Kasalica o nagradama za informacije o Miloviću i Zviceru: Moramo da razmislimo šta znači milion eura

07/09/2026

EKONOMSKA ANALITIČARKA OCIJENILA DA JE TO PREVIŠE ZA EKONOMIJU CRNE GORE

Kasalica o nagradama za informacije o Miloviću i Zviceru: Moramo da razmislimo šta znači milion eura

Izvor: TV E

Kao građani i građanke zemlje koja se tek pridružuje Evropskoj uniji, ali koja se i na nivou realne privrede bori za svaki euro kako bi mogla da podmiri svoje obaveze, moramo odgovorno da razmislimo šta znači milion eura za nagrade – ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E komentarišući po pola miliona eura koje Ministarstvo unutrašnjih poslova nudi za informacije o bjeguncima Ljubu Miloviću i Radoju Zviceru.

Iako je novac koji ovaj resor planira da izdvoji iz budžeta mjera predviđena zakonom, ekonomska analitičarka smatra da je milion eura previše za ekonomiju Crne Gore.

– To je godišnji nivo bruto zarada tima u privredi do 75, a skoro i 80 zaposlenih, i to sa platama koje su ozbiljne i sa rezultatom u poslovanju koji je ozbiljan, a u ovoj ekonomiji maksimalno neizvjestan jer radimo upravo sa ovakvim izvršiocima javnih odgovornosti – navela je Kasalica.

Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević stava je da je milion eura trebalo usmjeriti na druge potrebe kako bi se poboljšao status policijskih službenika.

Dodaje da imamo drugačiju situaciju, i to u vremenu kada službenici Uprave policije u Centru bezbednosti Podgorica ljeti nemaju klimu, a zimi grijanje.

– Kada nemaju uniforme, cipele, kada biber sprejeve kupuju od svojih para, da ne govorimo o tome da godinama konstantno slušamo da nema novca makar za minimalno povećanje zarada i da oni ne mogu više ni u sudskim postupcima da naplate prekovremene sate i potraživanja – rekao je Zirojević.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević problematizuje to što Ministarstvo unutrašnjih poslova ima milion za pronalazak dvojice bjegunaca, a ne i za veće plate policijskim službenicima.

– Ni Ljubo Milović ni Radoje Zvicer nisu ni novčanik ni telefon koji je ispao negdje na plaži ili je ispao negdje na aerodromu pa ga tražimo na “Volim Podgoricu”.. Ako budu mogli tako da nađu Ljuba Milovića i Radoja Zvicera, evo ja ću da se prijavim i da im kažem gdje mislim da se nalaze, pa da vidimo. Ne tražim 500.000, neka mi daju 250.000 za jednog i 250.000 za drugog. Obavezujem se da ću dio sredstva uplatiti u dobrotvorne svoje. Je li pošteno – upitao je Knežević.

Je li poštena ponuda MUP-a od milion eura za informacije o dvojici bjegunaca Televizija E pokušala je da provjeri u Nezavisnom sindikatu policije, koji mjesecima od države tražili bolje uslove. Do emitovanja ovog prilog odgovor nismo dobili.

S druge strane, informacija o nagradama šokirale je građane sa kojima smo razgovarali. Učesnica naše ankete kazala je da se “svako prostire prema jorganu koji ima”.

– Ako imaju pare neka rade što misle da treba da rade – navela je ona.

Učesnik ankete je kazao: “Došlo je vrijeme ‘sjaši Kurta da uzjaše Murta’, dok onome opadoše leđa, eto takvi smo mi”.

Još jedna učesnica ankete navela je da “oni rade što oni vole”.

– Sad bi mi mogli visit, oni nas ne bi pogledali – ocijenila je ona.

Prilog novinarke TV E Ivone Đokić

JANJIĆ: Vlast je u velikom problemu da kaže istinu o bezbjednosti u državi

07/09/2026

Treba napraviti ozbiljne analize ko je ko u Crnoj Gori, što će dovesti do odgovora ko preko koga djeluje i ko vrši hibridni uticaj. Nikada nije kasno da se kaže istina. Po djelovanju nevladinih organizacija, pokreta, ogranaka i stranaka koji su nastali u saradnji sa Srbijom hibridni uticaj je dvostruk i vlast se još suočava sa unutrašnje-politički bezbjednosnim problemom. Povremeno imamo akcije suzbijanja organizovanog kriminala, što je tijesno povezano sa politikom, finansiranjem politike i prelazi granice regiona. Akcije koje sprovode nenadležni: sakupljanje potpisa Miholjskog zbora za sudbinu broda „Jadran“, pitanje Prevlake, „otpriznavanje“ Kosova koje otvaraju opštine na sjeveru mogu se smatrati hibridnim djelovanjem i nastaju u momentu približavanja Crne Gore EU – kaže direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić za Pobjedu.

Ističe da ne bi spekulisao koje su zemlje u pitanju komentarišući objavu crnogorskog premijera da dvije države hibridno djeluju prema Crnoj Gori. Ističe da pažnju treba obratiti i na izjave hrvatskih zvaničnika i pitanja Prevlake.

