se značajno i broj studenta. I to je dobro. Pitanje je samo koliko se povećao kvalitet učenja jer nemamo relevantnih istraživanja – mjerenja kvaliteta obrazovanja. Na nekim studijskim programima je, izgleda, upitan kvalitet studiranja i nastavnog kadra. Za dalji razvoj UCG bilo bi značajno da se ojača prijemom većeg broja mladih saradnika bez enormnih obaveza u nastavi, sa fokusom na projekte i naučni rad – rekao je Backović.

Nužna decentralizacija

Smatra da u organizacionom smislu UCG treba decentralizovati, zakonom promijeniti procedure za izbor rektora. Treba, prema mišljenju

Backovića, promijeniti način rada sa studentima i primijeniti pravilnik o finansiranju sa pravilima formiranja grupa za predavanja i vježbe.

– Djeluje mi da bi UCG bio bolji da se izbjegne ili smanji na minimum ono što se u žargonu naziva ,,intelektualni incest“. Naime, mnogo nastavnika UCG završilo je osnovne, magistarske i doktorske studije na istom fakultetu UCG što može biti limit u njihovom stvaralačkom radu. Ovakvo nešto u mnogim zemljama je nemoguće ili malo moguće – rekao je on.

Slobodan Backović

Kaluđerović podsjeća da je Univerzitet Crne Gore jedini državni univerzitet u Crnoj Gori sa najvećim brojem studenata i istraživača, ali komparativno gledajući region, Evropu i šire, radi se o mladoj visokoškolskoj ustanovi.

– Ipak, pola vijeka rada jeste značajan period, koji su pratili i različiti pristupi. U unapređenju razvoja UCG je, nažalost, dominirao neprimjeren politički uticaj što je ovu instituciju značajno ograničilo. Nema razvoja akademskog duha tamo gdje je zarobljen partijama ili retrogradnim ideologijama, a UCG nikada nije uspio izaći iz te stege – rekla je ona.

Kaluđerović smatra da je visoko obrazovanje u Crnoj Gori razvilo određenu konkurentnost, pa pored državnog univerziteta imamo još tri druga univerziteta, uglavnom nastala nakon nezavisnosti Crne Gore. To je, kako ističe, smanjilo broj studenata na UCG koji je time izgubio monopolističku poziciju, pa tako danas broji oko 17.000 aktivnih studenata, dok je nekada taj broj dostizao i 26.000. Kaluđerović navodi i da je UCG funkcionisao i radio 30 godina po jednom modelu, odnosno principu izvođenja nastave, napredovanja u zvanje i slično, dok je od 2004. godine započeto sprovođenje visokog obrazovanja po principima Bolonjske deklaracije, na prethodno nereformisani trodecenijski model, što je za posljedicu imalo niz problema koji ni do danas nijesu adekvatno riješeni.

– Zakonodavne reforme nijesu bile dovoljne, jer ih je često demantovala praksa, odnosno nijesu bile sprovodive. Model studija je više puta mijenjan, što je imalo negativne efekte za studente i tržište rada. Taj jaz neusklađenosti ponude i potražnje i danas postoji, a to utiče i na odlazak mladih ljudi iz Crne Gore kako bi u nekoj drugoj državi našli posao u struci u obimu svoje kvalifikacije – rekla je ona.

Dovedena u pitanje reakreditacija

Dodaje da je dovedena u pitanje reakreditacija UCG, jer nije usvojen novi zakon o visokom obrazovanju, zacrtan programima nekoliko vlada, još od 2020. godine i to nepojmivom nebrigom donosilaca odluka, a moguće i svjesnim taktiziranjem i kalkulacijama zarad partikularnih interesa.

– Štetu trpe studenti i akademsko osoblje, dok su sada najtiši oni koji su nekad bili najglasniji za usvajanje novog zakona, jer su promijenili pozicije, pa time i neke stavove – kaže ona.

Snežana Kaluđerović

Kaluđerović smatra da izostaje i vrlo se sporo organizuje strateški zacrtano kreiranje novih studijskih programa sa zajedničkim ili duplim/ višestrukim diplomama, u skladu sa potražnjom, naročito sa strateškim partnerskim univerzitetima.

– Razlozi su različite prirode, počevši od nezainteresovanosti rukovodstva, preko slabe motivacije nastavnog kadra usljed nedostatka znanja engleskog jezika, mogućih prepreke u toku postupka akreditacije, do preopterećenosti redovnom nastavom. S druge strane, finansira se izvrsnost, što je opravdano, ali nema vidljivih rezultata ni u zadržanom kadru, a ni u promjenama koje bi to trebalo da donese u dijelu kvaliteta UCG – rekla je ona.

