Božidar PROROČIĆ: istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena

Poštovani ministre Ćulafiću,

Pišem Vam kao čovjek koji Lovćen nije upoznao preko elaborata, tendera i službenih saglasnosti, nego preko njegovih izvora, staza, katuna, kamenih podzida, munike, srebrnih kapi Ivanovih Korita i Lovćenskog zvončića, te male, dragocjene biljke pred kojom bi država morala da pokaže više poštovanja nego pred bilo kojim investicionim planom. Pišem Vam kao autor brojnih tekstova, reportaža i istraživačkih zapisa o Lovćenu, ali prije svega kao neko ko ne pristaje da se najvažnija (a za mene sveta) planina Crne Gore pretvara u prostor naknadnih opravdanja i  bezdušnih rečenica: „oni za to imaju papir“.

Ako se danas zaštita prirode svela na rečenicu „postoji papir“, dok se na Kuku mijenja lice Lovćena, nestaju staništa i potiskuje život koji je na toj planini opstajao vjekovima, onda više ne govorimo o administrativnom propustu, već o porazu sistema koji je zaboravio da zaštićeno područje nije prostor za naknadna opravdanja, nego prirodna vrijednost koju je DRŽAVA DUŽNA DA SAČUVA.

Službena saglasnost može pokazati ko je potpisao određeni zahvat, ali ne može poništiti njegove posljedice. Administrativni akt ne obnavlja uništenu biljku, ne vraća složenu strukturu staništa, ne uspostavlja ponovo narušeni odnos između zemljišta, vode, mikroklime i živog svijeta. Ako je populacija Lovćenskog zvončića, Edraianthus wettsteinii subsp. lovcenicus, oštećena ili uništena, to nije pitanje formalne procedure, već pitanje gubitka genetičkog, florističkog i ekološkog nasljeđa Lovćena. Takav gubitak ne može se pravdati naknadnim tumačenjima, jer zaštićeno područje ne postoji da bi se šteta administrativno obrazlagala, nego da bi se spriječila prije nego što nastane. Ako se śutra utvrdi da su oni koji su morali da štite Lovćen ćutali dok su nestajale vrijednosti zbog kojih je proglašen nacionalnim parkom, odgovornost neće biti samo stručna i institucionalna, već i moralna.

Nacionalni park Lovćen je područje izuzetne prirodne, kulturne, istorijske i identitetske vrijednosti. Lovćen se ne može posmatrati kao prostor na kojem je svaka intervencija prihvatljiva čim se za nju pronađe administrativno uporište. Riječ je o zaštićenom području čija vrijednost ne počinje od građevinske dozvole, niti se završava na granicama projekta. Svaki zahvat na takvom mjestu mora se mjeriti posljedicama po prirodu, staništa, izvore, predio i živi svijet, a ne samo time da li je neko za njega izdao odobrenje.  Lovćen je jedna od najvažnijih prirodnih, istorijskih i identitetskih tačaka Crne Gore, prostor u kojem su priroda, država, sloboda, kultura i crnogorsko śećanje srasli u neraskidivu cjelinu. Njegova vrijednost nije samo u simbolu koji nosi, već i u živom bogatstvu koje čuva. U granicama Nacionalnog parka nalazi se gotovo  jedna trećina flore Crne Gore, sa izuzetnim učešćem endema, subendema i relikata Balkanskog poluostrva. Zato devastacija Kuka nije pitanje jednog gradilišta, nego pitanje odnosa države prema jednoj od najdragocjenijih prirodnih riznica Crne Gore. Zato Kuk nije usputna epizoda u priči o žičari, nego mjesto na kojem se danas pokazuje da li je Lovćen za državu zaštićeno područje ili prostor za ustupke moćnicima. AKO SE OVĐE PREĆUTI NESTANAK STANIŠTA I RAZARANJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI, ONDA SE VIŠE NE GOVORI O RAZVOJU, NEGO O PRISTANKU DA SE NACIONALNI PARK ŽRTVUJE ONDA KADA NJEGOVA ZAŠTITA ZASMETA ,,VEĆEM” INTERESU.