“Ako bi neko pažljivo pročitao izjave hrvatskih zvaničnika od Milanovića do Plenkovića da neće praviti nikakav problem Crnoj Gori do međunarodno pravnog relevantnog prihvatanja sporazuma o granici koji je zapravo privremen – to privremen se zloupotrebljava. Zašto? Samo zato što Crna Gora u tom momentu nije imala pun međunarodno javni kapacitet. Sačekala se prilika za zloupotrebu i ključni momenat za zloupotrebu je približavanje Crne Gore EU. Tome priključujem i izjave Marte Kos koje govore o saglasnosti Evropske komisije, što je očigledno otvorilo i velike apetite Hrvatske. Ne zaboravimo kako je Hrvatska pregovarala sa Slovenijom i danas nije sve rešeno”, navodi Janjić i naglašava da su pregovarači Crne Gore oko Prevlake znali da će to privremeno rješenje biti stalno osporavano.

Kaže da je sada vrlo indikativno „što to privremeno“ osporavaju prosrpske i ruske organizacije u samoj Crnoj Gori.

“Prisustvujemo pojačanju propagandno ideološkog i bezbednosno opasnog trenda koji dolazi pre svega zbog teme priključivanja EU. Može se dokazati da to nesporno dolazi iz Srbije i Republike Srpske dok tamo Dodik ima moć. Videli ste prebijanje ambasadora Srbije na Palama. Dakle, radi se o unutrašnjem obračunu oko kriminala ili drugih dugova, ne znam, ali sve su to drastični pokazatelji. Edi Rama objašnjava da je na udaru rata i on ne optužuje region nego pokazuje ka EU i veze opozicije sa Njemačkom, govorimo o demokratama Salija Beriše i onim velikim demonstracijama”, navodi Janjić.

Alati za odbranu

Na pitanje kako Crna Gora može da se odupre hibridnom djelovanju i kakva će uloga EU biti u tome Janjić odgovara da je naša država u jednom periodu bila veoma važna.

“Kada je prekinuto suđenje za državni udar, ispušten je moćan pravosudni alat da se pokaže dvoličnost uloge Moskve, ali i Nemačke i Srbije. Srbija je bila eksponent obavljanja te radnje, gde je savetnik šefa BIA određivao koji će se bivši žandarmerijski oficiri prebaciti u Crnu Goru”, podsjeća Janjić.

Upozorava da političari moraju da se dogovore što hoće i ako zaista hoće u EU to ima svoju cijenu. Smatra da će pregovori sa Hrvatskom biti teški, što je pokazala i kampanja oko Prevlake i imovine.

“U Crnoj Gori postoji čitav sektor koji je odnegovan od 2015. godine i koji se zove formalno nevladin i pokreće sve poteze: litije, zaustavljaju saobraćaj, da ne govorim o zajedničkim akcijama sa Filaretom… U sastavu onih koji se vode kao nevladine organizacije postoje ljudi koji nikako nemaju pravo na javno delovanje. Ne može se udarati pečat na nevladinu organizaciju a da država ne proveri ko ih pravi i finansira. Vrlo je jasno da je deo sektora civilnog društva vezan za SPC, ali ne možete utvrditi za koga: da li za Mitropoliju ili za vladiku bačkog Irineja Bulovića koji ima radni naziv pukovnik KGB – što govori o prošlosti i načinu njegovog razmišljanja”, rekao je Janjić.

Uloga SPC u hibridnom djelovanju

Govoreći o ulozi SPC Janjić navodi da u okviru nje postoje nesuglasice zbog odnosa prema Rusiji.

“SPC unutar sebe ima strašan pritisak Rusije da ih stavi pod svoju čizmu. Nedavno je u SAD održan sastanak sa vladikama koji tamo služe i stavljeno im je do znanja da će im biti onemogućen rad ako budu radili po ruskom modelu”, otkriva Janjić i navodi da je prije tog sastanka crkva prihvatila ideju duhovnog dijaloga čiji je jedan od segmenata i pomirenje u društvu.

Međutim, proglašenjem dva mitropolita SPC zamagljuje svoju ulogu u Crnoj Gori: sa jedne strane maglovito se govori o ulozi bivšeg mitropolita Amfilohija i u njegovo ime se tumači ono što on nikada ne bi prihvatio.

“Sa druge strane, Patrijaršija u Beogradu se obavezala u dokumentima da bude deo organizacije „srpskog sveta“. Sve su to mehanizmi hibridnog uticaja a na organima Crne Gore je da vide šta će uraditi i koji će alat upotrebiti da bi se suzbio taj uticaj”, rekao je Janjić.

Podsjeća da postoje razni alati za suzbijanje hibridnog uticaja.

“Ne znam kada će Crna Gora shvatiti da je moćan alat biti u NATO i da se članstvo u Alijansi ne svodi na to da šalješ oficire i generale i da oni primaju plate. Postoje i obaveze koje Crna Gora ne ispunjava, to je zaštita sopstvene vojske, odnosno interesa NATO, znači zaštita interesa obaveštajno bezbednosne zajednice koja je u Crnoj Gori je u rasulu. Gore stanje u tom sektoru je u Srbiji, što se može preliti i na Crnu Goru po dva momenta: dugoj zajedničkoj istoriji i krizi identiteta koja postoji među Srbima i Crnoj Gori i velikim ekonomsko finansijskim vezama sa Srbijom”, zaključio je Janjić.

