INDEKS VLADAVINE PRAVA: Crna Gora nazadovala, pad od šest mjesta u kontroli državne vlasti

23/10/2026

INDEKS VLADAVINE PRAVA: Crna Gora nazadovala, pad od šest mjesta u kontroli državne vlasti

Crna Gora je zauzela 57. mjesto među 143 države i jurisdikcije u Indeksu vladavine prava za 2026. godinu Svjetskog projekta pravde (World Justice Project – WJP), što je dva mjesta slabiji plasman nego prošle godine, kada je bila 55. Iako je ukupna ocjena ostala 0,57, rezultati pokazuju da su među najslabijim tačkama primjena propisa, kontrola državne vlasti, trajanje sudskih postupaka i percepcija korupcije u zakonodavnoj grani vlasti. U izradi izvještaja, kao stručni saradnik iz Crne Gore, učestvovao je i prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.

Ivan Đoković

Crna Gora je i ove godine druga među 15 država i jurisdikcija istočne Evrope i centralne Azije, dok je među državama i jurisdikcijama sa višim srednjim dohotkom zauzela deseto mjesto od ukupno 44. Prošle godine bila je osma u toj dohodovnoj grupi, koja sada obuhvata veći broj jurisdikcija. Ukupna ocjena od 0,57 ostala je iznad svjetskog prosjeka od 0,55, ali slabiji plasman na globalnoj listi pokazuje da zadržavanje iste ocjene nije bilo dovoljno da Crna Gora očuva prošlogodišnju poziciju.

Indeks Svjetskog projekta pravde mjeri vladavinu prava kroz osam oblasti, od ograničenja državne vlasti i odsustva korupcije do zaštite osnovnih prava, bezbjednosti i funkcionisanja građanskog i krivičnog pravosuđa. Istraživanje se oslanja na iskustva i stavove građana, kao i na procjene pravnih stručnjaka i drugih eksperata.

NAJSLABIJI PLASMAN U PRIMJENI PROPISA

Najslabiji globalni plasman Crna Gora je ostvarila u oblasti sprovođenja propisa, gdje zauzima 79. mjesto među 143 države i jurisdikcije. U 2025. godini bila je na 76. mjestu, što znači da je za godinu nazadovala tri pozicije. Ocjena u ovoj oblasti iznosi 0,47.

Posebno nizak rezultat zabilježen je u pokazatelju pravičnosti administrativnih postupaka, koji je ocijenjen sa svega 0,28. To je najniža pojedinačna ocjena Crne Gore među pokazateljima obuhvaćenim ovogodišnjim profilom. Blagovremenost postupanja institucija dobila je ocjenu 0,40, dok je efikasnost primjene propisa ocijenjena sa 0,47.

Pokazatelj odsustva neprimjerenog uticaja na regulatorne procese iznosi 0,66, a zaštita od oduzimanja imovine bez propisanog postupka 0,55. Ovi rezultati ukazuju na razliku između pojedinih aspekata regulatornog sistema: dok su neki mehanizmi ocijenjeni povoljnije, pravičnost administrativnih postupaka i blagovremenost postupanja ostaju izrazito slabe tačke.

Pogoršanje plasmana u ovoj oblasti važno je jer se sprovođenje propisa ne odnosi samo na njihovo formalno postojanje, već i na to koliko se djelotvorno, pravično i bez nepotrebnog odlaganja primjenjuju u praksi.

KONTROLA DRŽAVNE VLASTI NAZADOVALA ŠEST MJESTA

Crna Gora je u oblasti ograničenja državne vlasti pala sa 64. mjesta u 2025. na 70. mjesto u 2026. godini, što je najveći pad globalnog plasmana među osam oblasti koje indeks mjeri. Ocjena iznosi 0,52, a regionalno je i dalje druga.

Ova oblast obuhvata mehanizme kojima se sprečava da državna vlast djeluje bez djelotvorne kontrole, uključujući nadzor parlamenta, sudova, revizorskih i drugih nezavisnih tijela, kao i kontrolu kroz društvene i nevladine mehanizme.

Djelotvornost sudske kontrole izvršne vlasti ocijenjena je sa 0,40, dok je pokazatelj sankcionisanja javnih funkcionera zbog nezakonitog postupanja dobio istu ocjenu. Parlamentarna ograničenja izvršne vlasti ocijenjena su sa 0,58, a nadzor kroz revizije i druge mehanizme kontrole sa 0,60. Uloga nevladinih mehanizama u kontroli vlasti dobila je ocjenu 0,61, dok pokazatelj prenosa vlasti iznosi 0,56.

Poređenje sa prethodnom godinom pokazuje da je Crna Gora izgubila šest mjesta u ovoj oblasti, iako je na regionalnom nivou zadržala drugu poziciju. Takav rezultat otvara pitanje djelotvornosti kontrolnih mehanizama i sposobnosti institucija da obezbijede odgovornost nosilaca javnih funkcija.

ZAKONODAVNA VLAST NAJSLABIJA U POKAZATELJU KORUPCIJE

U oblasti odsustva korupcije Crna Gora je zauzela 64. mjesto, u odnosu na 63. u 2025. godini. Ukupna ocjena iznosi 0,49, a država je četvrta u regionu.

Pojedinačni pokazatelji pokazuju značajne razlike između grana vlasti. Pravosuđe je ocijenjeno sa 0,62, policija i vojska sa 0,54, a izvršna vlast sa 0,48. Najnižu ocjenu ima zakonodavna vlast – 0,31.

Ovaj rezultat pokazuje da je upravo u pokazatelju koji se odnosi na odsustvo korupcije u zakonodavnoj grani vlasti zabilježena najslabija ocjena među četiri kategorije koje indeks razdvaja prema institucijama. Ipak, taj pokazatelj treba tumačiti kao dio šire procjene zasnovane na metodologiji WJP-a, a ne kao dokaz o konkretnom krivičnom djelu ili odgovornosti pojedinaca.

OTVORENOST VLADE BOLJA, ALI SLABOSTI OSTAJU

Otvorenost Vlade jedna je od oblasti u kojoj je Crna Gora popravila globalni plasman. Sa 58. mjesta u 2025. godini došla je na 56. mjesto u 2026, uz ocjenu 0,54. U regionalnom poretku zauzima peto mjesto.

Ova oblast obuhvata dostupnost zakona i podataka o radu vlasti, pravo na pristup informacijama, učešće građana u donošenju odluka i mehanizme za podnošenje pritužbi institucijama.

Objavljivanje zakona i podataka o radu Vlade ocijenjeno je sa 0,47, pravo na pristup informacijama sa 0,51, a mogućnosti građanskog učešća sa 0,55. Najvišu ocjenu u ovoj grupi ima postojanje mehanizama za podnošenje pritužbi – 0,64.

Poboljšanje za dvije pozicije u odnosu na prethodnu godinu jeste pozitivan pomak, ali ocjene pojedinačnih pokazatelja ukazuju da dostupnost informacija i uključivanje javnosti i dalje predstavljaju prostor za unapređenje.

OSNOVNA PRAVA NAJBOLJE OCJENJENA OBLAST

Najbolji rezultat Crna Gora je ostvarila u oblasti zaštite osnovnih prava, gdje je zauzela 38. mjesto u svijetu, jedno mjesto bolje nego 2025. godine. Ocjena iznosi 0,67, a Crna Gora je prva među 15 država i jurisdikcija istočne Evrope i centralne Azije.

U ovoj oblasti najbolje su ocijenjeni pravo na život i bezbjednost, sa 0,80, sloboda vjeroispovijesti sa 0,77 i osnovna radna prava sa 0,71. Jednak tretman i odsustvo diskriminacije dobili su ocjenu 0,66, dok je sloboda okupljanja i udruživanja ocijenjena sa 0,64.

Sloboda mišljenja i izražavanja, kao i procesna prava i prava optuženih, ocijenjeni su sa po 0,61. Zaštita privatnosti ima ocjenu 0,57.

Iako je ovo najbolje rangirana oblast Crne Gore i plasman je poboljšan za jedno mjesto, pojedinačni rezultati pokazuju da ocjene nijesu ujednačene u svim segmentima zaštite prava. Visoka pozicija u ukupnoj kategoriji ne znači da su svi obuhvaćeni standardi ostvareni bez poteškoća.

RED I BEZBJEDNOST: VISOKA OCJENA, SLABIJI PLASMAN

U oblasti reda i bezbjednosti Crna Gora je zauzela 40. mjesto u svijetu, uz ocjenu 0,81. Prošle godine bila je 37, pa je na globalnoj listi nazadovala tri pozicije. U regionalnom poretku pala je sa trećeg na peto mjesto.

Ovo je oblast sa najvišom ukupnom ocjenom Crne Gore. Kontrola kriminala ocijenjena je sa 0,92, a pokazatelj ograničavanja građanskih sukoba dobio je maksimalnu ocjenu 1,00. Međutim, odsustvo nasilja kao načina rješavanja sporova ocijenjeno je sa 0,49.

