Home Blog Page 95

Đenero: Volim Crnu Goru, ali u nju neću dok Bečićeva ekipa vlada represivnim aparatom

0
Đenero Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Hrvatski analitičar nakon poziva jednog medija da mu se zabrani ulazak

Đenero: Volim Crnu Goru, ali u nju neću dok Bečićeva ekipa vlada represivnim aparatom

ODT formiralo predmet: Preduzimamo sve mjere u cilju rasvjetljavanja finansijskog poslovanja u RTCG-u

0
Zgrada RTCG-a (Foto: Duško Mihailović/ETV)

Povodom tekstova u medijima koji se odnose na postupanje u slučaju Borisa Raonića, a po prijavi Sindikata zaposlenih RTCG-a, u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet kako bi se ispitalo finasijsko poslovanje i isplate zarada zaposlenima za 2024.godinu, saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.

– Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje u cilju rasvetljavanja odlučnih činjenica u ovoj krivičnoj stvari- navodi se u saopštenju.

Navedeni predmet je, kako ističu, u postupku izviđaja.

– Kada odluka u istom bude donijeta, javnost će biti blagovremeno obaviještena- poručili su iz ODT-a.

Martinović: Ova odluka treba da bude putokaz nekim sudijama i javnosti da se ne može suditi u medijima i na ulici

0
(Foto: Portal ETV)

Branilac suspendovanog službenik ANB komentarisao oslobađajuću presudu

Martinović: Ova odluka treba da bude putokaz nekim sudijama i javnosti da se ne može suditi u medijima i na ulici

Katnić: Pogledajte ovo čudo nebesko, u nekim objektima nema ni zavjese, markiranu garderobu sam okačio na ofinger

0
Milivoje Katnić (Foto: PR Centar)

Pregledane fotografija i snimci sa pretresa porodične kuće bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije i penzionisanog glavnog specijalnog tužioca

Katnić: Pogledajte ovo čudo nebesko, u nekim objektima nema ni zavjese, markiranu garderobu sam okačio na ofinger

Vuković: Pitanje saradnje biblioteke “Radosav Ljumović” i “Nove knjige” biće pokrenuto pred nadležnim institucijama

0
Vuković, Foto: Boris Pejović

Izvršni direktor konsultantske firme Fideliti konsalting (Fidelity Consulting) Miloš Vuković kazao je da će pitanje saradnje podgoričke Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” sa kompanijom „Nova knjiga” biti pokrenuto pred nadležnim državnim institucijama.

Reagujući na navode direktorice te ustanove Slavice Ilinčić, sa današnje konferencije za medije, kazao je da “ili nije čitala dokument koji je potpisala, ili s govornice objašnjava dokument koji ne postoji”.

“Konferencija za novinare je, da se razumijemo, autohtoni crnogorski književni žanr: forma u kojoj se na pitanje o cijeni knjige odgovara stanjem duše. Na današnjoj pressici, drugarica direktorica Biblioteke je, između ostalog, ladno saopštila da su napadi na nju ‘osmišljeni temeljno i prilično naivno’. Zastanimo ljudi, s dužnim poštovanjem, jer ova rečenica ne pripada lingvistici nego kvantnoj fizici: napad koji je istovremeno temeljan i naivan jeste Šredingerov napad (i živ i mrtav dok direktorica ne otvori kutiju). To je ista misaona škola koja, uostalom, već godinama proizvodi tender koji je istovremeno konkurentan i na koji se javlja tačno jedan ponuđač a koji izaziva kolaps logike”, piše u reagovanju.

“Naučili smo, dalje, da se knjige nisu kupovale pojedinačno nego u kompletima, pa se sada govori o 497 kompleta knjiga. Divna teza, s jednom sitnom, maleckom forenzičkom pukotinom: u tenderskoj dokumentaciji njene sopstvene biblioteke, u koloni ‘jedinica mjere’, crno na bijelo piše komad. Komad, ne komplet. Kao kod Gutenberga, kao kod Borhesa, koji je zamišljao raj kao biblioteku, ali ni u najlucidnijoj noći nije zamislio biblioteku čija direktorica ne zna jedinicu mjere iz sopstvenog tendera. Našoj drugarici ostaju dvije mogućnosti: ili nije čitala dokument koji je potpisala, ili s govornice objašnjava dokument koji ne postoji. U svakoj ozbiljnoj zemlji birala bi između te dvije opcije pred Savjetom; kod nas bira mikrofon i salu za pres konferenciju”, dodaje Vuković.