Izvor: Pobjeda

Žarko Krivokapić: Čuvajmo jedni druge. Ne dijelimo se tamo đe moramo biti jedno

07/09/2026

Čuvajmo jedni druge. Ne dijelimo se tamo đe moramo biti jedno

Na skupu “Nacionalno jedinstvo i zajedništvo – naš imperativ”, kojim je obilježena petogodišnjica protesta na Cetinju povodom brutalne akcije policije na svoje građane prilikom helikopterskog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u cetinjski manastir, govorio je novinar i voditelj doskoro kultne emisije „Na kraju dana“ ETV Žarko Krivokapić.

Aplauzi i negodovanje što ovaj patriota više neće raditi ono što ponajbolje u Crnoj Gori zna, vraćajući zaboravljena pamćenja i istorijske tradicionalne vrijednosti u žižu interesovanja, bili su primijetni.

Krivokapićeva poruka „Da čuvamo jedni druge. Da se ne dijelimo tamo đe moramo biti jedno“, izazvala je simpatije i odobravanje brojne publike, koja je razumjela važnost zajedništva kao imperativ u ovom izuzetno važnom trenutku za Crnu Goru.

Krivokapićevo obraćanje portal „Radio Skala“ prenosi integralno:

“Izuzetna je čast biti danas ođe, sa svima vama.

Dobro znamo što se događalo po cetinjskim trgovima i ulicama, na Adžića krivini i na Belvederu, ali i da je toga dana progovorio crnogorski DNK kod – u prkosu i otporu.

Zato neću ponavljati ono što već svi znamo, već ću govoriti o nečemu što nam je danas važnije nego ikad – o zajedništvu.

Belveder nas podśeća da postoje trenuci kada moramo biti jedni uz druge. Ne zato što svi isto mislimo, i ne zato što se u svemu slažemo. Nego zato što prepoznajemo ono što nam je zajedničko – i što ne smijemo da izgubimo.

Previše smo vremena potrošili tražeći razlike među nama.

Brojeći ko je čiji, ko je veći Crnogorac, ko je dovoljno dobar, ko treba da stoji ispred, a kome je mjesto iza.

Zajedništvo ne znači da mislimo isto.

Zaboravili smo ono najvažnije: da u prelomnom trenutku stanemo jedni uz druge.

Zato ne smijemo čekati teške trenutke da bismo se śetili jedni drugih.

Moramo se čuvati i onda kada se ne slažemo.

Jer nijedan čovjek nije veći od ideje.

I zato bih želio da sa ovog mjesta danas ponesemo jednu jednostavnu poruku:

Da čuvamo jedni druge.

Da se ne dijelimo tamo đe moramo biti jedno.

I da, kada god bude teško, znamo da nijesmo sami.

Jer ideja koja nas okuplja uvijek mora biti jača od svakog od nas pojedinačno.

Hvala vam… i budite mi dobro!, završio je svoje kratko ali efektno obraćanje novinar Krivokapić.

Poruka sa Cetinja: Ujedinimo se, previše smo se osvrtali na razlike među nama

07/09/2026

Na Cetinju je sinoć, u organizaciji Centra za građanska prava, u okviru projekta “Cetinje pamti”, održan skup “Nacionalno jedinstvo i zajedništvo – naš imperativ”, kojim je obilježena peta godina od dešavanja na Belvederu, koja su pratila ustoličenje mitropolita SPC Joanikija.

Na mjestu smo kojem nam je prije pet godina bilo onemogućeno da priđemo, poručila je ispred organizatora Svetlana Pajović Musić, piše Analitika.

“Kada se mnogi pitaju zašto ispred Cetinjskog manastira, ja postavljam retoričko pitanje – kada smo mogli, kao Crnogorke i Crnogorci, da priđemo Cetinjskom manastiru od 1991. godine, a da nije bilo kordona, raznih terorističkih i državnih struktura, koje su nam branile ono na šta smo imali pravo”, kazala je ona.

Jedna od najvažnijih lekcija koje ostaju iza Belvedera, dodala je Pajović Musić, jeste da ne moramo biti isti da bismo bili zajedno na braniku slobode, nasljeđa i crnogorskog imena.

Jakov Popović, koji se obratio ispred organizacije STEGA, naglasio je kako je 5. septembra 2021. potvrđeno da, iako okrvavljen, krstaš barjak nikada nije ispušten iz ruku crnogorskog naroda.

“Povlačenja ne može biti ni danas, krstaš barjak je tu, gdje je oduvijek i bio”, dodao je Popović.

Dr Aleksandar Mugoša iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti kazao je kako je Cetinje prije pet godina bilo poprište sukoba represivnog aparata države i njenih građana.

“Govorim kao čovjek koji je tog dana bio na terenu, u ambulanti, u hitnoj pomoći, bolnici “Danilo prvi”, u Odjeljenju bezbjednosti. Pregledao sam 25 povrijeđenih građana, među njima i dvoje djece. Ta djeca bila su u svojim kućama, a ne na ulicama. Razgovarao sam sa majkom djevojčice sa posebnim potrebama, koja i godinu kasnije, zbog pretrpljenog straha, nije izlazila iz kuće. Jedan cijeli grad je otrovan da bi bila sprovedena crkvena ceremonija”, dodao je.