Danas se na Kuku mora postaviti najdirektnije pitanje: da li je tokom radova došlo do devastacije staništa Lovćenskog zvončića, Edraianthus wettsteinii subsp. lovcenicus, jedne od najośetljivijih i najznačajnijih biljnih vrsta ovoga područja? Ako jeste, ko je to dozvolio? Ko je prije početka radova evidentirao populaciju? Ko je obavio stručni uviđaj? Ko je pratio stanje na terenu? Ko je stručnom procjenom, saglasnošću ili potpisom utvrdio da radovi ne ugrožavaju Lovćenski zvončić, Edraianthus wettsteinii subsp. lovcenicus, usko endemični takson Lovćena koji je na preliminarnoj Crvenoj listi Crne Gore označen kategorijom CR, odnosno kao kritično ugrožen?

Lovćenski zvončić ne smije biti alibi za ekološku retoriku o prirodnom bogatstvu Lovćena, dok se na njegovom stvarnom staništu otvara prostor mašinama, nasipima i građevinskoj logici. Biodiverzitet se ne čuva institucionalnim frazama, nego jasnom zabranom da se naruši stanište koje država ,,navodno štiti”. Ako se Nacionalni park vodi kao zaštićeno područje, a na Kuku se prema njemu postupa kao prema građevinskom produžetku projekta, onda to više nije previd, nego PONIŽENJE same ideje zaštite prirode u Crnoj Gori. Tada se ne urušava samo jedan lokalitet, već povjerenje da država uopšte ima volju da zaštiti ono što je sama proglasila nacionalnim dobrom.

Posebno zabrinjava položaj lokalne zajednice. Gorštaka sa Lovćena, iz Njeguša, Majstora, Veljeg Bostura, Kuka, Bjeloša, Ivanovih Korita, Konaka, Bajica i drugih lovćenskih sela godinama su marginalizovani, zapostavljeni i svedeni na posmatrače procesa koji se odvijaju na njihovoj đedovini i u njihovom životnom okruženju. Mještanima se često ne dozvoljava ni minimum infrastrukturnih potreba, ni pristojan pristup, ni dostojno održavanje objekata, ni mogućnost da razvije mali, održivi posao usklađen sa prirodom i tradicijom. Istovremeno, velikim zahvatima se otvaraju vrata, a kada zajednica pita ko je odlučio, zašto je odlučio i kakve će biti posljedice, odgovor se svodi na istu rečenicu: „oni za to imaju papir“. TAKAV ODNOS VRIJEĐA I PRIRODU I ČOVJEKA.

Ako je lokalnom mještaninu problem obnova vjekovnog ognjišta, katuna, štale, prilaza, krova ili najskromnije seoske infrastrukture, na prostoru đe se život pamti kroz vjekove, kako onda krupni zahvati u srcu zaštićenog područja odjednom postaju prihvatljivi i poželjni? O kakvoj pravdi govorimo ako se potomcima onih koji su na Lovćenu ostavili trag još u notarskim zapisima mletačkih trgovaca iz XIV vijeka, u knjigama Rista Kovijanića, u pomenima crnogorskih plemena i kulturnim spomenicima XV i XVI vijeka, danas otežava da obnove ono što pripada njihovom porodičnom i istorijskom trajanju, dok se velikim projektima otvara prostor pod imenom razvoja? Kako je moguće da čovjek koji je vjekovima živio sa Lovćenom mora dokazivati da ne ugrožava planinu, dok se zahvati velikih razmjera prihvataju i onda kada za sobom ostavljaju usjeke, nasipe, beton, prašinu, presječene pravce kretanja divljači, promijenjen mir staništa i nestanak ośetljivih biljnih zajednica?

Gospodine ministre,

Kuk sa Bižaljevcem nije izolovana tačka koju možemo posmatrati izvan Lovćena, Boke i šireg pejzažnog konteksta. Riječ je o ośetljivom zaleđu koje dodiruje i širi UNESCO pejzažni obuhvat vezan za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. Zato svaka intervencija na ovom prostoru ima ozbiljnost koja prevazilazi građevinsku logiku. Ona ne zadire samo u kamen i zemljište, već u prirodni poredak Lovćena, u njegove stanišne veze, u vizure Boke, u kulturno nasljeđe i u odgovornost Crne Gore pred sopstvenom i međunarodnom javnošću. Ona zadire u predio, u vizure, u kulturni kontinuitet, u prirodnu cjelovitost i u ono što Crnu Goru čini prepoznatljivom pred svijetom.

