SAMARDŽIĆ: Najveća opasnost ne dolazi od namjere spoljnog aktera, već od naših unutrašnjih slabosti

Crna Gora se uoči učlanjenja u NATO suočila sa mnogo ozbiljnijim spoljnim pritiscima i pokušajima destabilizacije, ali ih je prevazišla i ostvarila svoj strateški cilj. Zato ni danas nikakvo hibridno djelovanje ne može zaustaviti evropski put ako su i vlast i opozicija istinski posvećene članstvu u EU, a institucije sistema profesionalno rade svoj posao. Najveća opasnost ne dolazi od same namjere spoljnog aktera, već od naših unutrašnjih slabosti, kazao je za Pobjedu Dragan Samardžić, admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, poručujući da hibridno djelovanje cilja najranjivije tačke društva i državnog sistema, te da se zato može očekivati produbljivanje identitetskih i vjerskih podjela, koordinisano medijsko djelovanje i širenje dezinformacija, pritisak na koalicione partnere i pojedine nosioce javnih funkcija, kao i intenziviranje takvih aktivnosti uoči izborne godine.

Samardžić je rekao da hibridno djelovanje uspijeva tamo gdje postoje politička polarizacija, institucionalna poroznost, selektivna distribucija obavještajnih podataka, nepovjerenje među najvišim državnim funkcionerima, kao i ranjivost pojedinih nosilaca javnih funkcija na ucjene i druge oblike nedozvoljenog uticaja.

,,Zato odbrana evropskog puta počinje jačanjem institucija i uspostavljanjem političkog konsenzusa unutar same Crne Gore”, istakao je Samardžić za Pobjedu, povodom izjave premijera Milojka Spajića da postoje ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona.

Samardžić nije želio da komentariše medijska saznanja da su države na koje je Spajić aludirao – Srbija i Albanija.

DISHARMONIJA

,Ne bih se bavio medijskim insinuacijama, anonimnim izvorima niti nagađanjima o tome na koje je države, zvaničnike ili domaće političke aktere premijer mislio. Zadržaću se isključivo na zvaničnim izjavama predsjednika Vlade i predsjednika Crne Gore. Nažalost, već one potvrđuju ono na šta duže vrijeme upozoravam – da je crnogorski bezbjednosni sistem prilično porozan, da je nastavljena ozbiljna disharmonija u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost i da predsjednik Vlade i predsjednik države očigledno ne raspolažu istim informacijama koje se tiču nacionalne bezbjednosti. To je nedopustivo”, istakao je Samardžić.

Kazao je da premijer nije iznio običnu političku procjenu, već je saopštio da Crna Gora raspolaže „ozbiljnim bezbjednosnim operativnim informacijama” o koordinisanom hibridnom djelovanju čiji je cilj destabilizacija države, da su u njega uključeni zvaničnici najmanje dvije zemlje regiona i da se računa na podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u Crnoj Gori. Prema riječima Samardžića, to su izuzetno teške kvalifikacije koje se neposredno odnose na nacionalnu bezbjednost, ustavni poredak i moguće obavještajno-subverzivno djelovanje stranih aktera.

,,Nakon toga predsjednik Crne Gore saopštava da će sazvati hitnu sjednicu Savjeta i od čelnika bezbjednosnog sektora zatražiti precizne informacije o premijerovim navodima i cjelovitu procjenu bezbjednosne situacije. Iz takve javne komunikacije proizlazi da predsjednik države prethodno nije raspolagao informacijama na koje se premijer poziva, ili makar nije bio upoznat s njihovim sadržajem i procjenom u obimu koji odgovara ozbiljnosti navodne prijetnje. Praktično, predsjednik države, koji je istovremeno i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost, o mogućoj koordinisanoj destabilizaciji države saznaje iz premijerove javne objave i medija. Zakon je u tom dijelu potpuno jasan. Obavještajno-subverzivno i hibridno djelovanje nosilaca obavještajnih aktivnosti drugih država i drugih subjekata izričito je svrstano u nadležnost ANB-a. Agencija takve podatke prikuplja, evidentira, analizira i procjenjuje, a o njima izvještava predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade. Istovremeno, zakon obavezuje sve državne organe, organe državne uprave, organe lokalne samouprave, pravna lica i druge nadležne subjekte da ANB obavijeste o podacima od značaja za nacionalnu bezbjednost do kojih dođu u vršenju nadležnosti. Zato je potpuno svejedno da li je premijer informaciju dobio od domaćeg organa, partnerske obavještajne službe ili drugim službenim kanalom – ako se odnosila na koordinisano hibridno djelovanje i destabilizaciju Crne Gore, morala je biti dostavljena ANB-u, analizirana i procijenjena, nakon čega je Agencija o njoj morala izvijestiti sva tri člana Savjeta za odbranu i bezbjednost”, istakao je Samardžić i poručio da je zbog toga ključno utvrditi gdje je prekinut zakonom propisani lanac razmjene informacija.

,,Da li podaci nijesu dostavljeni ANB-u ili ih je Agencija imala, ali o njima nije izvijestila predsjednika Crne Gore? Ko je izvršio selekciju i po kom osnovu odlučio da predsjednik Vlade bude upoznat s njima, a da predsjednik države ne raspolaže istim saznanjima? Predsjednik države mora zahtijevati jasne odgovore na ova pitanja, jer selektivna distribucija ovako važnih podataka urušava temelje sistema nacionalne bezbjednosti i sama po sebi predstavlja bezbjednosni rizik”, rekao je Samardžić.