Tog dana, nastavio je, dokazano je kako SPC može da se izdigne iznad institucija države, te da su se državni zvaničnici – umjesto da štite ustavni poredak i sopstvene građane – predali pred zahtjevima vjerske organizacije koja djeluje sa druge strane.

“Kada je pilot Igor Delević procijenio da nema bezbjednosnih uslova, zbog čega je odbio da halikopterom prebaci vjerska lica do manastira, suspendovan je. Kažnjen je jer je bio profesionalan i odgovoran. A onda su vojni resursi stavljeni u funkciju uvođenja mitropolita Joanikija na tron, dok su građane na ulicama gušili suzavcem. To nije bezbjednosna procjena, to je zloupotreba ovlašćenja, kapitulacija institucija i naše države”, poručio je Mugoša.

Poslanica Demokratske partije socijalista Nela Savković-Vukčević pitala je da li se bez otpora moglo pristati uz protivnike naše kulture, istorije, jezika, Ustava i antifašizma.

“Ko će odbraniti tekovine obnovljene nezavisnosti ako ne mi, čije je to djelo? Ove su generacije olovkom, a ne puškom, vratile samostalnost Crnoj Gori. Zato, ujedinimo se kao 2006. da bismo pobijedili kao tog 21. maja”, rekla je ona.

Funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković rekao je kako je Cetinje postalo simbol dostojanstva, otpora i ljubavi prema Crnoj Gori.

“Prije pet godina, ovdje se nije branila nijedna partija i ničiji mandat ili privilegija, ovdje se branila slobodna Crna Gora, naša država. Ona ne može biti prostor na kojem će druge države ostvarivati svoje političke i nacionalne interese. Država nije riječ koju izgovorimo samo onda kada je to politički korisno. Ona se brani i kad znate da zbog toga možete biti izloženi pritiscima, uvredama i pokušajima da budete ućutkani”, poručio je Đuričković.

Crna Gora je uvijek opstajala i ostajala svoja, istakao je on.

“Pet godina kasnije, mirno i dostojanstveno možemo reći da nijesu uspjeli da nas ućutkaju. Nijesmo se navikli na tu njihovu Crnu Goru i nikad nećemo. A oni koji negiraju identitet i pravo Crne Gore na postojanje moraju znati da ona nije nastala kao administrativno rješenje za neku oblast, niti kao kompromis velikih sila, pa ni kao posljedica raspada nečega drugoga ili jer je neko odlučio da ona mora da postoji. Crna Gora je, suprotno svemu tome, nastala jer je narod odlučio da bude slobodan. I kao takva – slobodna, svoja, ponosna i nepokorna, nastala je i opstala na jednom od najturbulentnijih prostora na svijetu”, dodao je.

Belveder nas podsjeća da postoje trenuci kada moramo biti jedni uz druge, kazao je novinar Žarko Krivokapić.

“I to ne zato što svi jednako mislimo i što se u svemu slažemo. Već zato što prepoznajemo ono što nam je zajedničko, što ne smijemo da izgubimo. Previše smo vremena potrošili osvrćući se na razlike među nama, prebrojavajući ko je čiji, ko je veći Crnogorac, ko je dovoljno dobar, ko treba da bude ispred, a ko iza”, rekao je Krivokapić.

Ne smijemo, naglasio je on, čekati teške trenutke da bismo se sjetili jedni drugih.

“Moramo se čuvati i onda kada se ne slažemo, jer nijedan čovjek nije veći od ideje. I zato bih želio da sa ovog mjesta odemo uz jednostavnu poruku – da čuvamo jedni druge, da se ne dijelimo tamo gdje moramo biti jedno i da, kad god je teško, znamo da ne smijemo biti sami”, dodao je.

Na kraju skupa obratila se i Vesna Pejović, Cetinjanka čija su ćerka i unučad ubijeni u masakru na Medovini, a koja je naglasila kako ima poruku za one “koji nijesu uradili ništa do sad”.

“Medovinu treba nazvati pravim imenom, a to je teroristički akt. Ja imam sve dokumentovano i sve dokaze, a oni što žmure – progledaće kad im ja dođem. Ja sam zahvalna svim građanima Crne Gore i regije, svi su mi davali podršku i snagu”, dodala je ona.

Kazala je da će se boriti za to da sva djeca u Crnoj Gori budu bezbjedna i na kućama i na ulicama.

“Ne smijemo dozvoliti više da nam zaključavaju vrata manastira, jer ova ograda je ključ na našu kuću”, zaključila je ona.

Foto i video: Radio Skala

Glavu damo – “kobasicu” ne damo

06/09/2026

Glavu damo – “kobasicu” ne damo

I znate li koliko ste bitni? Proporcionalno obrnuto koliko ste u pravu. Eto toliko.

Autor:
Zoran Piperović

06.09.

16:20h

Odmah da poručim ovim ljudima iz Demokrata. Bokeljima iz Kotora, da im je namjera časna i da su pozadinu dobro detektovali.

Badava.

Boka je za ovu vlast najbolja “kobasica”.