Posebno Vas pozivam da se javno odredite prema pitanju Ivanovih Korita. To legendarno mjesto najstariji putopisci, lokalna predanja i generacije gorštaka s aLovćena i Crnogoracaa pamte kao izvor, kao vodeno (zlatno) srce planine, kao tačku oko koje se oblikovao život. Ko danas može ozbiljno garantovati da radovi, promjene zemljišta, pristupni putevi, eventualna sabijanja, presijecanja prirodnih tokova, nove površine pod opterećenjem i promjene u hidrološkoj ravnoteži neće dugoročno uticati na hidrološki potencijal Ivanovih Korita? Ko je to stručno ispitao? Ko je uradio nezavisnu hidrološku procjenu? Ko će preuzeti odgovornost ako se za nekoliko godina pokaže da je izvor oslabljen, da je režim vode promijenjen ili da je planina pretrpjela posljedicu koja se danas potcjenjuje A ŠTA AKO POTPUNO NESTANE?

Lovćen ne smije postati dokaz da se nacionalni park može razoriti i bez formalnog ukidanja zaštite najprije se oslabi režim, zatim se prostor navikne na izuzetke, potom se svaki novi zahvat proglasi razvojem, a na kraju od zaštićenog područja ostane samo administrativna oznaka. U međunarodnoj nauci postoji pojam PADDD, koji označava tri oblika slabljenja zaštićenih područja: downgrading (slabljenje režima zaštite), downsizing (smanjenje površine zaštićenog područja) i degazettement (potpuno ukidanje pravne zaštite).To znači da nacionalni park ne mora odmah izgubiti ime da bi počeo gubiti suštinu. Njegova zaštita može se urušavati postepeno, kroz popuštanje režima, kroz tolerisanje pritisaka, kroz izmjene granica, kroz infrastrukturu koja mijenja prirodni karakter područja i kroz upravljanje koje ne postavlja granice investiciji, već prirodu prisiljava da se povlači pred njom.

Zato je ključno pitanje: da li se Lovćen danas čuva kao nacionalni park ili se postepeno privikavamo na njegov nestanak? Da li se iza riječi razvoj skriva promjena karaktera zaštićenog područja? Da li ćemo za deset ili dvadeset godina govoriti da je sve bilo po zakonu, dok se na terenu bude vidjelo da je izgubljeno ono što zakon treba da štiti?

Vaše Ministarstvo, gospodine Ćulafiću, ne može ostati nijemi posmatrač dok se na terenu priroda povlači pred interesima koje bi upravo ta institucija morala da zaustavi. Ekologija ne smije biti samo riječ u nazivu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja śevera, nego stvarna obaveza pred građanima, naukom, lokalnom zajednicom i budućim generacijama. Od Vas se zato, ne očekuje samo administrativni odgovor, već jasan stav: da li će država stati u odbranu Lovćena ili će nastaviti da objašnjava štetu tek nakon što ona postane vidljiva i teško popravljiva. Ministarstvu na čijem ste čelu već su upućena pitanja u vezi sa radovima, stanjem na terenu, zaštitom staništa, odgovornošću institucija, procjenama uticaja i odnosom prema lokalnoj zajednici. Na te odgovore čekam. Ali javnost ima pravo da zna da li će Ministarstvo reagovati sada, dok se posljedice još mogu dokumentovati, zaustaviti ili ublažiti, ili će se oglasiti tek onda kada šteta bude nepovratna.