Tako visoka ukupna ocjena u oblasti bezbjednosti, uz istovremeno pogoršanje plasmana, pokazuje da rezultat zavisi i od učinka drugih država obuhvaćenih istraživanjem. Samo očuvanje visoke ocjene ne garantuje i očuvanje pozicije na međunarodnoj rang-listi.

GRAĐANSKO PRAVOSUĐE – BOLJI PLASMAN, ALI POSTUPCI I DALJE TRAJU

U oblasti građanskog pravosuđa Crna Gora je sa 65. mjesta u 2025. godini došla na 64. mjesto u 2026. Ocjena je 0,54, a država je treća u regionu.

Pristup građanskoj pravdi ocijenjen je sa 0,67, jednak tretman sa 0,60, a odsustvo korupcije u ovoj oblasti sa 0,54. Pokazatelj odsustva neprimjerenog uticaja vlasti dobio je ocjenu 0,41.

Najslabiji rezultat odnosi se na izbjegavanje nerazumno dugog trajanja postupaka, sa ocjenom 0,37. Djelotvornost izvršenja sudskih odluka ocijenjena je sa 0,44, dok je alternativno rješavanje sporova dobilo 0,77.

Poboljšanje za jedno mjesto u globalnom poretku ne mijenja činjenicu da su trajanje postupaka i djelotvornost izvršenja odluka među slabijim segmentima. Za građane, dostupnost pravde ne zavisi samo od mogućnosti pokretanja postupka, već i od toga koliko brzo i efikasno mogu doći do konačne odluke i njenog izvršenja.

KRIVIČNO PRAVOSUĐE BEZ PROMJENE PLASMANA

Crna Gora je u oblasti krivičnog pravosuđa zadržala 62. mjesto iz 2025. godine. Ocjena iznosi 0,48, a u regionalnom poretku zauzima drugo mjesto.

Efikasnost sistema istraga ocijenjena je sa 0,48, dok je blagovremenost i djelotvornost odlučivanja dobila 0,34. Efikasnost sistema izvršenja krivičnih sankcija ocijenjena je sa 0,36.

Nepristrasnost krivičnog pravosuđa ima ocjenu 0,69, odsustvo korupcije 0,48, a odsustvo neprimjerenog uticaja vlasti 0,38. Procesna prava i prava optuženih ocijenjeni su sa 0,61.

Najveće slabosti u ovoj oblasti odnose se na blagovremenost i djelotvornost postupaka, kao i na efikasnost sistema izvršenja krivičnih sankcija. Činjenica da Crna Gora nije promijenila globalni plasman u odnosu na prethodnu godinu ukazuje na stagnaciju pozicije, dok pojedinačne ocjene izdvajaju segmente u kojima rezultati ostaju niski.

ŠTA POKAZUJE POREĐENJE SA 2025. GODINOM

Poređenje ukupnog plasmana i osam oblasti pokazuje da Crna Gora nije ostvarila ujednačen napredak. Ukupno je pala sa 55. na 57. mjesto, a ocjena je ostala 0,57. U oblasti ograničenja državne vlasti nazadovala je šest mjesta, u sprovođenju propisa tri, u redu i bezbjednosti tri, a u odsustvu korupcije jedno mjesto.

S druge strane, napredak je zabilježen u otvorenosti Vlade, gdje je Crna Gora sa 58. došla na 56. mjesto, u građanskom pravosuđu, gdje je sa 65. napredovala na 64, i u zaštiti osnovnih prava, gdje je sa 39. došla na 38. mjesto. U krivičnom pravosuđu zadržala je 62. poziciju.

Regionalno je ostala druga među 15 država i jurisdikcija, ali je u grupi višeg srednjeg dohotka pala sa osmog mjesta od 41 jurisdikcije u 2025. na deseto od 44 u 2026. godini. Pošto se broj jurisdikcija u toj grupi promijenio, ovaj pomak treba posmatrati uz podatak da se promijenio i sastav dohodovne grupe.

Indeks zato daje složeniju sliku od samog ukupnog plasmana: Crna Gora je i dalje iznad svjetskog prosjeka, a zaštita osnovnih prava ostaje njena najbolje rangirana oblast. Istovremeno, pogoršanje u kontroli državne vlasti i sprovođenju propisa, uz slabe ocjene za pravičnost administrativnih postupaka i trajanje sudskih procesa, ukazuje na probleme koji se ne mogu prikriti relativno dobrom ukupnom ocjenom.

Svjetski projekat pravde objavljuje Indeks vladavine prava na osnovu istraživanja domaćinstava i procjena pravnih stručnjaka i eksperata. Rezultati predstavljaju uporednu procjenu funkcionisanja vladavine prava i iskustava građana, a ne zamjenu za pojedinačne sudske ili institucionalne postupke.

Na globalnoj listi za 2026. godinu među najbolje rangiranim državama ponovo su Danska, Norveška, Finska i Švedska, dok su na dnu Venecuela, Avganistan, Haiti, Kambodža i Nikaragva.

Standard

Zenka upozorava: Prikriveni poklonici „srpskog sveta“ u izvršnoj vlasti, Crna Gora ne smije propustiti EU

23/10/2026

0

Zenka upozorava: Prikriveni poklonici „srpskog sveta“ u izvršnoj vlasti, Crna Gora ne smije propustiti EU

Miraš Dušević

Crna Gora rizikuje da propuštanjem istorijske šanse za članstvo u Evropskoj uniji otvori prostor za jačanje ideje „srpskog sveta“ i ruskog uticaja, upozorava predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka u razgovoru za Portal ETV.

On smatra da geostrateške promjene ubrzavaju evropski put Crne Gore, ali istovremeno upozorava da bi neuspjeh na tom putu mogao poništiti pozitivne rezultate ostvarene tokom posljednje dvije decenije.

Zenka je ocijenio da geostrateško-politički događaji podstiču Evropsku uniju da ubrza evropski put Crne Gore.

„Zahvaljujući geostrateško-političkim događajima, EU uviđa svoju grešku što Crnu Goru ranije nije primila u svoje članstvo, pa sada ubrzanim koracima nastoji da što prije zatvori sva poglavlja i učlani Crnu Goru u EU.“

Zenka upozorava na rizike ukoliko Crna Gora propusti priliku za članstvo.

„Mnogi činioci izvršne vlasti su prikriveni poklonici ideje ‘srpskog sveta’, pa se stoga opravdano strahuje da nečlanstvo Crne Gore u EU otvara široki prostor za retrogradne ideje suprotne EU i NATO integracijama.“

Kako ističe, takav scenario ugrozio bi dosadašnja dostignuća.

„Ako Crna Gora izgubi ili propusti ovu šansu članstva u EU, onda je to veliki predznak ili, slobodno mogu reći, kraj svega onog pozitivnog što smo u posljednje dvije decenije zajedničkim snagama i naporima ostvarili.“

Zenka zaključuje da bi to otvorilo prostor za jačanje ruskog uticaja.

„Jednom riječju, naširoko otvaraju vrata ideji ‘srpskog sveta’, pod pokroviteljstvom ‘velikog brata’ Rusije.“

ABAZOVIĆ PISAO KATNIĆU 2021. GODINE: „Ovo je bruka, brate moj, šta rade ovi ljudi”

22/10/2026

0

ABAZOVIĆ PISAO KATNIĆU 2021. GODINE: „Ovo je bruka, brate moj, šta rade ovi ljudi”

Ovo je bruka, brate moj, šta rade ovi ljudi, glasila je poruka bivšeg potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti Dritana Abazovića koju je 27. januara 2021. godine poslao tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću. Dan kasnije, uslijedila je nova poruka. Abazović je tada Katniću napisao – ,,Da vas podržim. Odlično je ovo“.

Standard

Poruke aktuelnog lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića poslate Milivoju Katniću danas su, na prijedlog odbrane, provedene kao dokaz u postupku protiv penzionisanog glavnog specijalnog tužioca kojem se sudi zbog optužbe da je dio kriminalne grupe koju je, navodno, formirao bivši policijski funkcioner Zoran Lazović.

Ta kriminalna organizacija je, sudeći po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, sarađivala i od krivičnog gonjenja štitila kriminalni kavački klan Radoja Zvicera. U njoj je, tvrde, bio i sada suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, prenosi Adria.

,,To mi je poslao kad sam već bio član OKG-a”, ironično je prokomentarisao Katnić, nakon što su danas u sudnici Višeg suda u Podgorici pročitane Abazovićeve poruke, a koje su nađene u telefonu optuženog tužioca.

