Položeni vijenci na spomen ploču u Škaljarima

Gradonačelnik Kotora Željko Aprcović položio je danas vijenac na spomen ploču poginulim borcima Škaljarske čete, prvim ustaničkim žrtvama u Boki Kotorskoj i drugim poginulim borcima iz Škaljara, na čelu sa narodnim herojem Mašom M. Brguljanom.

Vijenac je položila i delegacija UBNOR-a i antifašista Kotora, na čelu da predsjednikom ove organizacije Jovom M. Bećirom.

Njih je, kazao je Bećir, vaspitala organizacija KPJ Škaljari i učila ih kako treba živjeti, boriti se i umirati za slobodu.

Bećir je podsjetio na daleku 1941. godinu, kada je Evropa stenjala pod njemačkom fašističkom čizmom. Tada se jedino mala Crna Gora digla na opštenarodni ustanak i suprostavila  neprijatelju.

Jedino u Crnoj Gori su pod barjak slobode zajedno stupali i otac i sin, i đed i unuk, i staro i mlado. Bila je to prva prava pobuna protiv fašizma u porobljenoj Evropi i događaj koji je otvorio nadu čovječanstvu da se može i mora zaustaviti zlo koje je prijetilo da uništi civilizacijske i slobodarske slojeve čitavog svijeta.

Dan ustanka crnogorskog naroda, 13. jul 1941, jedan od najvećih crnogorskih datuma.

Sjećamo se s ponosom tih julskih dana, mladosti koja je zapalila baklju slobode i junački ginula kako ne bi dozvolila da se ona ikada ugasi, kazao je Bećir.

Crna Gora je tada jasno kazala da je antifašizam njeno opredjeljenje, a to je dokazala beskopromisnom borbom protiv fašista i njihovih saradnika. Za svoju slobodu Crna Gora je platila visoku cijenu. Poginulo je preko 30.000 njenih građana, čiji je cilj bio borba za slobodu i obnovu Crne Gore, ukinitom nepravdom saveznika poslije Prvog svjetskog rata.

Predsjednik kotorskih boraca i antifašista je naglasio da su antifašizam i 13. jul 1941. motorna i moralna snaga Crne Gore, čime je naša zemlja našla mjesto u svjetskoj porodici naroda i država.

Bez 13. jula 1941, i antifašističkog pokreta ne bi bilo ni 21. maja 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost stečenu na Berlinskom Kongresu a otetu 1918. na nelegitimnoj Podgoričkoj skupstini, kazao je on.

S tim u vezi, u današnjoj Crnoj Gori ni jedna vjerska organizacija ne može presuđivati za nesto što je donešeno u demokratskoj proceduri u parlamentu.

Srpska pravoslavna crkva ne može da učestvuje u donošenju državnih zakona, ne može se miješati u izborne procese u Crnoj Gori, tim više što je to strana crkva na ovim našim prostorima.

Svjedoci smo da SPC ne poštuje i ne prihvata Crnu Goru kao nezavisnu državu i da čini sve kako bi je poništila i prisajedinila Srbiji.

Zbog toga je danas osnovno pitanje da li će se Crna Gora u budućnosti razvijati na principima antifašizma ili svetosavlja? Jedna ideologija sa drugom ne mogu nikako.

Mi na to moramo odgovoriti snažno, jasno, demokratski jer u pitanju su ne samo poštovanje pravnog poretka već u konačnom i  pitanje opstanka Crne Gore kao države i Crnogoraca kao nacije.

Bećir je naglasio da je igranje svetosavskog kola umjesto antifašističkog veoma opasna igra.

To dovodi do revizije istorijskih istina, u našem slučaju reviziju crnogorskog imena i pitanje poštovanja antifašističke tradicije i poginulih koji su priložili svoje živote na oltar  slobode.

Podjele iz prošlosti mogu se samo prevazići prihvatanjem istoriskih istina o našem antifašističkom putu a ne na lažnom kompromisu.

Bećir je objasnio da je namjere dolazeće vlasti najbolje dokazao mandatar koji je kazao da više ne treba da slavimo 9. maj kao Dan pobjede, jer se desila nova pobjeda. To treba da budu novi datumi, 23. i 24. septembar. Takva izjava i odnos prema najslavnijem evropskom datumu ne priliči budućem premijeru jedne evropske države.

Prebrzo je poništio koalicioni sporazum, zaboravio 27 miliona žrtava u SSSR-u, Poljskoj 5.6 miliona, Českoj oko 360.000, Francuskoj 217.000, UK 383.000, USA 416.000, Jugoslaviji 1.700.000 i svih drugih. Zajedno 62.171.600 do 79.184.700 koji dadoše svoje zivote protiv fašističkog zla. Zaboravio je mandatar z strijeljanje đaka u Šumaricama, Desanku Maksimovic, Mariju Bursać i  nastavio da igra u čičinom i đedovom kolu.

Dan pobjede je jedan od najznačajnijih datuma u evropskom kalendaru, a s obzirom da označava trenutak u kojem je i definisan budući izgled Evrope, ovaj dan se ujedno obilježava kao Dan Evrope, što su odlučili  lideri Evropske unije na samitu 1985. godine u Milanu, na dan kad je Šuman objavio svoju deklaraciju.

Dan Evrope je datum prema kome Crna Gora ima puno poštovanje, budući na njene finalne korake za članstvo u porodicu evropskih naroda.

Treba svi da upamte da je antfašizam kontinuirana aktivnost i više od politike.To nam je pogled na svijet, način ponašanja, način zivota, jer  je to civilizacijski kod našeg vremena.

Dan pobjede i Dan Evrope su spomenik jednom vremenu koje traje i koje će trajati dok je pamćenja.

Isto tako treba napomenuti da analitičari upozoravaju da će naredni popis biti nova istorijska bitka za Crnu Goru, referendum o identitetu, te da od njegovog ishoda zavisi budućnost Crne Gore, ali i promjene koje bi mogle uslijediti u regionu. Zato prepručuju široku međunarodnu aktivnost kako bi se na vrijeme spriječile manipulacije i ideologizacija popisa.

Zbog toga trebamo podržati Apel građana Crne Gore radi odlaganja popisa do sticanja dostojanstvenih i civilizovanih uslova za slobodno izjašnjavannje po pitanju nacionalnosti u Crnoj Gori, kazao je u svom nadahnutom govoru dipl. ing. Jovo M. Bećir, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotora.

Na žalost Škaljari se danas nijesu odazvali pozivu da odaju poštu borcima i antifašistima koji su položili svoje živote za njihovo i naše bolje sjutra.

Nikada manje ispred spomen ploče koja je jedan od simbola otpora i borbe za slobodu od fašističkog zavojevača i domaćih izdajnika. Zašto je tako, vrijeme je da se da odgovor.