Ovo pismo nije napisano protiv razvoja. Napisano je protiv razvoja koji gubi granicu i savjest. Protiv prakse u kojoj se priroda prvo raskopa, a onda se iz kancelarija objašnjava da je sve bilo pokriveno dokumentacijom. Protiv logike u kojoj se lokalna zajednica sklanja u stranu, struka pretvara u proceduru, a javnost poziva da vjeruje tek kada su kamen, zemljište i staništa već promijenjeni. Tokom mojih obilazaka Lovćena u maju i junu, gledao sam kako stotine miksera prelaze preko planine i kako se beton izliva u zaštićeno područje. Ako je to slika razvoja, onda se moramo zapitati: ima li kraja kraju? Lovćenu nije potreban razvoj koji ga troši do granice neprepoznavanja, nego odgovornost koja zna da se pred izvorom, staništem, katunom, munikom, lovćenskim zvončićem i pravom lokalne zajednice mora stati prije nego što mašina progovori umjesto države.

SVE DRUGO NIJE RAZVOJ, NEGO PRIPREMANJE JAVNOSTI DA PRIHVATI NESTAJANJE LOVĆENA KAO ADMINISTRATIVNO OBJAŠNJEN I POLITIČKI ODOBREN PROCES.

Zato Vam javno postavljam sljedeća pitanja:

1. Da li će Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja śevera hitno zatražiti nezavisni stručni uviđaj na Kuku, Bižaljevcu i Štirovniku i pristupnim pravcima prema zoni žičare?

2. Da li je prije početka radova izvršeno precizno kartiranje staništa Lovćenskog zvončića, Edraianthus wettsteinii subsp. lovcenicus, i drugih endemičnih, subendemičnih i reliktnih vrsta Balkanskog poluostrva?

3. Da li Ministarstvo raspolaže podatkom da je na Kuku došlo do uništenja ili oštećenja dijela populacije Lovćenskog zvončića, i ako raspolaže, koje mjere je preduzelo?

4. Ko je odgovoran ako se utvrdi da su radovi izvedeni na staništima osjetljivih i zaštićenih biljnih vrsta bez adekvatnog nadzora i zaštitnih mjera?

5. Da li su stručne službe Nacionalnog parka Lovćen, Agencija za zaštitu životne sredine i nadležne inspekcije bile na terenu prije, tokom i nakon izvođenja radova?

6. Da li postoji nezavisna hidrološka analiza koja garantuje da radovi i prateća infrastruktura neće ugroziti Ivanova Korita i hidrološki režim šireg lovćenskog područja?

7. Da li je lokalna zajednica na Lovćenu stvarno uključena u procese odlučivanja, ili se njeno učešće svodi na naknadno obavještavanje o već donesenim odlukama?

8. Kako Ministarstvo objašnjava činjenicu da se lokalnom stanovništvu često ograničava i minimum održive infrastrukture, dok se krupni zahvati u zaštićenom području pravdaju razvojem?

9. Da li će Ministarstvo javno objaviti svu dokumentaciju koja se odnosi na radove u zoni Kuka, Bižaljevca i prateće infrastrukture, uključujući saglasnosti, procjene, mišljenja, inspekcijske nalaze i eventualne mjere zaštite?

10. Da li ste spremni da kao ministar javno saopštite da Lovćen neće biti pretvoren u zonu infrastrukturnog eksperimenta, već da će ostati nacionalni park u punom smislu te riječi?

Uskoro će javnosti biti predstavljen istraživačko-publicistički serijal o Lovćenu, sa dokumentovanim prikazom onoga što se dešava na Kuku, Bižaljevcu i u širem području Nacionalnog parka Lovćen. Taj serijal neće biti napisan iz kancelarije, nego iz terenskog uvida, iz razgovora sa ljudima, iz fotografija, dokumenata i pitanja na koja institucije moraju odgovoriti. Lovćen je prevelik da bi se branio ćutanjem. Ako danas prećutimo Kuk, śutra ćemo objašnjavati zašto smo izgubili Lovćen.

dijasporabih.com

Avion je zadržan na pisti Aerodroma Tivat radi sprovođenja detaljnih provjera lica koja su doputovala, odnosno razloga njihove posjete, saopšteno je iz policije

Grupa od 90 osoba, od kojih je dio registrovan kao bezbjednosno interesantna lica, a koje su jutros čarter letom iz Beograda doputovale u Crnu Goru, biće prvim letom vraćena iz Tivta u srpsku prijestonicu.