“Drugarica direktorica”, kako je kazao, je poručila i da sa Fideliti konsaltingom „nije drugarica”. “E, tu ćemo se, prvi i posljednji put, usprotiviti i dići glas. Ona jeste naša drugarica, možda i najbolja koju imamo. Jer drugarica nije ona koja vam laska; drugarica je ona koja vas tjera da radite i budete najbolji, koja vam svakom konferencijom isporuči materijala za tri nove analize od kojih ne znate koju ćete prije da obradite.”

“Elem, nijedan naručilac u Crnoj Gori nije učinio više za popularizaciju forenzike javnih nabavki: dok drugi ćute i mijenjaju dokumentaciju u tišini, ona izlazi pred kamere i, temeljno i naivno istovremeno, otvara nova poglavlja. Muza se ne bira, muza vas snađe. Stoga, drugarstvo je, s naše strane, potvrđeno i ozvaničeno! A pošto je naša dragarica otvorila pitanje kredibiliteta, evo malo statistike, te hladne discipline koju konferencije za novinare zaobilaze u širokom luku, jer statistika, za razliku od publike, ne aplaudira”, navodi Vuković.

Pojasnio je da je njihov softver za javne nabavke, zasnovan na vještačkoj inteligenciji, do sada proizveo više od sto zahtjeva za pojašnjenje i izmjenu tenderske dokumentacije.

“Rezultat: izmijenjena dokumentacija u vrijednosti od preko 30 miliona eura i poništenih tendera vrijedni nekoliko miliona eura. Ministarstva, opštine, državna preduzeća su mijenjali tendere, poništavali ih, ćutali ili odgovarali argumentima. Ali nijedan naručilac, od Ulcinja pa do na kraj Boke i Pljevalja, nije imao primjedbu na kvalitet zahtjeva. A onda se, u toj tišini dostojnoj čitaonice, javi tačno jedan glas sa zamjerkama: Slavica iz biblioteke (na lošem engleskom Slavy from the Bible).”

Tu, međutim, kako je rekao, “dolazimo do istorijske dimenzije cijelog slučaja, jer Slavica se, budimo pošteni, ne bori protiv nas.”

“Ona se bori protiv vještačke inteligencije, na kojoj se zasniva naš softver. I to je, priznaćemo, hrabar izbor protivnika sa impresivnim pedigreom: postala je prva bibliotekarka u istoriji koja je zaratila sa čitanjem. I tu leži njen istinski, nerješivi problem jer vještačka inteligencija ne spava, ne zaboravlja, ne prima pozive, ne pije kafu, ne može se pozvati na slavu ni primiti direktorice u drugarice, kao mi. Ona pročita svaku stranicu tenderske dokumentacije, uporedi svaku cijenu sa svakom knjižarom, zapamti svaku fakturu, sve to bez dnevnica, bez sindikata i bez konferencija za novinare. Protiv takvog protivnika ne pomažu ni skrinšotovi ni stanje duše; njemu se može odgovoriti isključivo dokumentacijom, a upravo je dokumentacija ono čega se u cijeloj ovoj priči neko najviše plaši.”

“I da ne bude zabune oko epiloga: pitanje saradnje Biblioteke sa kompanijom ‘Nova knjiga’, kojoj je, mimo poezije i mimo osjećanja, direktorica drugarica hladnokrvo isplaćivala novac građana, sve su prilike, bez tendera i bez konkursa, biće pokrenuto pred nadležnim državnim institucijama. Znamo, znamo: riječ ‘nadležne institucije’ u Crnoj Gori izaziva otprilike onoliko straha koliko i kazna iz bibliotečkog pravilnika za nevraćenu knjigu. Ali dokumentacija ima jednu osobinu koju konferencije za novinare nemaju: ne zastarijeva emotivno. Svaki ugovor, svaki račun, svaka isplata, komad po komad, čekaće u predmetu strpljivo, kako to knjige već umiju, i onog tužioca koji bude imao vremena, i onog koji bude imao volje. Jedan od njih će se, statistički, jednom pojaviti”, piše u reagovanju.

Vijesti

Pepđonović, Mrvaljević, Tomović Šundić: Pogledajte listu kandidata za Trinaestojulsku nagradu

0
Foto: Skupština CG
Objavilo Ministarstvo kulture i medija

Pepđonović, Mrvaljević, Tomović Šundić: Pogledajte listu kandidata za Trinaestojulsku nagradu

Pobjeda

Na sjednici koja je održana danas Žiri je sačinio listu od 26 prijedloga za godišnju Trinaestojulsku nagradu koji sa formalno – pravnog aspekta ispunjavaju uslove za dodjelu tog priznanja za 2026. godinu – saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.

Kako navode, shodno Zakonu o državnim nagradama, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade može u 2026. godini dodijeliti najviše tri godišnje Trinaestojulske nagrade, s tim da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulskanagrada.