Bolja od sremske i bavarske zajedno.

Tu se, dragi moji Kotorani, “namiče” kao malo đe.

Ko bi to dao vama.

Nego, što će vam za inicijativu kazati vaš komesar B.B.

Na internom ste mu spisku sto posto. Doduše, ne kao recimo, Tigar, pomalo ja, Zoran, Kata, ovaj, onaj, ali, jeste. I u nomenklaturi Demokrata više nećete ni do partijskih kurira doći.

Ne znam što će Jokić, ali za Katića znam. Čovjek je fleksibilan, kad zatreba, a ponekad treba.

Ulog je veliki koliko i pomenuta “kobasica”. Zapravo, ona je sama taj ulog. I znate li koliko ste bitni?

Proporcionalno obrnuto koliko ste u pravu. Eto toliko.

Kao što navijam da se i moj Ulcinj makar malo pita sa svojih 30 kilometara obale, tako navijam i za vas.

Posebno što u centrali, siguran sam, slabo ko zna i da pliva.

A ti su najnamazaniji. Oni znaju što treba crnogorskom moru. Iz prve.

Kao što su odmah saznali razliku između kačamaka i orade od 200 grama.

P.S: Vi znate slogan vaše partije – istina je podnošljiva samo kad je naša.

Ova istina je vaša. Mislim na vas lično.

Poslije ove kolumne ne iznenadite se ako vas napadnu da ste ruku pod ruku sa advokatom mafije.

A nijeste.

Jer poslije držanja pod ruku S.Č. o čemu je ona napisala knjigu koja je u posjedu jedne vaše partijske koleginice, teško da bih koga od vas uhvatio za ručicu, a da prije toga B.B. nije aminovao.

Lično, ili preko dva do tri poslanika iz Parlamenta.

Zamislite da je po vašem. Kako bi neki mogli dalje da rade – što rade.B.B. je o tome samo šapnuo u po’ glasa : “Neka institucije rade svoj posao”, pokajavši se što je i to morao da izusti.

Sunce, mjesec i vitamin D – ostavio je za neke druge. O čemu ćemo svjedočiti u mjesecima koji dolaze. Kakve će to verbalne rapsodije da budu u Parlamentu. Od njega i od – dva do tri poslanika.

P.S.1: politički fanatizam ima dvije oštrice.

Pošto se iskoristi prva, nužno je otupitu drugu.

U tu ste se avanturu upustili.

P.S.2: I onda dolazimo do glavnog pitanja.

Kojim dijelom oštrice presjeći “kobasicu” koju spravlja J.P. “Morsko dobro”.

P.S.3: Glavu damo – “kobasicu” ne damo.

Realno, a?

Peta godišnjica Belvedera: Večeras na Cetinju skup “Nacionalno jedinstvo i zajedništvo – naš imperativ”

06/09/2026

Mićović i Perić preko Belvedera nijesu mogli (Foto: Duško Mihailović)

Okupljanje ispred Cetinjskog manastira

Peta godišnjica Belvedera: Večeras na Cetinju skup “Nacionalno jedinstvo i zajedništvo – naš imperativ”

Portal ETV

Povodom pete godišnjice događaja na Belvederu i Cetinju, danas će na platou ispred Cetinjskog manastira, sa početkom u 18 sati, biti održano okupljanje pod nazivom „Nacionalno jedinstvo i zajedništvo – naš imperativ“.

Događaj organizuje Centar za građanska prava, u okviru projekta „Cetinje pamti“, koji je podržan na javnom konkursu za projekte iz kulture i sufinansiran od Prijestonice Cetinje.

Iz Centra za građanska prava poručili su da je obilježavanje Belvedera prije svega podsjetnik na vrijednosti koje su, kako navode, tada ujedinile građane, ali i poziv da se ne izgubi iz vida ono što ih spaja.

– Kultura sjećanja predstavlja važan dio očuvanja građanskog društva i istorijskog pamćenja, a upravo je to cilj projekta ‘Cetinje pamti’ – naveli su iz Centra.

Okupljanje je najavljeno i iz drugih organizacija i grupa. STEGA je pozvala svoje pristalice i građane da prisustvuju skupu ispred Cetinjskog manastira.

Kako su poručili, pet godina kasnije, Belvederske demonstracije nijesu samo sjećanje na, kako ocjenjuju, sraman čin represije prema građanima, već i trajni zavjet da otpor nametanju strane volje Crnogorcima, posebno silom, nikada neće prestati.

Svijetlo lice Kolašina i neuspješna fašistička šaka jada

06/09/2026

Svijetlo lice Kolašina i neuspješna fašistička šaka jada

Piše: S.M.

Prije nekoliko dana preminuo je legendarni Ivan Gudelj, najmlađi kapiten fudbalske reprezentacije Jugoslavije i splitskog Hajduka. Gospodski antifašistički, čojski i sojski Kolašin, koji je znao i zna da cijeni velike ljude i prijatelje, doživljavali su ovog virtuoza sa Poljuda iskreno svojim. Oprostili su se od njega navijači Hajduka iz crnogorskog Kolašina toplom čituljom i biranim riječima. Napisali su:

Otišao je nasmijani heroj Hajduka i Jugoslavije

IVAN GUDELJ

Spajao je šesnaesterce života,
Nadigravao korakom i brzinom,
Bio je i ostao ime Pobjede…

Pamtiće ga navijači Hajduka iz crnogorskog Kolašina

Ali u Kolašinu, nažalost, postoje i oni drugi.