,,S obzirom na datum mislio sam da mu neko čestita Svetog Savu. To je bilo u periodu kada su sprovođene aktivnosti u vezi sa Veljkom Belivukom i Markom Miljkovićem“, kazao je, nedugo potom, jedan od Lazovićevih branilaca, advokat Nikola Martinović.

U nastavku dokaznog postupka, na prijedlog potpisnika optužnice, specijalnog tužioca Miloša Šoškića, danas je prikazana fotografija optuženog Katnića sa novinarkom Oliverom Lakić.

,,Ja se čudim od koga mi je pukla puška”, kroz osmjeh je kazao optuženi Lazović.

Fotografiju koja je, kazao je Šoškić, napravljena u prostorijama SDT-a, Katniću je mobilnim telefonom 17. maja 2021. godine poslala njegova tadašnja koleginica, tužiteljka Lidija Vukčević.

Nakon što je prikazana na monitorima u sudnici, uslijedila je oštra polemika.

Provođenje tog dokaza tužiocu Šoškiću, rekao je danas, ,,bilo je posebno važno”.

,,Jer okrivljeni Katnić od početka tvrdi da je SDT dostavilo Skaj poruke Libertasu. Apostrofirano je da sam ih ja lično dostavljao. Zato je važno da se sud uvjeri ko ima odnos, kakav odnos…”, kazao je Šoškić.

,,Nije korektno. Ovo je sramno”, reagovao je Katnić, nakon što mu sudija Veljko Radovanović, koji predsjedava tročlanim vijećem pred kojim se vodi postupak, nije dozvolio da odmah iznese primjedbe na provedeni dokaz.

Ovce kao dokaz da nije prao pare

Sudija Radovanović mu je to dozvolio nakon što su, takođe na zahtjev odbrane, prikazane još dvije fotografije – ovaca na Lazovićevom imanju u Bijelom Polju, koje su, kazali su njegovi branioci, dokaz da se taj policijski funkcioner bavio poljoprivredom, a ne pranjem novca što mu se optužnicom stavlja na teret.

,,Nema što Zoranu Lazoviću nije fotografisano – od ormara, kreveta, čarapa, cipela… Nema bureta i trapa gdje kamera nije ušla. Nema zida koji nekakvim uređajima nije ispitivan da nema zamalterisanih kostiju. I mi danas gledamo snimak ovaca. Od silnog OKG-a, od droge, cigareta, leševa, krvavih ruku Zorana Lazovića, a kako smo čitali svih ovih godina, rezultat su ovce u Bijelom Polju”, kazao je jedan od Lazovićevih branilaca, advokat Zoran Piperović.

Izvor: Adria TV

Piperović: Od silne OKG, droge, cigareta, krvavih ruku Zorana Lazovića, rezultat su fotografije ovaca “Fotografije na kojima se vide ovce služe da ukažem na pravni besmisao. Imate uvid u 11 godina nečijeg života i naš branjenik navodni organizator sa Katnićem i Čađenovićem nema komunikaciju, a kamoli da daje naredbe, uputstva, sugestiju navodnim članovima. Kada je u pitanju mobilni Milivoja Katnića u izvještaju na 14.249 stranica nemate nijednu komunikaciju sa našim branjenikom Zoranom Lazovićem”, naglasio je advokat Stefan Jovanović 721 pregleda 0 komentar(a) Piperović (arhiva), Foto: Boris Pejović Piperović (arhiva), Foto: Boris Pejović K R Komnen Radević 22.10.2026. 17:06h U Višem sudu u Podgorici, danas je nastavljeno suđenje bivšem funkcioneru Uprave policije Zoranu Lazoviću, nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Pred specijalnim vijećem kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, danas je sud izvršio uvid u poruke i nekoliko fotografija koje su dio sadržaja mobilnih telefona optuženih. Na predlog odbrane, prikazane su i fotografije iz telefona optuženog Lazovića na kojima se vide ovce. Na zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića prikazana je fotografija iz Katnićevog telefona koja je napravljena u kancelariji Specijalnog državnog tužilaštva na kojoj je penzionisani specijalni tužilac sa novinarkom Oliverom Lakić. Advokat Stefan Jovanović je naglasio da su vještačena tri telefona optužnog Lazovića od 2013. do 2024. godine. “U to vrijeme naš branjenik Zoran Lazović je primio pet poruka. Nijednu nije poslao. Fotografije na kojima se vide ovce služe da ukažem na pravni besmisao. Imate uvid u 11 godina nečijeg života i naš branjenik navodni organizator sa Katnićem i Čađenovićem nema komunikaciju, a kamoli da daje naredbe, uputstva, sugestiju navodnim članovima. Ove fotografije na kojima se vide ovce potvrđuju da se 2013. godine Lazović bavio poljoprivredom. Kada je u pitanju mobilni Milivoja Katnića u izvještaju na 14.249 stranica nemate nijednu komunikaciju sa našim branjenikom”, naglasio je advokat Jovanović. Sud je danas izvršio uvid u nekoliko fotografija. Jedna od sprovedenih fotografija odnosi se na poruke koje je tadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović poslao tadašnjem GST Milivoju Katniću. Advokat Stefan Jovanović je citirao te Abazovićeve poruke: “Ovo je bruka šta rade ovi ljudi” i “Da vas pozdravim, odlično je ovo”. Odbrana je naglasila da su poruke poslate 27. i 28. januara 2021, od strane Dritana Abazovića upućene Milivoju Katniću i to u vrijeme aktivnosti SDT-a povodom Marka Miljkovića i Veljka Belivuka. Advokat Stefan Jovanović, koji je i predložio da se ove poruke sprovedu kao dokaz, jasno ukazuju da je u januaru 2021. godine kada je Katnić, prema stavu SDT-a, bio član grupe koju je navodno organizovao Lazović, dobio podršku od Abazovića, potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti. “To dovoljno govori samo za sebe”, kazao je advokat Jovanović. Advokat Nikola Martinović je tim povodom kazao: “Ta se poruka odnosi na čestitanje završenih aktivnosti u predmetu za šta su oni danas na optuženičkoj klupi”. “Kada je bila ranjena Olivera Lakić, pružio sam zaštitu kao Milivoje Katnić, ne kao tužilac” Optuženi Katnić je sudu pojasnio kako je nastala fotografija na kojoj on grli novinarku. Naveo je da je nastala prilikom jednog dolaska novinarke u SDT, a koja mu je prijatelj. Istakao je i da je on bio među prvima koji je došao u porodicu Olivere Lakić kada je bila ranjena i da je tada pružio zaštitu kao Milivoje Katnić, ne kao tužilac. Naveo je da ima i novinara koji su mnogo više puta dolazili kod njega u SDT, nego što je dolazila Lakić. Odbrana je sudu naglasila da se isto to tužilaštvo pozivalo na objave portala “Libertas” o Skaj porukama. Advokat Zoran Piperović je kazao da taj portal nije bio “nježan” kada su u pitanju Petar Lazović, Zoran Lazović i ova navodna OKG čiji su članovi Katnić i Čađenović. Nakon što je kao dokaz sprovedena fotografija na kojoj se vide ovce u toru, advokat Zoran Piperović je kazao da je “od silne OKG, droge, cigareta, krvavih ruku Zorana Lazovića, rezultat su – ovce”. Dodao je da je, nakon ovakvih dokaza SDT-a, sramota ako sud danas vrati Katnića i Lazovića u pritvor.

22/10/2026

0

Piperović: Od silne OKG, droge, cigareta, krvavih ruku Zorana Lazovića, rezultat su fotografije ovaca

“Fotografije na kojima se vide ovce služe da ukažem na pravni besmisao. Imate uvid u 11 godina nečijeg života i naš branjenik navodni organizator sa Katnićem i Čađenovićem nema komunikaciju, a kamoli da daje naredbe, uputstva, sugestiju navodnim članovima. Kada je u pitanju mobilni Milivoja Katnića u izvještaju na 14.249 stranica nemate nijednu komunikaciju sa našim branjenikom Zoranom Lazovićem”, naglasio je advokat Stefan Jovanović

Komnen Radević

U Višem sudu u Podgorici, danas je nastavljeno suđenje bivšem funkcioneru Uprave policije Zoranu Lazoviću, nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.

Pred specijalnim vijećem kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, danas je sud izvršio uvid u poruke i nekoliko fotografija koje su dio sadržaja mobilnih telefona optuženih.

Na predlog odbrane, prikazane su i fotografije iz telefona optuženog Lazovića na kojima se vide ovce. Na zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića prikazana je fotografija iz Katnićevog telefona koja je napravljena u kancelariji Specijalnog državnog tužilaštva na kojoj je penzionisani specijalni tužilac sa novinarkom Oliverom Lakić.

Advokat Stefan Jovanović je naglasio da su vještačena tri telefona optužnog Lazovića od 2013. do 2024. godine.