– Godišnja Trinaestojulska nagrada za 2026. godinu dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore – navode.

Žiri je utvrdio da su potrebne formalno-pravne uslove za nagradu ispunili:

– Džavid Bektešević, master marketinga i menadžmenta;

– Nikola Marković, profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti;

– Darko Jovović, književnik i novinar;

– Radovan Vujadinović, književnik;

– prof. dr Staniša Ivanović, redovni profesor Univerziteta Crne Gore;

– prof. dr Sonja Tomović Šundić, redovna profesorica Univerziteta Crne Gore;

– Ilija Branko Burić, akademski slikar;

– Danilo Lompar, književnik;

– Braho Adrović, književnik i novinar – nastavnik srpskohrvatskog jezika i književnosti;

– Ilinčić M. Zoran, dipl.ing mašinstva;

– Aleksandar Bečanović, književnik;

– dr Ivan Martinović, doktor nauka elektrotehnike -biomedicinski inženjering;

– Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj;

– dr Lenka Blehova Čelebić, doktorka istorijskih nauka, doktorka filoloških nauka;

– prof. dr Nikola Vukčević, filmski reditelj i univerzitetski profesor;

– Boris Vukotić, magistar evropskih studija;

– Nemanja Potparić, magistar muzičkih umjetnosti – acordeonista (master of art);

– NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (InternationalWomen’s Club of Montenegro – IWCM);

– Branka Bogavac Le Comte, akademik, prof. francuskog jezika, prof. ruskog jezika, magistar slavistike;

– dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović, doktorke bioloških nauka;

– Srđan Mrvaljević, dipl.ecc., sertifikovani džudo trener sa IJF licencom;

– Pavle Pepđonović, sportski radnik i privrednik;

– Goran Đukanović, magistar bezbjednosti;

– Blagoje Krivokapić, inženjer mašinstva;

– Ismet Hadžić, akademski slikar i grafičar;

– Miodrag Banović, magistar fizičke kulture;

 

Lazović i Raičević oslobođeni optužbi za torturu

0
Foto: DAN/portal ETV

Presuda suspendovanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost i policajca

Lazović i Raičević oslobođeni optužbi za torturu

Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Srbiji: Osam zemalja članica EU protiv otvaranja Klastera 3

0
Euronews Srbija

Ambasadori zemalja članica EU, ponovo nisu dali saglasnost za otvaranje Klastera 3 za Srbiju. Protiv je bilo osam zemalja, između ostalih, baltičke zemlje, Holandija, Belgija, Bugarska i Hrvatska, koje su kao razlog navele nezadovoljstvo vladavinom prava i neusklađenost sa spoljnom politikom EU.

Da li će i kada ovo pitanje ponovo biti stavljeno na dnevni red, odlučiće Irsko predsedavanje Evropskim savetom.

Podćecamo, EK je nedavno pozitivno ocenila sprovedene reforme u Srbiji i dala preporuku da se otvori Klaster 3

Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Srbiji

Istovremeno, Evropski parlament je danas usvojio Rezoluciju o Srbiji za 2025. godinu.

Rezoluciju je izdraio specijalni izvestilac za Srbiju, Tonino Picula.

Njegov izveštaj je usvojen sa 468 glasova koji su bili za, protiv je bilo 116, dok je bilo 79  uzdržanih.

Usvojena Rezolucija nije pravno obavezujuća.

www.euronews.rs

JRDS – RTCG: Perović lišena slobode zbog prekršaja sličnog Raonićevom, tužilaštvo ima selektivan pristup

0
Zgrada RTCG-a (Foto: Duško Mihailović/ETV)
“Zahtijevamo da Tužilački savjet hitno objasni drastičnu razliku u postupanju”

JRDS – RTCG: Perović lišena slobode zbog prekršaja sličnog Raonićevom, tužilaštvo ima selektivan pristup

Portal Analitika

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore (JRDS – RTCG) uputila je juče zvaničan upit Tužilačkom savjetu, zahtijevajući hitno objašnjenje povodom pasivnosti i selektivnog postupanja Državnog tužilaštva u slučaju menadžmenta Javnog servisa.

Izvršni odbor sindikata osjeća duboku uznemirenost zbog očiglednih dvostrukih aršina pravosudnih organa prema pravno identičnim slučajevima. Oni podsjećaju da je budžetska inspekcija nedvosmisleno konstatovala da je generalni direktor RTCG Boris Raonić, sebi i uskom krugu saradnika, nezakonito isplatio pet puta veću sumu novca od nekadašnje direktorice ASK-a, koja je zbog sličnog prekršaja odmah lišena slobode.

