Savić: Na projekat Evropa sad teško bi se odlučila i jedna Njemačka

Vesna Šofranac

Projekat Evropa sad je lijepa priča, rizik u koji ulazi jedan mladi ministar u čiju dobru namjeru ne sumnjam, ali bi se na takav korak teško odlučila i jedna razvijena i ekonomski stabilna država kao što je Njemačka.
Ovako je za Dnevne tzv. “Maršalov plan”, ili projekat Evropa sad prokomentarisao profesor Ekonomskog fakulteta Beogradskog univerziteta dr Ljubodrag Savić.

Savić je odmah nakon što je Spajić objelodanio svoj plan, komentarisao za beogradske medije namjere vlade Zdravka Krivokapića, kojeg su prenijeli crnogorski mediji, a u kojem je poručio da nam je “bog u pomoći”.

Podsjećajući ga na tu izjavu, profesor Savić kaže da ga je začudio jedan tako optimističan plan, u situaciji kada se država nalazi u ekonomskoj krizi i da je osnovno pitanje iz kojih izvora se planiraju povećanja minimalne zarade i prosječne plate, te da se moraju imati u vidu dugoročne posljedice ovakvog poteza čak i da bude održiv neki kraći period.

“U ekonomiji nema alhemije, to nije moguće. Sve je vrlo realno i sve dođe na naplatu. Moguće je iskočiti u nekom trenutku i napraviti neke rezultate, ali makroekonomija je čudo, tu moraju da postoje realni, dugoročni, kvalitetni izvori novca. Ako toga nema, onda nema ni rezultata, osim na kratko, a to na kratko miže biti kroz novo zaduživanje i povećanje poreza, akciza“, rekao je Savić pitajući u šali imamo li skoro neke izbore.

Sagovornik Dnevnih smatra da je otežavajuća okolnost i skok cijena i inflacija.

„To je još jedan probolem više na kojeg moguće vaš mladi ministar nije računao kada je pravio projekat. Mi smo se navikli već neko vrijeme da imamo stabilne cijene, da ne moramo svako malo trčati u prodavnice, to sad više ne može. Inflacija ima dvije komponente – realnu i psihološku. Mi smo još uvijek mirni od te psihološke. Ona je ovog puta manje domaćeg, više inostranog porijekla, jer imamo veliki uvoz”, upozorava dr Savić.

Sagovornik Dnevnih ističe da je dobro kada jedan mlad čovjek razmišlja i revolucionarno i emotivno, ali u ekonomiji su to sve visoki rizici koji mogu da dovedu do teških posljedica.

“Ali, na jedan takav korak teško bi se odlučila i jedna stabilna i razvijena zemlja kao što je Njemačka. Zato mi je sve ovo malo čudno. Svaka čast na tome što jedan mladi ministar želi da napravi od Crne Gore, ali je pitanje da li je to moguće i po koju cijenu”, ističe Savić.

Projekat Evropa sad mjesecima je jedna od glavnih tema kojom Vlada Zdravka Krivokapića ubjeđuje građane da ima rješenja za poboljšanje životnog standarda, ne objašnjavajući rizike i posljedice takvog projekta. Ne samo da ne objašnjavaju, već su građanima omogućili aplikaciju pomoću koje mogu da izračunaju kolika će im biti zarada nakon Nove godine.

Pri tom je neizvjesno da li će taj projekat dobiti podršku poslanika u Skupštini Crne Gore. Ovakvim načinom “komunikacije” sa građanima, Krivokapićeva Vlada pokušava da skine svaku odgovornost sa sebe, i za loše projekte, i za ogromnu krizu koja je Crnu Goru dovela do ivice provalije.

Ukidanje doprinosa za zdravstvo bio bi loš potez

“Vidio sam da planirate ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Šta to zapravo znači? Da li Crna Gora pokušava da uvede američki model, u kome nema javnog zdravstva, nego je sve privatno. Korona je pokazala da takvi modeli imaju nedostataka. Paradoksalno je da se u slučaju pandemije COVID-19 pokazalo da javno zdravstveno osiguranje, kakvo postoji u bivšim socijalističkim državama, ima velike prednosti u borbi sa ovakvim situacijama”, kaže Savić.