“U to vrijeme naš branjenik Zoran Lazović je primio pet poruka. Nijednu nije poslao. Fotografije na kojima se vide ovce služe da ukažem na pravni besmisao. Imate uvid u 11 godina nečijeg života i naš branjenik navodni organizator sa Katnićem i Čađenovićem nema komunikaciju, a kamoli da daje naredbe, uputstva, sugestiju navodnim članovima. Ove fotografije na kojima se vide ovce potvrđuju da se 2013. godine Lazović bavio poljoprivredom. Kada je u pitanju mobilni Milivoja Katnića u izvještaju na 14.249 stranica nemate nijednu komunikaciju sa našim branjenikom”, naglasio je advokat Jovanović.

Sud je danas izvršio uvid u nekoliko fotografija. Jedna od sprovedenih fotografija odnosi se na poruke koje je tadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović poslao tadašnjem GST Milivoju Katniću.

Advokat Stefan Jovanović je citirao te Abazovićeve poruke: “Ovo je bruka šta rade ovi ljudi” i “Da vas pozdravim, odlično je ovo”. Odbrana je naglasila da su poruke poslate 27. i 28. januara 2021, od strane Dritana Abazovića upućene Milivoju Katniću i to u vrijeme aktivnosti SDT-a povodom Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.

Advokat Stefan Jovanović, koji je i predložio da se ove poruke sprovedu kao dokaz, jasno ukazuju da je u januaru 2021. godine kada je Katnić, prema stavu SDT-a, bio član grupe koju je navodno organizovao Lazović, dobio podršku od Abazovića, potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti.

“To dovoljno govori samo za sebe”, kazao je advokat Jovanović.

Advokat Nikola Martinović je tim povodom kazao: “Ta se poruka odnosi na čestitanje završenih aktivnosti u predmetu za šta su oni danas na optuženičkoj klupi”.

“Kada je bila ranjena Olivera Lakić, pružio sam zaštitu kao Milivoje Katnić, ne kao tužilac”

Optuženi Katnić je sudu pojasnio kako je nastala fotografija na kojoj on grli novinarku. Naveo je da je nastala prilikom jednog dolaska novinarke u SDT, a koja mu je prijatelj. Istakao je i da je on bio među prvima koji je došao u porodicu Olivere Lakić kada je bila ranjena i da je tada pružio zaštitu kao Milivoje Katnić, ne kao tužilac. Naveo je da ima i novinara koji su mnogo više puta dolazili kod njega u SDT, nego što je dolazila Lakić.

Odbrana je sudu naglasila da se isto to tužilaštvo pozivalo na objave portala “Libertas” o Skaj porukama.

Advokat Zoran Piperović je kazao da taj portal nije bio “nježan” kada su u pitanju Petar Lazović, Zoran Lazović i ova navodna OKG čiji su članovi Katnić i Čađenović.

Nakon što je kao dokaz sprovedena fotografija na kojoj se vide ovce u toru, advokat Zoran Piperović je kazao da je “od silne OKG, droge, cigareta, krvavih ruku Zorana Lazovića, rezultat su – ovce”. Dodao je da je, nakon ovakvih dokaza SDT-a, sramota ako sud danas vrati Katnića i Lazovića u pritvor.

Vijesti

EU tragikomeNdija

22/10/2026

3

EU tragikomeNdija

Autor: Vuk MANITI

Komesarka KOSovićka
okupila buljuk brava,
pa se pita za Vojvodu
da li drijema ili spava!

Brižna nam je čobanica,
vučje stado okupila;
sve šubara do šubare
kokardama zakitila.

Sanja Marta da se pentra
i oblake da razganja,
na Bobotov kuk se svila,
lakokrila EU vila!

Nakon treće brlje šljive,
trlja oči iz sna skače,
a zbog lične bezbjednosti
obukla je pancir gaće!

Pancir gaće blindirane,
ne pomažu bog zna kako,
samo Marta nek’ izdrži,
za sve drugo ćemo lako!

A Vojvoda grdno sanja,
da se Ratko potenčio,
pa ga ganja do Bosfora;
Turcima se svetit’ mora!

Zalud Rajo objašnjava,
da je Srbin, srce dira;
nije Rajo to znaš dobro,
svako Ture za vezira!

Pet vjekova ljubili ste
stope vaših gospodara,
a sada bi, zlo ti u dom,
prodao se i bez para!

Čobanica evropejska,
čuva brave kojih nema,
bez čaktara, bez ugiča,
za nove ih gazde sprema!

Vabi ona vjerne brave,
zavitlala štapa jaka,
al’ neka je nek’ ih bije,
samo da je slana šaka!

Sudbina jedne žene, sjećanje crnogorskog naroda

22/10/2026

0

Sudbina jedne žene, sjećanje crnogorskog naroda

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik

U izdanju Crnogorskog kulturnog foruma objavljen je roman „Crnogorka-žena koje više nema“ Snežane Žane Martinović. Kroz lične i porodične sudbine autorka pripovijeda o snazi, stradanju i dostojanstvu crnogorske žene, povezujući njeno životno iskustvo s pamćenjem jednog naroda.

U stijenama ljutog crnogorskog krša, u podnožju Lovćena, đe su se vodile lične, porodične i identitetske borbe, rađale su se Crnogorke, simboli hrabrosti, majčinstva, stradanja i žrtve. Tu, đe je čovjek učio da se ne smije slomiti, nego da mora opstati, žena nije bila samo saputnica života, nego snažan stub kuće i ognjišta. Nije imala vremena da bira, jer joj je život bio zadat kao sudbina, a sudbina kao iskušenje. I sve što je nosila, nosila je bez pobune, ali nikada bez dostojanstva. U svijetu u kojem se rad mjerio snagom ruku, a čast dubinom duše, Crnogorka je rasla kao stijena, ćutljiva, postojana i stroga prema sebi, a blaga prema drugima. Znala je da se život ne daruje, nego zaslužuje i da ono što se lako dobije lako i nestane.

Zato je učila da podnosi, jer je znala da je izdržati najveća pobjeda koju čovjek može izvojevati nad sobom. Kada bi godine i sudbina ogolile sve pred njom, ostajao bi krš, surov, nemilosrdan, ali istinit. I u tom kršu, đe ni sjeme ne niče bez borbe, žena je bila ona koja čuva zemlju, koja je obrađuje i iz nje izvodi život. Bila je hraniteljka i čuvarica, ona koja bdije nad ognjištem i nad đecom, koja sabira rasuto i podiže srušeno. Bila je i tišina i snaga, i ruka i srce, i trajanje koje ne traži priznanje. Ali iznad svega bila je majka, ona koja daje život i onda kada joj život uzima najviše.

Njena snaga nije bila u riječi, nego u trajanju. Njena veličina nije bila u onome što je tražila, nego u onome što je podnijela. Znala je da čovjek nije velik po onome što osvoji, nego po onome što sačuva: obraz, porodicu i vjeru u život. U njoj su se susretali i bol i nada, i gubitak i smisao. Ona je bila ona koja ispraća bez suza pred drugima, a plače kad ostane sama. Ona koja podiže đecu da budu jača nego što je ona bila i koja u toj žrtvi pronalazi razlog svog postojanja. Zato Crnogorka nije bila samo žena jednog vremena, nego snaga jednog naroda i temelj njegovog trajanja.

U našim krajevima odvajkada se znalo da se život ne bira, nego podnosi i da se čovjek ne mjeri riječima, nego izdržljivošću. Ova knjiga izrasta iz tog saznanja, iz tvrde stvarnosti u kojoj se nije govorilo mnogo, ali se pamtilo duboko. Ona donosi sudbine koje nijesu tražile da budu zapisane, ali su svojom mukom to zaslužile.

Roman „Crnogorka – žena koje više nema“ ne govori o jednoj ženi, nego o mnogima koje su živjele tiho s patnjom, a nosile sve. O majkama koje su čekale, o ženama koje su trpjele, o borcima koji nijesu nosili oružje, ali su izdržali najteže bitke. O onima koje su bile domaćice, radnice, čuvarice zemlje i ognjišta i nevidljive graditeljke života. U likovima Vojina, Maše, Miljane, đeda Filipa i đeda Mitra ogleda se vrijeme u kojem se nije živjelo lako, ali se živjelo časno. Rat nije samo razdvajao ljude, nego ih je ogoljavao do suštine. U takvom vremenu žena ostaje da drži ono što se rasipa, da sastavlja ono što se ruši i da čuva ono što svi drugi napuštaju.

Posebno mjesto u ovoj priči ima odnos majke i sina, odnos koji traje, ali nosi ranu koju vrijeme ne liječi. Budo je dijete koje prerano postaje čovjek, koje ne dobija odgovore i koje u sebi nosi teret vremena. Njegovo ćutanje govori više od riječi, a njegova udaljenost svjedoči o onome što je nepovratno izgubljeno.

