Popis slobode ili sjenka prošlosti – Crna Gora na raskršću

”Da li popis treba da brine Crnogorce? U godinama iza nas, decenije lutanja između često nejasne politike i izmiješanih nacionalnih osjećaja ostavila su traga na našoj svijesti i pripadnosti. Ali, kao narod sa bogatom i slavnom istorijom, Crnogorci su uvijek znali da pronađu put ka svom identitetu, čak i kada su vjetrovi istorije duvali u suprotnom pravcu. Popis je prilika a ne prijetnja. To je prilika da prepoznamo i osnažimo ono što Crnu Goru čini jedinstvenom – njenu kulturnu različitost, ali i korijene koji sežu duboko u crnogorsku zemlju. To je trenutak kada svaka kuća, svako ime i svaki izgovoreni jezik postaju dio mozaika naše državnosti. U ovom mozaiku, Crnogorci su temelj koji čuva snagu i suverenitet naše države”

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Popis stanovništva u Crnoj Gori je mnogo više od statistike; on je ogledalo naše sadašnjosti i vodič za budućnost. Prema rezultatima popisa održanog od 3. do 28. decembra prošle godine, najveći broj građana Crne Gore nacionalno se izjasnio kao Crnogorci – 41,12% (256.436 osoba). Slijede Srbi sa 32,93% (205.370), što pokazuje dinamiku nacionalnog identiteta u zemlji.
Da li popis treba da brine Crnogorce? U godinama iza nas, decenije lutanja između često nejasne politike i izmiješanih nacionalnih osjećaja ostavila su traga na našoj svijesti i pripadnosti. Ali, kao narod sa bogatom i slavnom istorijom, Crnogorci su uvijek znali da pronađu put ka svom identitetu, čak i kada su vjetrovi istorije duvali u suprotnom pravcu. Popis je prilika a ne prijetnja. To je prilika da prepoznamo i osnažimo ono što Crnu Goru čini jedinstvenom – njenu kulturnu različitost, ali i korijene koji sežu duboko u crnogorsku zemlju. To je trenutak kada svaka kuća, svako ime i svaki izgovoreni jezik postaju dio mozaika naše državnosti. U ovom mozaiku, Crnogorci su temelj koji čuva snagu i suverenitet naše države.
Patriotizam u brojkama: Činjenica da se više od 256.000 ljudi izjasnilo kao Crnogorci pokazuje da duh crnogorstva nije zaboravljen, uprkos svim izazovima i iskušenjima. Ovaj popis pokazuje da crnogorska iskra, iako kroz decenije velikosrpske asimilacije sistematski gušena i dalje gori a na nama je da je sačuvamo i prenesemo narednim generacijama. Crnogorci nisu veliki po broju, ali su veliki po svojoj istoriji, ponosu i spremnosti da brane svoje. Popis nas podjseća da u vremenu globalizacije i ubrzanih promjena, očuvanje nacionalnog identiteta postaje naša misija. Kao što su naši preci kroz vjekove branili svaki pedalj ove zemlje, danas branimo pravo da budemo svoji na svome, da kažemo ko smo i što smo – i to ne samo pred statistikom, već i pred svijetom.
Podaci sa popisa nisu samo brojke – oni su priča o Crnoj Gori danas. To je priča o borbi za očuvanje identiteta i tradicije o naporu da se održi balans između modernog razvoja i istorijskog nasljeđa. Prepoznajući sebe u tim brojevima, prepoznajemo i budućnost Crne Gore kao zemlje u kojoj će i dalje biti mjesta za sve, ali u kojoj će Crnogorci ostati stubovi na kojima počiva njen identitet i suverenitet. Na kraju, nije važno samo kako nas brojke vide, već kako mi vidimo sebe. Popis je naše ogledalo – da bismo nastavili da rastemo, moramo se najpijre prepoznati u tom odrazu i s ponosom nositi ime Crnogorac. To je odgovornost svakog pojedinca, ali i nas kao naroda, da očuvamo ono što su nam preci ostavili – Crnu Goru, jedinu zemlju koju imamo.
Svaki pokušaj daljeg nametanja srbizacije i propagiranje fašizma u Crnoj Gori neće naići na podršku, već će probuditi još snažniji otpor među Crnogorcima i budnim očima Evrope. Ne može se u paradnim četničkim uniformama graditi društvo u zemlji koja je preživjela strahote rata i koja je odavno stala na pravu stranu istorije, boreći se protiv ideologija poraženih nacista svih boja i svijeta. Crna Gora se ponosi svojom antifašističkom borbom i neće dozvoliti da se zaboravi krvava prošlost i herojski otpor svih njenih naroda. Naša istorija je bila svjedok mnogim pokušajima da se izbriše crnogorska posebnost, ali svaki takav pokušaj završavao je jačanjem naše volje i ljubavi prema našoj svetoj zemlji. Crna Gora je oduvijek bila i ostaće dom slobodarskog duha, đe se sloboda i različitost poštuju kao temeljna ljudska prava.
Crnogorska strategija za budućnost mora biti jasna, hrabra i nedvosmislena. Naši ciljevi u očuvanju i jačanju nacionalnog identiteta moraju biti iscrtani čvrstim linijama – ne kao zidovi protiv drugih, već kao temelji na kojima gradimo budućnost Crne Gore. To znači podršku našoj kulturi, jeziku i tradiciji, ali i otvaranje prostora za sve one koji ovu zemlju doživljavaju kao svoj dom. Nećemo dozvoliti da se poništi ono što smo kroz vekove gradili – našu posebnost, našu slobodu i našu crnogorsku dušu. Borba za očuvanje identiteta nije znak slabosti, već snage naroda koji je spreman da brani svoje pravo na postojanje, čak i kada smo ,,statistički mali.” Naša strategija treba da bude usmjerena ka očuvanju Crne Gore kao države ponosnih i slobodnih ljudi, đe svako može da kaže ko je bez straha od gubitka sebe.