Smatra i da je neophodno promovisati i povećati atraktivnost doktorskih studijskih programa na engleskom jeziku i intenzivirati aktivnosti usmjerene ka privlačenju stranih doktoranada, kao i studijske programe na engleskom jeziku na osnovnim studijama, kako bi povećali dolaznu mobilnost stranih studenata i akademskog osoblja. Svi ovi razvojni ciljevi iz strategije se, kaže ona, moraju ispuniti ukoliko UCG planira da osigura aktivno učešće u svjetskoj naučnoj zajednici i bude međunarodno značajnije pozicioniran.

– UCG je u januaru 2024. godine rangiran na 1729. mjestu Webometrics liste, što je bolje u odnosu 2020. godinu kada je u januaru bio po rangiranju na 2042. mjestu, ali je to i dalje loše gledajući komparativno – kaže Kaluđerović.

Ističe da je posebno važno voditi računa o načinu napredovanja u zvanja i da taj sistem bude u skladu sa zaslugama, što do sada, uglavnom, hronično izostaje.

Akademska zajednica dominantno ćuti

Kaluđerović kaže da je neobično da se UCG više razvijao dok nije dobio konkurenciju, odnosno dok je imao monopol, iako je ,,nažalost, ta pozicija često zloupotrebljavana na različite načine“.

– Naime, često je nastavni kadar bio svjestan svog monopolskog položaja na katedrama, što je vremenom otvaralo prostor za ozbiljan rizik od mnogih koruptivnih ponašanja, nepotističkih veza i trgovinu uticajem. To je značajno oslabilo UCG u kvalitativom smislu i mnoge perspektivne kadrove otjeralo od akademske karijere na ovoj instituciji. Dodatno, stagnaciji UCG doprinio je i jak partijski uticaj, jer je on bio i ostao dio plijena koji se dijeli zavisno od toga ko je na vlasti. Tako smo dobili akademsku zajednicu koja dominantno ćuti ili se budi na određeni podsticaj, bez ličnog kreativnog i intelektualnog impulsa ili pokušaja da kreira i bude kreator društvenih promjena, da daje doprinos razvoju društva – rekla je ona.

Nedemokratičnost se, kako navodi, ogleda i u izbornom procesu za rektora, gotovo da smo zaboravili kad je bilo više kandidata, pa se ti izbori vode i završavaju sa jednim projektovanim kandidatom.

– UCG bi trebalo da strateški kontinuirano sprovodi proces internacionalizacije, ali to je i dalje ograničeno i previše kontrolisano. A

upravo taj proces je od izuzetne važnosti za obezbjeđivanje visokokvalitetnog obrazovanja, naučnih i umjetničkih dostignuća UCG, koji bi posljedično imali i značajan uticaj na njegov doprinos razvoju crnogorskog društva u različitim aspektima – kaže Kaluđerović.

Ulaganja ima, ali ne vidimo jačanje UCG

Kaluđerović podsjeća da su, od uvođenja besplatnih studija 2018. godine na UCG, opredjeljivana sredstva iz budžeta Crne Gore rasla iz godine u godinu, pa je tako opredijeljeno preko 15 miliona eura više sredstava u 2024. godini (35.800.000 eura) u odnosu na 2020. godinu kada je bilo izdvojeno iz budžeta 20.648.727 eura.

– Tako su rasle i plate akademskom osoblju, što znači da država ulaže značajna finansijska sredstva za UCG, ali ne vidimo kao rezultat jačanje UCG, za šta su ta sredstva bila namijenjena – rekla je ona.

Istorijska uloga prof. dr Predraga Obradovića

Akademik Backović kaže da je poseban utisak u razvoju UCG na njega ostavio period razvoja u kojem je i sam učestvovao.

– To je bilo formiranje Instituta za matematiku i fiziku koji je kasnije preimenovan u Prirodno-matematički fakultet. U toj priči ne treba zaboraviti istorijsku ulogu osnivača Instituta prof. dr Predraga (Miša) Obradovića. Ono što Mišu nikada ne treba zaboraviti jeste to da je otvorio vrata za školovanje i slao na doktorske studije buduće doktore matematike i fizike. Oba odsjeka (matematika i fizika) veoma brzo nijesu imala potrebu za kadrom sa strane. Doktorske studije u inostranstvu su PMF-u dale toliko doktora da krizu fakulteta nije izazvao ni odlazak četrdesetak doktora na rad na univerzitete Evrope i Amerike – rekao je Backović.