Mudrost ovog romana nije naučena, nego proživljena. Ona podsjeća na staru istinu da čovjek ne može birati što će ga snaći, ali može birati kako će to podnijeti. U toj časnoj snazi nalazi se dostojanstvo koje se ne može oduzeti. I zato, kao zapis i kao opomena, ostaje misao: Crnogorka nije bila slaba zato što je ćutala, nego jaka zato što je znala koliko boli treba podnijeti da bi drugi živjeli.

Ovaj roman ne uljepšava prošlost. On je vraća onakvu kakva je bila: tešku, surovu i neumoljivu. Ali u toj surovosti pokazuje ljude koji nijesu izgubili dostojanstvo i ženu koja nije imala glas, ali je imala snagu da izdrži. Ona nas podsjeća da vrijednost čovjeka nije u onome što ima, nego u onome što može podnijeti i sačuvati. Podsjeća da postoje životi koji nijesu bili laki, ali su bili časni.

I zato je ovaj roman, pored toga što je djelo ženske književnosti, i dug. Dug Crne Gore prema Crnogorkama. Dug prema majkama koje su rađale i sahranjivale, prema ženama koje su trpjele i gradile, prema borcima koji nijesu nosili pušku, ali su izdržali najteže bitke života. Jer sve što prođe može se zaboraviti, ali ono što se izdrži ostaje.

A ova Crnogorka je izdržala sve.

Danas povremene obustave saobraćaja zbog Samita Berlinskog procesa

22/10/2026

1

Danas povremene obustave saobraćaja zbog Samita Berlinskog procesa

Saobraćaj na više puteva u Crnoj Gori danas će biti povremeno obustavljan do 60 minuta zbog prolaska delegacija koje učestvuju na Samitu lidera Berlinskog procesa u Budvi, saopšteno je iz Uprave policije.

Na putu od graničnog prelaza Debeli brijeg, preko Herceg Novog, Kotora i Tivta do Budve, povremene obustave predviđene su od sedam do 23 sata.

Od 17 do 23 sata saobraćaj će biti povremeno obustavljan na putevima Podgorica – Tuzi – granični prelaz Božaj, Aerodrom Podgorica – Golubovci – Virpazar – Bar – Budva i Bar – Sutomore – Ulcinj – granični prelaz Sukobin.

Iz policije su kazali da će termini i trajanje obustava zavisiti od kretanja delegacija.

– O svim eventualnim izmjenama režima saobraćaja javnost će biti blagovremeno obavještavana putem zvaničnih kanala informisanja- navodi se u saopštenju.

Crna Gora u mreži ruske agenture

22/10/2026

0

Mihail Zvinčuk i supruga Valerija na Aerodromu u Beograd (Foto: UGC)

(NE)ZVANI GOSTI: Iako brojni događaji potvrđuju da je naša zemlja pod snažnim hibridnim udarom Rusije zvaničnici ćute

Crna Gora u mreži ruske agenture

I dok premijer „upire prstom“ u države regiona optužujući ih, kao i njihove zvaničnike, za hibridni rat protiv Crne Gore kako bi upropastile njen put u EU, na ruski maligni uticaj niti ima odgovor, niti ga pominje

Kaćuša Krsmanović

Izvor: Portal ETV

Imamo ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona – saopštio je premijer Milojko Spajić na mreži X krajem avgusta.

Napisao je i da „takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji“.

Ruski hibridni uticaj nije pominjao, iako je Crna Gora duže od decenije žrtva malignih ruskih prijetnji, opstrukcija, snažnog medijskog pritiska. Rusija je stajala, kako se vjeruje, i iza plana za pokušaj državnog udara u našoj zemlji 2016.

Osim toga, nezvanične informacije ukazuju i na činjenicu da je uloga Rusije bila značajna u izbornom procesu 2020. godine kada je smijenjena vlast i rukovođenje državom preuzele upravo proruske društveno-političke elite. I sam Spajić je, kao kadar Crkve Srbije koja je konstituisala prvu prorusku i prosrpsku vladu, tako ušao u politiku.

Crkva Srbije je jedan od najunčikovitijih instrumenata Rusije u širenju uticaja i malignih prijetnji na prostoru država bivše SFRJ, ali njeno djelovanje nije u fokusu crnogorskih službi bezbjednosti.

POROZNE GRANICE

Kao što, čini se, ovdašnje službe (premrežene rusko-srpskom agenturom nakon 2020) ni ne pokušavaju da se obračunaju sa ruskim uticajima i saradnicima.

Tako u našu zemlju nesmetano uđu i borave i ruski državljani koji su na „crnim listama“ ne samo Evrope, nego i Sjedinjenih Američkih Država.

Da je Crna Gora pod ozbiljnim udarom ruskih službi bilo je jasno iz policijskog saopštenja 5. jula kada je kod tri ruska državljanina pronađena veća količina, kako je istaknuto, skupe, sofisticirane digitalne opreme i uređaja, za koju nijesu posjedovali dokumentaciju, niti su dali jasno objašnjenje o njenom porijeklu i namjeni, nakon čega im je otkazan boravak.

Iz policije su tada naglasili da u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost preduzimaju dalje koordinisane mjere i radnje kako bi bile utvrđene sve okolnosti boravka trojice ruskih državljana u Crnoj Gori. Do danas nije saopšteno do kakvih je informacija istraga dovela.

Kao što ne znamo ni rezultate istrage o namjerama dvoje ruskih državljana, uhapšenih 23. septembra na tivatskom aerodromu, kod kojih je pronađena velika količina neprijavljene IT opreme i ljekova, kao i veća količina keša. Sve je bilo upakovano, kako je saopštila policija, u čak 19 kofera.

Na teret su im stavljena krivična djela krijumčarenje i pranje novca. Iz policije je tada saopšteno da je u istragu uključena i međunarodna obavještajna zajednica.

Nema informacija da li je ovo dvoje ruskih državljana i dalje u pritvoru, kao ni podataka s kakvim planom su stigli u Crnu Goru.

SLUČAJ ZVINČUK

I dok je premijer na mreži X jadikovao kako se pribojava malignog uticaja na evropske integracije Crne Gore od „najmanje dva zvaničnika iz regiona“, u našu zemlju je stigao „gost“ iz Rusije – preko regiona. Bez ikakvih problema Mihail Zvinčuk, bivši oficir ruske vojske, šef jedne od najuticajnijih ruskih propagandnih mreža – „Ribar“, koji je od juna 2023. na „crnoj listi“ EU ušetao je u Crnu Goru. Zvinčuk je pod sankcijama EU, kako je nedavno podsjetio portparol ove organizacije Kristijan Vigand, zbog „svoje uloge u podržavanju agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i širenja dezinformacija i prokremaljske propagande“. Zvinčuk je nepoželjan i u Velikoj Britaniji zbog povezanosti sa operacijama stranog uticaja i informacionog ratovanja, dok su Sjedinjene Američke Države 2024. ponudile do 10 miliona dolara za informacije o osobama povezanim sa mrežom „Ribar“.

U Crnu Goru je, međutim, sa suprugom i saradnicima, ušao bez ikakvih problema 7. oktobra, smjestio se u jednom hotelu u Risnu, a uhapšen je dva dana kasnije, 9. oktobra rano ujutro.

Informaciju da je odani saradnik Vladimira Putina, njegov stručnjak za hibridne operacije, stigao u Crnu Goru, prema dostupnim informacijama, našim službama dala je Velika Britanija.

Tek tada je uslijedila akcija hapšenja, koju je policija spektakularno najavila u jednom mediju, nezvanično saopštavajući kako su Zvinčuk i njegovi saradnici „praćeni danima“. Vjerovatno jesu praćeni danima, ali ne od naših službi, već stranih, jer su prije Crne Gore ruski propagandista i njegov tim boravili u Bosni i Hercegovini, đe su, očito, pratili izbore koji su organizovani 4. oktobra.

Prije zvaničnog saopštenja policije, nakon hapšenja Zvinčuka, oglasio se premijer Spajić poručujući na mreži X kako Crna Gora štiti svoje interese i da niko neće ugroziti njenu evropsku budućnost.

– Upozoravali smo da pokušaji hibridnog djelovanja i destabilizacije Crne Gore neumorno prate naš evropski put – napisao je, pored ostalog, opet ne pominjući ruske maligne uticaje.

I čitavog dana pravljen je spektakl od hapšenja Zvinčuka – brujali su mediji i društvene mreže.

A onda, kasno popodne, hladan tuš – spektakl je završen – ništa od hapšenja. Policija je saopštila da su Zvinčuk i njegov tim slobodni, istina, sa odlukom o protjerivanju iz Crne Gore. Saopšteno je da im je zaplijenjena „sofisticirana digitalna oprema i uređaji, uključujući opremu visoke rezolucije, dron, kameru, GoPro kameru, kao i više telefonskih uređaja“.

SARADNIČKA MREŽA U SISTEMU?