Aktuelna “politička elita” pokušava da izgradi svoj imidž na mržnji i podjelama, prebrojavajući ljude po “nacionalnim torovima”. Ti isti političari, vođeni ideologijom prošlosti, pokušavaju da u parlamentu Crne Gore, kao što je to činio četnički vojvoda Andrija Mandić, ponosno ističu brojke i (srpsku naciju), dok zaboravljaju da su njihovi stavovi duboko nespojivi sa evropskim vrijednostima i standardima. Međutim, jedno je sigurno – sa buđenjem fašizma i nasljeđa onih koji su jednom poraženi, neće se ući u Evropu. Ne makar u onu Evropu koja počiva na temelju slobode, prava i solidarnosti među narodima. Evropa kojoj težimo nije Evropa prošlih ratova i mržnje, već Evropa koja uvažava različitost i gradi mostove među kulturama i nacijama. Odluka Crne Gore da ostane vjerna tim vrijednostima nije samo odbrana njene prošlosti, već je i borba za njenu budućnost, kao društva jednakih i slobodnih ljudi, koji su spremni da se suprotstave svima koji žele da unize njeno dostojanstvo. Završna riječ je jasna: Crna Gora, ponosna i nepokorena ne može i neće pristati na povratak u prošlost. Svaki korak nazad je izdaja onih koji su svoje živote dali za slobodu i suverenitet ove zemlje. I dok neki pokušavaju da manipulišu nacionalnim osjećajima i podijele narod, Crnogorci i svi građani Crne Gore znaju da je pravi put samo naprijed, ka modernoj i otvorenoj Evropi, đe se poštuju svačiji korijeni, ali đe se mržnja ne toleriše. Crna Gora je spremna da ostane dosljedna svojim vrijednostima, čak i kada se suočava sa starim i novim izazovima jer fašizam nikada nije poptupno nestao već se poput hijena krio u mračnim jazbinama ,,novih političkih oslobodilaca.”