Smatra da je posebno institucionalno neprihvatljivo što je premijer ovako ozbiljne operativne informacije prvo plasirao javnosti, a da prethodno, koliko se može zaključiti iz reakcije predsjednika države, sa njima nije upoznat Savjet za odbranu i bezbjednost.

,,Premijer je član Savjeta i morao je odmah informisati predsjednika države i inicirati hitnu sjednicu, kako bi bezbjednosni sektor dostavio cjelovitu procjenu i kako bi bile utvrđene odgovarajuće mjere. Umjesto toga, javnost je informisana prije ustavnog tijela nadležnog da analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi”, kazao je Samardžić.

Prema njegovim riječima, dodatnu konfuziju izaziva nezvanična informacija da premijer smatra da prije Savjeta treba da zasijeda Vijeće za nacionalnu bezbjednost.

,,Vijeće jeste nadležno da razmatra obavještajno-bezbjednosne procjene rizika i prijetnji i njegovo hitno zasijedanje bilo bi potpuno opravdano. Međutim, premijer predsjedava tim tijelom i mogao ga je sazvati odmah, kako bi ono razmotrilo procjenu i predložilo mjere, a Savjet u ponedjeljak dobio cjelovitu informaciju. Vijeće i Savjet nijesu konkurentska tijela, već imaju različite i komplementarne nadležnosti. Vijeće razmatra obavještajno-bezbjednosne procjene i predlaže mjere za zaštitu nacionalne bezbjednosti, dok Savjet, prema Ustavu, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajućih mjera. Sjednica Vijeća može prethoditi sjednici Savjeta, ali ne može biti izgovor za njeno odlaganje ili blokiranje”, istakao je Samardžić.

PREDSTAVA

Kazao je da je neuvjerljiva i predstava o „hitnosti” u kojoj javnost odmah mora biti alarmirana, a nadležne institucije mogu čekati završetak vikenda.

,,Ako je prijetnja toliko ozbiljna da zahtijeva hitno obraćanje premijera javnosti, onda zahtijeva i neodložno zasijedanje Vijeća i Savjeta. Sistem nacionalne bezbjednosti mora funkcionisati neprekidno, a ne samo tokom radnog vremena. Ako prijetnja nije toliko neposredna, postavlja se pitanje zbog čega je premijer prije institucionalne analize izašao u javnost s ovako dramatičnim kvalifikacijama. Suštinska dilema je jednostavna: ako su informacije već bile obrađene i procijenjene kao ozbiljne, koordinisane i usmjerene na destabilizaciju države, zašto o njima nije bio obaviješten predsjednik Crne Gore i zašto nijesu odmah razmotrene na Savjetu? Ako još nijesu bile analizirane i procijenjene, na osnovu čega ih je premijer javno predstavio kao ozbiljnu operativnu prijetnju”, upitao je Samardžić.

Poručio je da hibridno djelovanje po pravilu cilja najranjivije tačke društva i državnog sistema.

,,Zato se, prije svega, može očekivati produbljivanje identitetskih i vjerskih podjela, koordinisano medijsko djelovanje i širenje dezinformacija, pritisak na koalicione partnere i pojedine nosioce javnih funkcija, kao i intenziviranje takvih aktivnosti uoči izborne godine”, kazao je Samardžić.

Podsjetio je da se Crna Gora uoči učlanjenja u NATO suočila sa mnogo ozbiljnijim spoljnim pritiscima i pokušajima destabilizacije, ali ih je, kako je rekao, prevazišla i ostvarila svoj strateški cilj.

,,Zato ni danas nikakvo hibridno djelovanje ne može zaustaviti evropski put ako su i vlast i opozicija istinski posvećene članstvu u EU, a institucije sistema profesionalno rade svoj posao. Najveća opasnost ne dolazi od same namjere spoljnog aktera, već od naših unutrašnjih slabosti. Hibridno djelovanje uspijeva tamo gdje postoje politička polarizacija, institucionalna poroznost, selektivna distribucija obavještajnih podataka, nepovjerenje među najvišim državnim funkcionerima, kao i ranjivost pojedinih nosilaca javnih funkcija na ucjene i druge oblike nedozvoljenog uticaja. Zato odbrana evropskog puta počinje jačanjem institucija i uspostavljanjem političkog konsenzusa unutar same Crne Gore”, istakao je Samardžić.

Premijer Spajić je informacije da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja biti praćeno hibridnim djelovanjem podijelio sa javnošću na društvenoj mreži Iks.

,,Imamo ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona”, napisao je on.

Naveo je da je cilj takvih aktivnosti „destabilizacija Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji“.

,,Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, dodao je.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, upozorenje se odnosi na hibridna djelovanja iz Srbije i Albanije.

Pitanja nacionalne bezbjednosti ne smiju prvo na društvene mreže, pa u institucije, nego obrnuto

Dragan Samardžić kaže da javnost ne treba da dobije operativne detalje koji bi ugrozili izvore, metode rada ili aktivnosti službi, ali, kako je istakao, mora dobiti jasan institucionalni odgovor: da li prijetnja zaista postoji, da li je prošla stručnu procjenu, jesu li o njoj obaviješteni svi zakonom određeni državni funkcioneri i koje mjere država preduzima.

,,Ozbiljna pitanja nacionalne bezbjednosti ne smiju se prvo objavljivati na društvenim mrežama, a tek naknadno unositi u institucije sistema. Redosljed mora biti upravo obrnut”, kazao je Samardžić.

Izvor: pobjeda.me