Saopštenje prenosimo integralno:

“S obzirom na to da kao sindikalna organizacija duže vrijeme javno upozoravamo na sumnjivo i nezakonito raspolaganje novcem građana Crne Gore od strane menadžmenta RTCG, izražavamo zadovoljstvo što je budžetska inspekcija svojim nalazom konačno potvrdila naše navode.

Međutim, duboko smo uznemireni i zbunjeni očiglednim dvostrukim aršinima i selektivnim pristupom tužilaštva prema, u pravnom smislu, potpuno identičnim slučajevima. Zahtijevamo da Tužilački savjet hitno objasni drastičnu razliku u postupanju prema nekadašnjoj direktorici Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović sa jedne strane, i krajnje tolerantan, i za sad pasivan odnos tužilaštva prema generalnom direktoru RTCG sa druge strane.

Dosadašnja inertnost tužilačke organizacije u slučaju menadžmenta RTCG-a direktno obeshrabruje javnost i opravdano budi sumnju da zakon u Crnoj Gori nije jednak za sve. Nadajući se da to ipak nije zvanična politika tužilaštva, tražimo hitno i transparentno objašnjenje.Podsjećamo na hronologiju i činjenice: nakon što je budžetska inspekcija Ministarstva finansija 2024. godine konstatovala da je tadašnja direktorica ASK-a sebi i svojim saradnicima nezakonito isplatila određena sredstva, ona je lišena slobode i lisicama sprovedena na saslušanje, a potom u sudskom postupku i proglašena krivom.

Sa druge strane, ovih dana svjedočimo nalazu iste te budžetske inspekcije koja je nedvosmislenokonstatovala da je Boris Raonić, sebi i uskom krugu svojih saradnika isplatio čak pet puta veću sumu novca. Time je direktno prekršen Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i grubo zloupotrijebljen službeni položaj.

Uprkos jasnim i materijalnim dokazima inspekcijskog nadzora, a i upozorenjima DRI, Državno tužilaštvo u ovom slučaju još uvijek ćuti i ne reaguje.

Zbog toga otvoreno pitamo: da li je u pitanju zaštita pojedinca zarad nekog „višeg“, javnosti nepoznatog cilja? Da li je tolerisanje bezakonja u slučaju Borisa Raonića kompromis zbog navodnih EU integracija, ili je posrijedi politička zaleđina i nedodirljivost pred kojom je tužilaštvo nemoćno? Da li su njegovi fingirani poslovni rezultati, “šerovi” i solarni paneli postali važniji i stariji od pravosnažnih presuda Višeg suda, Ustava i zakona ove države?

Selektivna pravda je gora od nepravde. Očekujemo od Tužilačkog savjeta da objasni nepreduzimanje mjere iz svoje nadležnosti i obezbijedi jednaku primjenu zakona, bez obzira na političko ili funkcionersko pokroviteljstvo koju pojedinci uživaju.”

Huter: Rajo munjo nikšićka, još malo i sve će doći na svoje

0
“Vrijeme političke bahatosti i selektivne pravde prolazi”

Huter: Rajo munjo nikšićka, još malo i sve će doći na svoje

Država je dužna da svakom građaninu garantuje sigurnost i zaštitu, bez obzira na političku pripadnost, naglasio je poslanik DPS-a povodom napada na njegovog kolegu 

Poslanik DPS-a Oskar Huter je saopštio da napadi na njegovog partijskog kolegu i odbornika u Skupštini opštine Nikšić, Rajka Perovića, nijesu ništa drugo do odraz straha od istine.

„Kada neko argumentima i činjenicama razotkriva brojna nezakonita i neodgovorna postupanja, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, odgovor onih kojima istina smeta postaju prijetnje, pritisci i napadi – ne samo na njega, već i na članove njegove porodice“, kazao je Huter.

To je, ističe on. nedopustivo u svakom demokratskom društvu.

„Država je dužna da svakom građaninu garantuje sigurnost i zaštitu, bez obzira na političku pripadnost. Pravo na slobodno iznošenje stavova i političko djelovanje mora biti zaštićeno, a svaki pokušaj zastrašivanja hitno istražen i sankcionisan“, naglasio je Huter.

Poručio je da su se preškartali oni koji misle da će prijetnjama zaustaviti istinu.

„Vrijeme političke bahatosti i selektivne pravde prolazi. Građani će vrlo brzo dati svoj sud, a mi ćemo pokazati da institucije mogu i moraju djelovati jednako prema svima – bez privilegovanih i bez zaštićenih. Rajo munjo nikšićka, još malo i sve će doći na svoje!“, zaključio je Huter.