Iz Crne Gore Zvinčuk je otputovao u Srbiju, a 11. oktobra se vratio u Rusiju. Po dolasku u Moskvu poručio je da to neće biti njihov „posljednji put na Balkan, rad tima se nastavlja“, ističući da su uspostavili dobru saradnju sa lokalnim strukturama.

Za „Izvestiju“ Zvinčuk je kazao da su „u suštini … potvrdili da se u zemlji u kojoj Rusi čine jednu dvadesetinu stanovništva, a ekonomija u potpunosti zavisi od Rusije, bezbjednosne službe prema Rusima ne odnose baš najbolje“.

Novinama je ispričao, kako je prenijela Antena M, da je tim nesmetano radio u Kotoru i na drugim lokacijama oko dan i po, prije nego što su odlučili da zvanično kontaktiraju Crkvu Srbije na Cetinju, poslije čega su privedeni.

Iz javnosti dostupnih informacija, a vrlo su šture, proizilazi da su i dva tima koja su prije njegovog boravila u Crnoj Gori nesmetano radila.

Trojica ruskih državljana uhapšena su 5. jula na teritoriji Pljevalja, u blizini graničnog prijelaza sa Srbijom, kada su se pripremali da napušte Crnu Goru. Znači, „posao“ zbog kojeg su došli, vjerovatno su i obavili. Ali, do danas ne znamo s kojim su zadatkom boravili u našoj zemlji.

Drugi slučaj hapšenja, 23. septembra na tivatskom aerodromu, takođe budi ozbiljne sumnje u povezanost ljudi iz sistema sa ruskim „turistima“ koji rovare po Crnoj Gori. Jasno je da je sa tolikom količinom opreme i keša teško neopaženo preći granicu bilo koje zemlje, pa i naše. Logično je pretpotstaviti da je neko trebalo da ih pušti bez kontrole. I, vjerovatno, bi nesmetano otišli da nije bilo međunarodne obavještajne zajednice, koja je pomenuta u policijskom saopštenju.

Slučaj Zvinčuk je jasan – ne treba biti veliki stručnjak, pa zaključiti kojim „poslom“ su se on i njegov tim našli, prvo u BiH, pa u Crnoj Gori.

KO JE LOGISTIKA „GOSTIMA“ IZ RUSIJE

Za ozbiljnu državu ova tri slučaja otvorila bi ozbiljno pitanje – kako se desilo da svi ovi ljudi, sa ovakvom opremom, uz to Zvinčuk je na „crnoj listi“ EU, uđu bez ikakvih problema u Crnu Goru.

Informacija, pa ni nezvaničnih, o tome s kim su ovđe bili u kontaktu, kako su obezbijedili smještaj, odnosno đe su bili prijavljeni, ko im je bio logistika, što im je bio plan – nema.

I bez obzira na sve ove događaje upečatljivo je koliko crnogorski zvaničnici ćute o ruskom malignom uticaju u Crnoj Gori.

Umjesto o ruskim, premijer govori o hibridnim prijetnjama iz regiona.

Međutim, ni on, kao ni službe bezbjednosti, nijesu objasnile kako se „spektakularna akcija“ hapšenja Zvinčuka i njegovog tima, koju je ekskluzivno od ranih jutarnjih sati, objavljujući i fotografije, pratio jedan medij, u kasnim popodnevnim satima pretvorila u puko protjerivanje, odnosno otkaz boravka u našoj zemlji.

Dogodilo se baš onako kako je to tokom dana u Skupštini Crne Gore, na sjednici plenuma, najavio lider proruske i prosrpske Demokratske narodne partije Milan Knežević, kada je, pored ostalog, pitao – a, što ako se ispostavi da su to novinari.

I ispostavilo se baš tako. Zvinčuk je tvrdio da je u Crnu Goru stigao kako bi radio reportaže, ali ne znamo da li mu je upute za te priče davao upravo Knežević, koji je očito bio obaviješten o njegovom boravku u našoj zemlji.

Knežević, koji je do skoro bio dio parlamentarne većine, bio je i jedan od optuženih i prvostepeno osuđenih za slučaj planiranja državnog udara u izbornoj noći 2016, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem i dvojicom oficira ruske službe GRU, te grupom srpskih državljana. Očekivano, nakon što su proruske i prosrpske partije preuzele vlast u Crnoj Gori 2020. godine, slučaj „državni udar“ je „pao“, a svi optuženi pravosnažno oslobođeni. Pa i oni koji su priznali da su bili dio ove priče.

SUROVI ZLOČIN

A da li je dio ruske maligne mreže za destabilizaciju Crne Gore bio i ruski državljanin Mihail Nikolajevič Šabunjin (30) koji je 31. avgusta počinio brutalan zločin u streljani „Češka zbrojevka“ u Danilovgradu, đe je, iz do danas neutvrđenih motiva, hladnokrvno ubio trojicu zapošljenih – Petra Globarevića (24) i Nemanju Kapora (20) iz Podgorice i Momira Radonjića (67) iz Danilovgrada, odgovora, za sada, nema.

Crnogorska javnost i dalje je uskraćena za informacije o dosadašnjim nalazima istrage o surovom zločinu.

Šabunjin je, pošto je pobio trojicu ljudi, opljačkao streljanu, odnio je veliku količinu municije – više od 230 komada i dva pištolja i pobjegao automobilom jednog od ubijenih.

Satima kasnije, iako nas je policija ubjeđivala kako su blokirani svi izlazi iz Podgorice i Danilovgrada, Šabunjin je lociran u Herceg Novom, đe je, ispostavilo se, stigao taksijem. Kasno uveče, odnosno pred zoru narednog dana, kada je opkoljen na brdu Topla, ubio se.

Profesor kriminalističke policije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević rekao je početkom septembra za Portal ETV da je „mišljenja da se radi o vrbovanom, indoktriniranom i podstaknutom masovnom ubici“.

Crnogorske službe bezbjednosti, međutim, još ne saopštavaju što je Šabunjin radio u Crnoj Gori, zašto im nije bilo indikativno da je u julu, prema medijima dostupnim informacijama, u svega pet dana čak osam puta prelazio granicu Crne Gore, zašto je ukrao municiju…

I dok premijer „upire prstom“ u države regiona optužujući ih, kao i njihove zvaničnike, za hibridni rat protiv Crne Gore kako bi upropastile njen put u EU, na ruski maligni uticaj niti ima odgovor, niti ga pominje.

Milojko Spajić — Spajić ne pominje ruski maligni uticaj

Spajić se u Crnoj Gori obreo pred izbore 2020. godine. Kako je sam svjedočio, da pomogne Crkvi Srbije i srpskom narodu poslije izglasavanja zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kao ministar finansija našao se te godine u prvoj proruskoj i prosrpskoj vladi koja je konstituisana u Crkvi Srbije, a tek onda formalizovana u crnogorskom parlamentu.

Crkva Srbije je ključna spona ruskog malignog uticaja u Crnoj Gori.

Vuković nakon sastanka sa Kos: Pokušali smo da ukažemo da su u vlasti ljudi koji sanjaju nekakavu koaliciju naroda poput onoga što danas imamo i BiH

22/10/2026

1

Poslanik DPS-a kazao da je evropska komesarka tokom susreta sa opozicijom ukazala da Crna Gora bez njihove podrške ne bi ovako odmakla na putu ka EU

Vuković nakon sastanka sa Kos: Pokušali smo da ukažemo da su u vlasti ljudi koji sanjaju nekakavu koaliciju naroda poput onoga što danas imamo i BiH

Nije bilo direktnog odgovora zašto nije bilo Delegacija EU nije oštrije reagovala na veličanje ratnog zločinca, ali iz onoga što je kazala potpuno je jasno o čemu se radi. Crna Gora sa svim problemima, takvim predsjednikom Skupštine i ovakvim ljudima u vlasti je iz njihove perspektive uspješna priča i svijetli primjer. To razumijem jer kad uporedite Crnu Goru sa našim susjedstvom – vidite situaciju u Bosni i Hercegovini, na što Srbija liči pod Vučićem, kakva je situacija u Albaniji, Sjevernu Makedoniju koja je potpuno izgubljena, onda ona zbilja izgleda kao potencijalno pozitivna priča – naveo je Vuković

Anja Ivanović

Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je da je evropska komesarka Marta Kos na današnjem sastanku sa opozicijom poručila da Crna Gora bez njihove snažne podrške ne bi ovako odmakla na putu pridruživanja Evropskoj uniji.

– Kazala da je uspjeh Crne Gore na tom planu zajednički i da to ne smijemo svoditi na primjere konkretnog glasanja – naveo je on gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.

Vuković je posjetio da je opozicija obezbijedila ključne glasove za usvajanje ustavnih promjena u pogledu imuniteta članova vlade, pa da ih to što sedam dana kasnije nijesu glasali za promjene koje se tiču integriteta mandatara i članova vlasti ne može činiti ljudima koji opstruiraju evropski put.