Skandalozni transparent u Kolašinu kojim je grupa okupljenih odala počast pravosnažno osuđenom Ratku Mladiću za genocig u Srebrenici

Oni koji ne znaju da cijene dostojanstvo i čast Kolašina, opjevanog ljubavlju mnogih koji su izvorno njegovi ali i onih koji su ga pohodili. Ko su i kakvi su to ljudi, izronili niotkud, sposobni i spremni da oskrnave duhovne vrijednosti svoga grada, crnogorskog Kolašina? Ko će ga znati u čija su se vražja kola upregli? Jadni, ne znaju to ni oni sami. Ko ih je motivisao da izađu s transparentom na kojemu je, povodom smrti generala Ratka Mladića, doživotno presuđenog ratnog zločinca, pisalo: „Vječna ti slava, generale. Kolašinci“.

Zašto mu slavu odajete, kukala vam majka? Je li zbog toga što je prolijevao nedužnu krv po Bosni i Hercegovinu i učinio najstrašniji i najsramni genocid nad muškarcima i đecom u Srebrenici? Valjda su na to mislili ovi plitki umovi, obogaljeni onim što ljude ljudima čini. Mora da je to razlog, jer je zlikovac Mladić, nakon zla koji je napravio u Srebrenici hladno prokomenarisao da su se konačno osvetili Turcima. I time direktno priznao zločin zbog kojega je kasnije u Hagu osuđen pravosnažno na doživotnu robiju.

Jasno je svima da to nijesu Kolašinci. To su oni sa zadatkom da brukaju ovaj istorijski grad i dragulj na obali Tare. Nema ih mnogo, ali taj opasni virus mržnje toleriše vlast kojoj su ratni zločinci postali ugaoni kamen temeljac njihovog zloslutnog poimanja kulturnih, političkih i istorijskih vrijednost. Koji u Kolašinu nikad nijesu postojali i nikad se nijesu i neće primiti.

Ovom čoporu sa transparentom, zbore očevidci, pridružio se i sekretar tamošnje OŠ „Risto Manojlović“. Ako Ministarstva prosvjete ima, ispitaće taj slučaj. Ko zna? Viđećemo brzijeh dana.

Picula: Veličanje Mladića je prvorazredni antidemokratski i antidržavni potez, unosi nemir u Crnu Goru i remeti odnose sa susjedima

06/09/2026

OSCE Parliamentary Assembly observers Foto Igor Kovalenko

Miraš Dušević

Veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je skandalozno, nema nikakve veze sa evropskim putem, politikom pomirenja i kulturom sjećanja, poručuje izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula za Portal ETV.

Upozorava da bi državna počast i legitimacija osuđenog zločinca Srbiju praktično mogle dovesti do zamrzavanja pregovora sa Evropskom unijom, dok za Crnu Goru ocjenjuje da su postupci veličanja zločinca „prvorazredni antidemokratski i antidržavni potez“.

Picula upozorava da veličanje Mladića može narušiti odnose Crne Gore sa susjedima, posebno Hrvatskom, ali i unijeti nemir unutar same države i narušiti njen multietnički karakter.

Portal ETV: Šta će za evropsku budućnost Srbije značiti slike i poruke kojima se veliča osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić? Kakve bi mogle biti dugoročne posljedice takvog odnosa prema ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova?

Picula: Smatram da je bilo kakvo veličanje osuđenih ratnih zločinaca skandalozno i da to nema apsolutno nikakve veze ni sa evropskim putem, ni sa politikom pomirenja i kulturom sjećanja, koje su sastavni dio pregovora ili temeljnih vrijednosti EU na pristupnom putu svake države kandidata za članstvo.

Štaviše, ozbiljna upozorenja koja su došla sa adresa evropskih institucija, nakon kojih je i vladajući režim u Srbiji prilagodio svoj narativ, jasan su signal da bi odavanjem državne počasti i bilo kakvom državnom legitimacijom osuđenog zločinca Srbija praktično zamrznula svoje pregovore sa EU.

Već i samo koketiranje sa tim idejama, kao i alternativno tumačenje događaja iz 1990-ih, govore da je aktuelni vladajući režim u Srbiji usmjeren na uljepšavanje tmurne prošlosti, što se uz programirani nacionalizam donekle može objasniti i činjenicom da su tada i neki sadašnji vlastodršci imali uticajne funkcije.

Portal ETV: Kako se danas u centrima EU gleda na veličanje Ratka Mladića u Crnoj Gori, uključujući i slučajeve u kojima to čine pojedini visoki državni zvaničnici? Da li je riječ o pojavi koja Crnu Goru može dovesti u „opasnu zonu“ kada je riječ o evropskim integracijama i odnosima sa državama članicama EU?

Picula: Takve pojave mogu samo naštetiti evropskom putu Crne Gore i smatram da svi odgovorni politički funkcioneri treba jasno da se ograde od toga.

