U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, više za dva odsto nego 2011. godine

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, stanova i domaćinastava – u 2023. godini u Crnoj Gori živi 633 hiljade i 158 stanovnika – saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović na pres konferenciji za medije.

Popisom su, kaže, prikupljeni podaci o 217.441 domaćinstvu i 396.873 stana.

Ukupno je popisano 600 hiljada i 273 osoba.

Preliminarni podaci su, ističe Pejović, podložni promjenama, a konačni će biti obavljeni u ostatku godine.

Zamjenica direktora Monstata Snežana Remiković saopštila je da je broj stanovnika, u odnosu na podatke sa popisa iz 2011. godine, porastao za nekih dva odsto.

Najveći rast

– Kada govorimo o domaćinstvima rast je nešto veći – imamo 217 hiljada 441 domaćinstvo, a kada govorimo o stanovima imamo najveći rast – tj oko 26 odsto i odnosi se na 396 hiljada 893 stana za koje su prikupljeni podaci – navela je Remiković.

Prosječan broj članova domaćinstava je 2,9.

Najveći broj stanova bio je u Tivtu, Ulcinju i Budvi.

Najveći broj stanovnika je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju. Tu je, kako je kazala Remiković, skoncentrisano nešto više od 50 odsto stanovništva Crne Gore.

Najmanji broj stanovnika zabilježen je u Šavniku, Plužinama i na Žabljaku.

Porast broja stanovnika je zabilježen u 13 opština.

Povećanje broja stanovnika u Podgorici je 22 hiljade što je ukupan rast u svim drugim opštinama.

U Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima, postoji 1.400 naselja dok je onih sa manje od deset stanovnika 277.

Podaci o vjeri, naciji i jeziku nijesu obrađeni

Na pitanje zašto nemamo podatke o naciji, jeziku i vjeri, direktor Monstata Miroslav Pejović je rekao da ti podaci još nijesu obrađeni.

– Ovo su sirovi podaci koji nijesu u potpunosti uporedivi sa konačnim podacima iz 2011. godine. Današnji rezultati izvedeni su po popisnim krugovima i nije moguće izvesti nijednu drugu karakteristiku – istakao je Pejović.

Juče je, kaže, izvršen izbor kandidata za operatere.

– Unos podataka će trajati do šest mjeseci, radiće se u dvije smjene. Tek nakon unosa podataka, kontrola i uparivanja imaćemo konkretne podatke o drugim obilježjima stanovništva – dodao je Pejović.

Građani će, ističe, moći da provjere vjerodostojnost podataka putem softvera.

Specifikacija softvera tajna zbog hakerskih napada

– U specifikaciji za izradu softera postoji algoritam koji zaista ne bi bilo poželjno da postane javan zbog hakerskih napada – saopštio je Pejović poručujući da je iz tog razloga Vlada specifikaciju softvera označila stepenom tajnosti.

Na tom softverskom rješenju radi Komisija koju je na, zahtjev opozicije, obrazovala Vlada, a sa čijeg je čela u u decembru istupio Boris Marković, koji je na tu poziciju postavljen, takođe, na prijedlog opozicije. On je kao razlog ostavke naveo razlog što „softver neće provjeravati podatke“ i što Komisija „ne radi ono što je odlukom Vlade definisano“.

Pejović je na pres konferenciji rekao da je tenderska dokumentacija za izradu softvera spremna.

– Odmah po usvajanju plana javnih nabavki, koji je obično krajem januara, tender će biti raspisan – naveo je Pejović.

On je saopštio da će narednih dana opozicija dati prijedlog za novog člana predsjednika komisije za praćenje uspostavljanja softvera.

Dijaspora nije uključena u preliminarne podatke

Na pitanje da li je dijaspora uključena u podatke o broju ukupnog stanovništva Pejović je odgovorio odrično.

– Što ne znači da nakon statističke kontrole neće doći do situacije da su popisana i lica koja su u dijaspori, ali mi ćemo nakon kontrole doći do konačne i realne slike podataka – dodao je Pejović.

Remiković je rekla da će porast broja stanovnika u pogledu prirodnog priraštaja i migracija pokazati analize nakon konačnih podataka.

Podaci o strancima nakon obrade podataka

Tačno je, kaže, da od 2021. godine imamo veći priliv stranaca.

– Promjena metodologije za procjenu zahtijevala bi da uključuju i promjene koje se tiču stranaca. Analize na osnovu konačnih podataka ukazaće u kolikoj mjeri utiču na ovaj broj – navela je Remiković.

Pejović je rekao da su stranci uključeni u ukupan broj stanovništva, ali da sada ne mogu izdvojiti broj stranaca.

– Zato nam je neophodan unos i obrada podataka, a procjene se ne rade na bazi stranaca. Oni nijesu uključeni u procjenu. Sačekaćemo unos i obradu podataka – naveo je Pejović.

Bez novih zloupotreba ali i povratnih informacija o „piši-briši “

Novijih zloupotreba, pored slučaja „piši-briši“ , Pejović kaže da nije bilo.

– Što se tiče slučaja piši briši – svako domaćinstvo gdje je bila korišćena utvrdiće nadležni organi. Kompletni materijal za to je predat policiji i tužilaštvu. Za sada nemamo povratnu informaciju, vjerujem da ćemo dobiti u skorijem. Vjerodostojnost podataka je utvrđena – nema razlike na duplikatu i originalu. Ostavljam nadležnima da ispitaju zašto su piši-briši olovke korišćene – naveo je Pejović.

Dio popisivača nije primio honorare jer opštine nijesu dostavile podatke

Pejović je saopštio da neki opisivači  nijesu primili honorare zbog toga što dio opština nije dostavio podatke.

– Popis se završio 30. decembra, a svi znamo kada se završava budžetska godina. Budžet postaje operativan u drugom dijelu januara. Za sada imamo informaciju da je više od 50 odsto popisnih komisija, odnosno opština, dostavilo finansijske obrasce Monstatu – rekao je Pejović apelujući na sve opštine koje već nijesu – da završe taj posao.

Istakao je da je to naročito problem u Podgorici.

Popis je održan od 3. do 28. decembra, nakon što je početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i nacionalnih savjeta da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Početak popisa bio je najavljen za 1. novembar, ali ga je 44. Vlada na prvoj sjednici nakon njenog konstituiranja odgodila za 1. decembar zbog prijetnji opozicije da će ga bojkotovati, jer u popisnim komisijama nema njenih članova.

Vlada i predstavnici opozicije i nacionalni savjeti su nakon toga potpisali Sporazum o popisu, kojim, između ostalog, predviđeno proširivanje popisnih komisija, kontrolu unosa prikupljenih podataka, izrade softvera za njihovu provjeru i zabrana partijama da sprovode kampanju vezanu za popis.

Krajem novembra je Vlada odlučila da početak popisa stanovništva bude odložen za 3. decembar, što je bio zahtjev najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Prethodni je održan 2011. godine.