Kos je, prema njegovim riječima, kazala da je iskoristila razgovor sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem da bi mu jasno stavila do znanja što misli o njegovom izjavljivanju saučešća povodom smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

– Nije bilo direktnog odgovora zašto nije bilo Delegacija EU nije oštrije reagovala na veličanje ratnog zločinca, ali iz onoga što je kazala potpuno je jasno o čemu se radi. Crna Gora sa svim problemima, takvim predsjednikom Skupštine i ovakvim ljudima u vlasti je iz njihove perspektive uspješna priča i svijetli primjer. To razumijem jer kad uporedite Crnu Goru sa našim susjedstvom – vidite situaciju u Bosni i Hercegovini, na što Srbija liči pod Vučićem, kakva je situacija u Albaniji, Sjevernu Makedoniju koja je potpuno izgubljena, onda ona zbilja izgleda kao potencijalno pozitivna priča – naveo je Vuković.

Jedina šansa za dokaz vitalnosti politike proširenja

To je, kako je naglasio, jako bitno za EU koja od 2013. godine nije imala priliku da nekoj državi poželi dobrodošlicu.

– Potpuno je jasno da taj prag tolerancije, koji je često kontraproduktivan, zapravo proizilazi iz činjenice da je Crna Gora jedina šansa Evropskoj uniji da dokaže vitalnost politike proširenja – dodao je Vuković.

Rekao je da su na sastanku sa Kos bili prisutni svi predstavnici proevropskih opozicionih partija i da su bili jednoglasni u stavu da to što rade predstavnici EU zapravo ne koristi Crnoj Gori i da to ne jača evropske vrijednosti.

– Nego da se, naprotiv, to vladajuća većina doživljava blanko ček i onda svako malo imamo odluke poput Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, neustavne smjene sutkinje Ustavnog suda (Dragane Đuranović), kontroverzne Zakone o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), zaključno sa izjavljivanjem saučešća familij Mladić – rekao je on.

Vuković je podvukao da je Evropa za njih, prije svega, vrijednost.

– I to je ono što mi branimo u Crno Gori, kao što Evropa to brani u sopstvenim državama kada govori o usponu ekstremne desnice i što pokušava da odbrani u Ukrajini od ruske agresije – naveo je on.

Evropa zna ko što radi i za čiji interes

Decidan da je da u Evropi odlično znaju sa kim imaju posla, ko su Andrija Mandić i Aleksa Bečić i ko što radi i za čiji interes.

– Oni na to gledaju vrlo pragmatično: imate predsjednika Skupštine koji tehnički zaršava posao, Skupština radi kako radi. Mi smo pokušali da današnji razgovor da iskoristimo da ukažemo na negativne posljedice i na činjencu da se problemi guraju pod tepih, a crnogorsko društvo radikalizuje i da u vlasti imate ljude koji ne vjeruju u građansku ideju i da smo svi jednaki pred Ustavom i zakonom – nego sanjaju neku Crnu Goru koja bi u perspektivi bila nekakva koalicija naroda, slično onome što danas imamo u Bosni i Hercegovini – naglasio je Vuković.

Premijer Milojko Spajić predstavnicima manjinskih stranaka obećao da će se razgovarati o izmjenama izbornog zakonodavstva kako bi se garantovali poslanički mandati albanskim i hrvatskim strankama, kao i o izmjenama Zakona o morskom dobru, u zamjenu za njihovu podršku ustavnim promjenama koje se odnose na provjeru integriteta kandidata za mandatara i članove vlasti. Vuković je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata, ukazao da je to pitanje tretirano 2011. godine kad je Crna Gora i morala da ukine takozvane garantovane mandate da bi otpočela pristup evropskih pregovora.

– A premijer Spajić im poslije 15 godina obećava da će se Crna Gora efektivno vratiti na to rješenje. Moj utisak sa današnjeg ručka je da je ambasador Satler bio vrlo uzdržan i kazao da to ne mogu da obećaju, nego da će se potruditi da dođu do najboljeg rješenja – istakao je Vuković.

Ocijenio je i da je pitanje je u kojoj mjeri bi to bilo kompatibilno sa osnovnim odrednicama iz Ustava odnosno činjenicom da je Crna Gora građanska država.

– Mislim da je to jedan veoma truo kompromis i da neće proći ni mjesec i da će se potvrditi koliko sam u pravu i koliko smo mi u DPS-u bili u pravu što smo ostali po strani – dodao je on.

Provjera integriteta će tek da se razrađuje

Ideja promjene Ustava u pogledu provjere integriteta mandatara i članova vlasti opoziciji je, ukazuje Vuković, predstavljena nedavno.

– To nije bila ideja dogovora koji je ljetos postignut. Mi smo ispunili ono na što smo se obavezali i onda se pojavljuje potpredsjednik Vlade i kaže: „ovo je novi uslov“. Isposavlja se da su forme i način takvi da ovo rješenje ne postoji ni u jednom ustavu ni jedne države članice EU i da ni u jednoj od njih nije moguće eliminisati kandidata za mjesto u vladi po ovom osnovu i da će to jedino biti moguće u Crnoj Gori. To znači da vladino tijelo potencijalno može da odlučuje o tome ko bi neko bio u vladi bez obzira što bi taj neko bio na listi koja je ubjedljivo pobijedila na izborima – rekao je on pojašnjavajući da za sve to ne postoje jasno definisani kriterijumi i da bi to tek trebalo da se razrađuje.

Gurnuti su, kako je rekao, u situaciju da se o tome „mora glasati“.

– Jer je cajtnot, čeka Evropska komisija, „ko ne glasa radi za Ruse“… Naše dostojanstvo ne dozvoljava da budemo dio takvih aranžmana, a oni koji su pristali vjerovatno su vođeni nekim plemenitim pobudama – smatra Vuković.

Vlast reaguje samo na pritisak

Ako Crna Gora bude članica EU svima će nam, ukazuje on, biti bolje.

– Zato smo sve vrijeme konstruktivni, ali se plašim da ovakav odnos kakav demonstrira premijer koji je puno toga obećao kolegi Plenkoviću – a ništa nije isporučio – ne garantuje takav ishod. Očigledno da ljudi na vlasti reaguju samo kad ih neko pritisne – rekao je on dodajući da je valjda jasno da su jučerašnje odluke o preimenovanju bazena u Kotoru i odobrenju spomen-ploče u Morinju donijete tek nakon snažnog pritiska iz Brisela i po shvatanju da nikakav pritisak na zvanični Zagreb, nakon što je Mandić izjavio saučešće povodom smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića koji je ubijao civile po Hrvatskoj, neće dati rezultate.

Čini mu se, kako je naglasio, da zvanični Zagreb neće odustati od zahtjeva.

– Jesu li ljudi u Vladi spremni da idu u susret tim zahtjevima je pitanje za njih. Mislim da u ovom trenutku nemamo državno odgovornu i dobronamjernu politiočku elitu koja bi mogla ovaj proces da dovede do kraja u najboljem interesu Crne Gore – zaključio je Vuković.

Kraj Srbije: ili NDH ili ništa

21/10/2026

0

Srpska posla

Kraj Srbije: ili NDH ili ništa

Pobedi li Vučić, “nema više fakulteti, nema više škole, nema više tužilaštva, pravosuđa, nema više ništa!” Izbori pred kojima se Srbija našla ispostavili su se tako kao Sofijin izbor između blokaderske ustaške vlasti iza koje neće više biti Srbije, i vlasti koja će da ukine Srbiju u celini i celosti, iza koje nema “dana posle” i “nema više ništa”

03, October, 2026, Belgrade – A pre-election rally of the “Aleksandar Vucic-United Serbia” list was held in the Belgrade Arena. Aleksandar Vucic. Photo: Antonio Ahel/ATAImages

www.portalnovosti.com

Pre tačno šezdeset šest godina, 4. novembra 1960., ugledni austrijsko-američki polihistor, fizičar i filozof Hajnc fon Ferster i dvoje njegovih studenata, Patriša Mora i Lorens Ejmiot, izazvali su nemalu senzaciju objavivši u čuvenom naučnom časopisu Sajens rad pod eksplozivnim naslovom “Kraj sveta: petak, 13. novembra A. D. 2026”.

Iako je fon Ferster bio pionir računarstva, danas priznat kao jedan od pradeda kibernetike i veštačke inteligencije, on uopšte nije mislio na ono na što ste pomislili vi: njegova veoma precizna predikcija svetske apokalipse – koju je sa specifičnim smislom za humor predvideo tačno na svoj 115. rođendan – nije imala nikakve veze sa robotima i veštačkom inteligencijom. Prema njegovim izračunima, naime, do sloma čovečanstva toga će petka doći usled neslućenog – dobro, u ovom slučaju slućenog – eksponencijalnog rasta svetske populacije, koja je u vreme objavljivanja rada brojala manje od tri milijarde ljudi.