Takvo ponašanje ne samo da remeti odnose u regionu i između susjednih država, među kojima je Hrvatska i članica EU, već unosi nemir i unutar same države i narušava multietnički karakter Crne Gore.

Upravo zato takav vid veličanja zločinca smatram i prvorazrednim antidemokratskim i antidržavnim potezom koji je destruktivan i koji ne donosi ništa dobro Crnoj Gori, već nepotrebno komplikuje odnose unutar zemlje i van nje.

Portal ETV: Kako bi Hrvatska dugoročno mogla gledati na takve pojave u Crnoj Gori i da li bi one mogle uticati na odnose Podgorice i Zagreba?

Picula: Hrvatska vlada je i javno osudila reakcije Andrije Mandića, inače persone non grata u Hrvatskoj, pa je jasno da je takav potez ponovo nepotrebno narušio međudržavne odnose, imajući u vidu njegovu istaknutu funkciju predsjednika Skupštine, što govori o ozbiljnosti situacije i neodgovornosti njegovog postupanja.

Zato je bitno što je reagovao predsjednik, iako vidim da premijer kalkuliše radi održavanja parlamentarne većine.

Ovakvi incidenti utiču na odnose Hrvatske i Crne Gore upravo u ključnim trenucima kada je Crnoj Gori u interesu da vodi konstruktivan dijalog sa Hrvatskom radi samog završetka pristupnog procesa.

Konstruktivan dijalog i ulazak u EU ne mogu ići ruku pod ruku sa relativizacijom ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca.

Opet će se piti šljivovica a i zagrljaji biti čvršći

05/09/2026

Slavko Mandić (Foto: Televizija E, Razgovor sa Žarkom Krivokapićem)

Opet će se piti šljivovica a i zagrljaji biti čvršći

Piše: Slavko Mandić

„Finili su, Mare, bali“, kazeće Bokelji na kraju maskenbalskih i karnevalskih ludovanja. Gotovo je. Nema više. Završilo se do sljedeće godine. Ta razuzdanost karnevalska izgleda jedino kod nas ne završava u ovom simboličnom značenju kad treba i kad je vrijeme. Traje od dolaska „oslobodilaca“, koje su na vlast, opet nekom čudnom karnevalskom logikom, doveli upravo oni od kojih su nas ovi ovakvi „oslobodili“.

-Bože me sačuvaj ovakvoga čuda veljeg, često se čuje tradicionalna uzrečica kojom se izražava šok i nevjerica od svega što nas je zadesilo.

Potom se iz nekih čudnih i teško razumljivih evropskih nadahnuća nove briselske postavke sve preokrenulo naglavačke i odnekud se ukazala fenomenološka, politička, sociološka, kulturno ideološka i svaka druga potreba da upravo MI, ovakvi kakvi jesmo, a kakvi smo najbolje sami znamo, obezbijedimo strateški „poduhvat“ o neophodnom i toliko dugo željenom proširenju. Nadali su se u EU da će s Islandom sve ići lakše i brže i da će potom, sa Crnom Gorom stvar biti zaokružena. Ali, Island je ozbiljna država, sa stavom jasnim, slijedeći državni a ne lični interes. Ima ih 250 hiljada manje no što ima nas, ali imaju mnogo toga u glavama što mi nemamo. Imali smo nekad, prepuni dostojanstva i časti, obraza i poštenja. Cijeneci različitosti i slobodarski duh koji je njegovao viševjerski i višenacionalni sužovot, temeljen na antifašističkom duhu. Toga je danas sve manje. Gotovo da iščezava, pa otud neminavno mržnja, šovinizam, klerofašizam.

A onda je u zatvorskoj bolnici pritvorske jedinice Haškog Ševeningena umro presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, koji je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora 8. juna 2021. godine pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (naslednikom Haškog tribunala) zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Zavladao je muk u koalicionoj većini srpske naracije svake vrste. Krenula je tugovanka i dobro odmejerene riječi zahvalnosti generalu nad generalima, vojnom strategu i vođi čija će se djela pamtiti. I pamte se, nažalost, po nevinoj krvi koju je prosipao duž ratišta po Bosni i Hercegovini.
Crna Gora je od trenutka spoznaje da se general upokojio, počela sa prolivanjem gorkih suza koje su demonstrirale bol zbog učinjene nepravde čovjeku koji je, po riječima vladajuće koalicije, bio ponos i dika svakog Srbina. Onome koji je nakon strašnog pogroma, najvećeg upamćenog masakra i genocida u Srebrenici nemilosrdno pobio 8372 muškaraca i dječaka bošnjačke (muslimanske) nacionalnosti nakon što su 11.7. 1995 policijske vojne i paravojne formacije snaga bosanskih Srba preuzele nadzor nad Srebrenicom, koja je bila zaštićena zona pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Mladić se nakon krvavog zločina oglasio izjavom da su se konačno osvetili Turcima. I sve je bilo jasno.

Ništa od svega toga nije smetalo vojvodi od parlamenta da poita i bude među prvima koji je depešom u svoje i u ime svoje partije uputio izraze saučešća Darku, sinu presuđenug ratnog zločinca Ratka Mladića, i to objavi na mreži Iks. Da se zna i da bude javno. Jer to je po njegovom uvjerenju nedvosmisleno stav države Crne Gore, jer je on funkcioner u samom vrhu, drugi, a potencijalno i prvi čovjek državnog aparata.