U najkraćemu – da vas sada ne davim matematikom – profesor je formulu rasta svetske populacije tokom prethodna dva milenijuma postavio kao “kvazihiperboličku” jednadžbu P = 179 × 109/(2026,9 − t)0,99, koja je beskonačnu populaciju i konačni demografski slom čovečanstva projicirala tačno u petak, 13. novembra tada još daleke 2026 godine. I uopšte se nije zajebavao: kada su se, recimo, 1997. godine naučnici setili staroga fon Ferstera i rešili da testiraju njegove projekcije, ispalo je da je čovečanstvo po njegovoj formuli trebalo da broji tačno 5,986,622,074 čoveka, a po podacima Ujedinjenih nacija te ih je 1997. brojalo 5,924,787,816! Stari majstor, shvatili ste, promašio je za jedva jedan odsto!

Prošlo je otada još tridesetak godina, i odavno smo zaboravili na Hajnca fon Ferstera i njegovo proročanstvo. Svet tako zabrinuto gleda čas u Silicijumsku dolinu i džinovske data centre za veštačku inteligenciju, čas u rastopljene glečere i El Ninja nad Atlantikom, čas u Trampa i Putina i njihove nuklearne akt tašne, a nema pojma da će za manje od mesec dana nestati u veličanstvenoj demografskoj eksploziji.

“Biće skoro propast sveta, nek’ propadne, nije šteta”, napisao je pre tačno jednog veka novosadski kompozitor i tamburaš Marko Nešić, a četrdesetak godina kasnije u kultnom istoimenom filmu Aleksandra Petrovića zapevali Deronjski tamburaši i Janika Balaš. “Biće skoro propast sveta, nek’ propadne, nije šteta”: Srbija to ionako neće doživeti. Srbi možda i hoće, ali Srbija neće.

Prošle nedelje, naime, ugledni srpski polihistor i građanin, dojučerašnji predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić izazvao je nemalu senzaciju objavivši eksplozivno proročanstvo pod radnim naslovom “Kraj Srbije, nedelja 25. oktobra A. D. 2026”.

Iako je Aleksandar Vučić danas priznat kao otac srpske kibernetike, robotike i vazdušnog gradskog saobraćaja, on uopšte nije mislio na ono na što ste pomislili vi: njegova veoma precizna predikcija srpske apokalipse – koju je sa svojim specifičnim smislom za humor predvideo 25. oktobra, tačno na julijanski datum Oktobarske revolucije – nema nikakve veze sa veštačkom inteligencijom, robotima iz Šapca i letećim automobilima. Prema njegovim izračunima, naime, do sloma vascelog srpstva te će nedelje doći usled eksponencijalnog rasta srpske glasačke populacije, koja danas broji neverovatnih milion ljudi više nego punoletnih stanovnika i raste gotovo eksponencijalnom stopom.

U najkraćemu – da vas ne davim matematikom – Vučić je formulu rasta glasačke populacije postavio kao kvazihiperboličku jednadžbu 2+2=5, kojom je konačni slom srpstva projicirao tačno u nedelju, 25. oktobra 2026. I uopšte se ne zajebava: toga se dana, naime, u Republici Srbiji održavaju parlamentarni izbori.

Reč je o retkom demografskom fenomenu – da, ja se izvinjavam: demokratskom – retkom dakle demokratskom fenomenu u kojemu su moguća samo dva ishoda: da Aleksandar Vučić pobedi ili da Aleksandar Vučić ne pobedi. Šta je onda veliki matematičar za 25. oktobra predvideo kao kraj Srbije, poraz ili pobedu? U tome i jeste lepota matematike. Ako se, dabome, uopšte složimo da je rezultat lep. Propast srpstva i kraj Srbije nosilac liste Ujedinjena Srbija predvideo je, naime, u svakom slučaju: ne kaže Vučić da će Srbija da propadne ako na izborima 25. oktobra on izgubi, već kaže da će Srbija da propadne 25. oktobra kao takvog.

Kako je to moguće?

Idemo po redu.

Šta će se desiti ako Aleksandar Vučić i njegova lista Ujedinjena Srbija, daleko bilo, izgube na izborima? To je lako: pobedi li na izborima opozicijska Studentska lista – već evo ceo mesec dana upozorava Vučić na predizbornim mitinzima, u televizijskim ukazanjima, govorima i intervjuima – nova blokaderska vlast primoraće Srbe da u kolonama idu na koncerte ustaškog pevača Marka Perkovića Tompsona, terajući ih da salutiraju nacističkim pozdravom i viču “za dom spremni”.

“Samo zapamtite moje reči, jednom će to neko da pušta za deset ili dvadeset godina”, rekao je pre neki dan, ponovivši svoje proročanstvo u emisiji Kolegijum na televiziji Informer.

“Neko će da kaže: ‘Bio je u pravu i predvideo je neke stvari’.”

Biće to, razume se, kraj Srbije i srpstva. Ustaška vlast primoraće Srbe da nose vidljive oznake sa srpskim grbom i četiri ocila, policija će ih hapsiti po ulicama, a batinaši sačekivati u haustorima i mlatiti bezbol palicama. Dobro, Srbi ionako nose vidljive oznake sa srpskim grbom i četiri ocila, policija ih ionako hapsi po ulicama, a batinaši ionako sačekuju u haustorima i mlate bezbol palicama, ali razumeli ste šta sam hteo da kažem.

Šta će se, međutim, desiti ako Aleksandar Vučić, Bog da mu podari sreću, zdravlje i dug život, pobedi na izborima?

I na ovo pitanje nosilac liste Ujedinjena Srbija odgovor je dao u studiju TV Informera. “Ako narod kaže da smo pobedili na izborima, to je kraj. Gotovo je, biće završeno. Verujte mi na reč, biće završena priča i sa školama i fakultetima”, odgovorio je prorok Vučić na pitanje specijalne gošće Informerovog Kolegijuma, usplahirene glavne urednice Tanjuga Jovane Joksimović. “Onda je kraj. To je kraj. Izbori su kraj. Izbori su kraj!” ponavljao je Vučić. “I uopšte neću da pričam o danu posle. Gotovo je! Ako narod kaže da smo pobedili na izborima, to je kraj! I garantujem vam svojim životom da je kraj. Nema više fakulteti, nema više škole, nema više tužilaštva, pravosuđa, nema više ništa!”

Nacija je zanemela od užasa. Pobedi li Vučić, za samo desetak dana biće kraj srpske države, kraj svega! “Nema više fakulteti, nema više škole, nema više tužilaštva, pravosuđa, nema više ništa!” Izbori pred kojima se Srbija našla ispostavili su se tako kao Sofijin izbor između blokaderske ustaške vlasti iza koje neće više biti Srbije, i vlasti koja će da ukine Srbiju u celini i celosti, iza koje nema “dana posle” i “nema više ništa”.

U najkraćemu – ili barem kako sam ja to razumeo – ili NDH ili ništa.

A u svakom slučaju, kraj Srbije. “Onda je kraj. To je kraj.”

Još je, eto, manje od mesec dana do propasti sveta koji je pre šezdeset šest godina predvideo Hajnc fon Ferster, ali Vučićeva Poslednja Srbija ionako je mimo sveta. I kada se u petak 13. novembra svet probudi prenapučen i bez vazduha, stisnut i zbijen kao na Kolegijumu u studiju TV Informer – sve čekajući da neka nesrećna Indijka ili Kineskinja rodi, pa da sve ode dođavola – Srbije ionako neće biti već devetnaest dana. Ili će, naime, devetnaest dana ranije, u nedelju 25. oktobra, dođavola da ode blokaderska ustaška paradržava, ili će dođavola da ode ono ništa šta je od Srbije ostalo.

Biće to veličanstveno finale Vučićeve Srbije, ponosne i prkosne nezavisne države koja je izabrala svoj put: ni levo ni desno, ni tamo ni vamo, ni Zapad ni Istok, ni Amerika ni Rusija, ni Evropa ni Kina, ni kurac ni palac. Ako svet ide napred, ona će natrag, ako će svet da propadne u novembru, ona će u oktobru. Znali smo, ne kažem, da je Vučićeva Srbija ispred svog vremena i ostalog sveta, ali sada znamo i koliko: tačno devetnaest dana.

Pa ako već treba da propadne, Srbija će da propadne pod svojim uslovima.

“Biće skoro propast sveta”, napisao je pre jednog veka Marko Nešić, “biće skoro propast sveta”, napisao je pre šezdeset šest godina Hajnc fon Ferster, “biće skoro propast sveta”, pevaju celo to vreme braća Cigani, “biće skoro propast sveta, nek’ propadne, nije šteta”: jebeš svet bez Srbije.