Oštro su reagovale opozicione političke partije i jedan broj NVO. DPS je pokrenula inicijativu za smjenu Mandića jer je, kako su rekli, ovim činom osramotio državu i narušio njen evropski put.

Zvanični Zagreb je najoštrije osudio slanje saučešća, ističući da je izražavanje pijeteta pravosnažno osuđenom ratnom zločincu neprihvatljivo i suprotno vrijednostima Evropske unije, konstatujući da je Andrija Mandić jedini državni zvaničnik koji je izrazio saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.
Dok je vojvoda od parlamenta uglavnom ćutao čekajući da sve ovo prekrije prašina, kako je i bio običaj za sva učinjena nepočinstva, njegov bliski saborac Dario iz Pljevalja organizuje odlazak na sahranu u Beograd. Besplatno za svakoga ko želi. I nije jedini. Pritom brojni transparenti podrške Ratku Mladiću ostaju jasni svjedoci svijesti jedne politike i jednog naroda koji je podržava.

Za to vrijeme Evropska komesarka Marta Kos ćuti. Ni slova osude za njegog zagrljajnog ,šljivovica prijatelja. A i kako bi? S kim će ili s čim će u evropski preporod nošen najavljenim proširenjem. Naročito sad nakon ispada Islanda iz sistema. Zato se nešto mora progutati. Nije joj lako, ali cilj opravdava sredstvo. Ako ne može udarit na zagrljajnog šljiovica prijatelja, tu je rezervna varijata Vučić.
Kos (ovka) đevojka, nazdravljačica u prijateljskim susretima za pamćenje, koja su sad mali makar teg o vratu, komesarka za proširenje EU Marta Kos objavila je da je njena posjeta Srbiji otkazana zbog uzdizanja nedavno preminulog osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Eto, završena je priča. To je za tu temu dovoljno da se zaboravi sve ovo u Crnoj Gori. Na kraju zna se da je srbijanski despot neprikosnoveni lider crnogorskim Srbima. Na funkcijama i mimo njih.

Vučko je poludio. Na ovaj potez Kos (ovke) đevojke, između ostalog, reagovao je riječima da mu neće Marta Kos držati predike ko su zločinci, a ko nijesu. I neće mu ona držati predike da su u Srbiji monstrumi. A za pokliče “Za dom spremni” da govore da su patriotizam… Tamo cveta demokratija, kazao je i dodao da mu ne smeta što ona ne dolazi, nego mu smetaju njeni komentari. „E ne dam ti da ponižavaš našu zemlju, i nemoj da lažeš“, poručio je srbijanski preśednik EU komesarki.

Kako li će samo reagovati predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na ove despotove riječi? Da li će se uopšte oglasiti? Viđećemo.

Vučić neće prisustvovati sahrani zločinca Mladića jer je zauzet u poneđeljak i utorak. U pośeti mu je, kazao je novinarima, predsjednik Uzbekistana, koja je zakazana prije četiri mjeseca, ali je sve uradio što je potrebno i moguće da to protekne na dostojanstven način.

Spriječen je da prisustvuje sahrani i Milan Knežević jer mora u Ameriku. E pa sad, da izabere Trampa umjesto Mladića, iako je poslao na sahranu brata, nije baš razumljivo. Mada, ni oficijelnog mu šefa neće biti tamo. Pa je možda i to doprinijelo ovakvoj odluci.

Niko pojma nema ide li vojvoda od parlamenta na sahranu? Ili je depeša završila rabotu.

Vratićemo se na početak i reći da i pored svega nijesu „Finili Mare, bali“.
Daleko smo od mi od toga. Nema kraja ludovanju. Ovo je naša stvarnost. Simbolično će se spalit krnjo, kriv za sve i opet će se piti šljivovica a zagrljaji biti čvršći.

Šta radi premijer zemlje kojoj prijeti destabilizacija?

05/09/2026

KAKO REAGUJU EVROPSKE ZEMLJE A KAKO CRNA GORA

Šta radi premijer zemlje kojoj prijeti destabilizacija?

Portal ETV

Kada Litvanija, Finska ili Poljska dobiju upozorenje o hibridnom djelovanju na svojim granicama, reakcija države je brza i konkretna – zatvaraju se granični prelazi, uvode vanredne mjere i podižu bezbjednosne barijere. U Crnoj Gori, međutim, premijer Milojko Spajić 27. avgusta upozorio je da bi najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom moglo biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem i pokušajima destabilizacije države.

A šta je uslijedilo nakon tog upozorenja?

Ozbiljne informacije, koordinisano djelovanje, destabilizacija države – šta radi premijer kojoj prijeti destabilizacija? Odlazi na Seadance gdje se upoznaje sa pobjednicom Eurosonga.

Ipak, premijer nije jedini državni funkcioner koji je na vijest o hibridnim prijetnjama reagovao vrlo intenzivno…

O svemu više u prilogu iz emisije “Od petka do petka”, autorke Marije Mitrović.

1...484950...4,791 Page 49 of 4,791