“Vijesti” saznaju da im je Uprava policije zabranila ulaz u Crnu Goru zbog čega su zadržani na Aerodromu Tivat.

Grupa koja je stigla čarter letom u Tivat nije željela da odgovori na pitanja policije kojim su povodom doputovali u Crnu Goru.

Jake policijske snage drže pod kontrolom Aerodrom Tivat, kontrolisale su let iz Beograda, zbog, kako je “Vijestima” rekao izvor iz policije, sumnje na hibridno djelovanje.

Po podacima kojima raspolaže Uprava policije, osobe na letu, koje mahom imaju kriminalne dosijee, su imale zadatak da neformalno obezbjeđuju boravak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Samitu EU – Zapadni Balkan u Tivtu.

“Zabranjen im je ulaz. Prvim letom će biti vraćeni u Beograd”, kazao je sagovornik Vijesti iz vrha UP.

“Crnogorska policija sprovodi opsežne kontinuirane i pojačane aktivnosti povodom održavanja Samita EU – Zapadni Balkan. U tom kontekstu, na graničnom prelazu Aerodrom Tivat sprovode se pojačane kontrole, kojom prilikom je izdvojen i stavljen pod kontrolu čarter let na relaciji Beograd – Tivat, kojim je oko 90 državljana Republike Srbije jutros doputovalo u Crnu Goru. U toku su kontrole ovih lica i provjera osnova njihovog dolaska i boravka, te će u skladu sa zakonom biti preduzete sveobuhvatne mjere i radnje, kao i restriktivne mjere ukoliko za to budu postojali zakonski osnovi. Avion je zadržan na pisti Aerodroma Tivat radi sprovođenja detaljnih provjera lica koja su doputovala, odnosno razloga njihove posjete, imajući u vidu pojačane bezbjednosne mjere uoči održavanja Samita EU – Zapadni Balkan. Javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljim preduzetim aktivnostima”, saopšteno je prethodno iz Uprave policije.

Vijesti

Na TV A plus u srijedu, 03. juna 2026. godine u 20 sati emisija “Tamo i natrag sa Slavkom Mandićem”.

Tema emisije: Zašto državni vrh ćuti na svakodnevne Vučićeve napade na Crnu Goru?

Gosti emisije advokat Veselin Radulović.

Prijavu predao SDT-u

Advokat Veselin Radulović podnio je novu krivičnu prijavu protiv Demokrata, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova i odgovornih lica u MUP-u i Upravi policije, zaduženih za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.

Krivičnu prijavu je, kakmo je naveo Radulović, danas predao SDT-u.

Krivičnu prijavu je podnio zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2. u vezi stava 1. u sticaju sa krivičnim djelom zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju iz člana 416. stav 1 i 3, u vezi sa članom 49. stav 1. Krivičnog zakonika Crne Gore, u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju iz člana 414. stav 1. u vezi sa članom 49. stav 1. Krivičnog zakonika, u sticaju sa krivičnim djelom povreda ravnopravnosti u zapošljavanju iz člana 225. Krivičnog zakonika Crne Gore

Zato što su, kako piše u krivičnoj prijavi u koju je Portal Analitika imao uvid,  u drugoj polovini 2025. godine, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije „Demokrate Demokratska Crne Gora“ navedenih u krivičnoj prijavi od 25.8.2025. godine), koja organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite dobiti i moći u korist političke partije „Demokrate Demokratska Crne Gora“ i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosioca krivične prijave Muamera Matovića iz Rožaja i drugih kanditata za zasnivanje radnog odnosa u Upravi policije, kao i na štetu aktivnih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore, gdje je svaki član organizacije imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak, djelovanje organizacije je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period, djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast

“Pa je tako prijavljena politička partija „Demokrate Demokratska Crne Gora“ u okriru kriminalne organizacije imala ulogu i zadatak da, nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje prijavljene i druga lica koja će zloupotrebom službenog položaja, odnosno iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te političke partije i u korist drugih prijavljenih lica i istovremeno pričinjavati štetu državnom budžetu i podnosiocu prijave i drugim oštećenima kršenjem njihovih osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Prijavljeni Danilo Šaranović u okviru kriminalne organizacije imao je ulogu i zadatak da, kršenjem Zakona o državnim službenicima i namještenicima ne donosi kadrovski plan za čije sprovođenje je odgovoran kao starješina MUP-a i da omogućava nezakonita zapošljavanja u MUP-u i istovremeno nezakonito iz postupka eliminiše sve kandidate koji ne odgovaraju kriminalnoj organizaciji i političkoj partiji „Demokrate Demokratska Crne Gora”, navodi Radulović u krivičnoj prijavi.

U prijavi advokat navodi da su prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, koje je imenovao prijavljeni Šaranović, u okviru kriminalne organizacije imali ulogu i zadatak da, na osnovu lažnih i neprovjerenih podataka utvrđuju postojanje bezbjednosnih smetnji za kandidate na oglase za rad u MUP-u, a koji ne odgovaraju kriminalnoj organizaciji i političkoj partiji „Demokrate Demokratska Crne Gora“,

“Prijavljena NN lica – službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, u okviru kriminalne organizacije imao je ulogu i zadatak da unose lažne operativne podatake u sistem Uprave policije, pa su tako tokom javnog konkursa za zasnivanje radnog odnosa u Upravi policije od 16.1.2025. godine u informacioni sistem policije “Infostream” protivpravno unijeli lažne operativne podatke koji se odnose na podnosioca prijave Muamera Matovića iz Rožaja i na taj način ga diskriminaciono eliminisali iz postupka zapošljavanja sa proizvoljnim i lažnim navodima da „ne ispunjava bezbjednosne uslove“, odnosno da postoje „bezbjednosne smetnje“ za njegov rad u policiji”, piše u krivičnoj prijavi koju je podnio Radulović.

U obrazloženju navodi da je prijavljeni Danilo Šaranović, kao ministar unutrašnjih poslova i starješina organa državne uprave, nije izvršio zakonsku obavezu donošenja kadrovskog plana Ministarstva unutrašnjih poslova, iako je na to bio obavezan shodno odredbama članova 148, 149. i 150. Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Kao dokaze navodi službenu dokumentaciju MUP-a i Vlade Crne Gore, koju, dodaje treba pribaviti službenim putem.

“Shodno navedenim zakonskim odredbama kadrovskim planom se utvrđuju potrebe organa za kadrovima, planira broj zaposlenih, promjene u kadrovskoj strukturi i druga pitanja od značaja za upravljanje ljudskim resursima, u skladu sa budžetskim mogućnostima i strateškim planiranjem rada Vlade. Istim odredbama propisano je da se kadrovski plan donosi za kalendarsku godinu, u roku od 30 dana od dana donošenja zakona o budžetu, te da sadrži projekcije potreba za naredne dvije godine, dok je starješina organa odgovoran za njegovo sprovođenje.

Izostanak donošenja kadrovskog plana nije predstavljao administrativni propust, već okolnost koja je omogućila izbjegavanje zakonom propisanog sistema planiranja i kontrole zapošljavanja. Na taj način stvoren je prostor za proizvoljno odlučivanje o prijemu novih službenika bez prethodno utvrđenih potreba službe, bez transparentnih kriterijuma i bez jasne veze sa budžetskim i strateškim planovima Ministarstva. Upravo u takvim okolnostima prijavljeni su mogli lakše sprovoditi selektivna zapošljavanja i eliminisati kandidate koje su smatrali politički ili lično nepodobnim, uključujući i podnosioca ove prijave”, naveo je Radulović.

Kada se, kako piše Radulović u krivičnoj prijavi, nedonošenje kadrovskog plana posmatra zajedno sa navodima o unošenju lažnih operativnih podataka, nezakonitom utvrđivanju navodnih bezbjednosnih smetnji i kasnijim izmjenama zakonskog okvira kojima su oslabljeni mehanizmi spoljne kontrole, proizilazi osnovana sumnja da propuštanje donošenja kadrovskog plana nije bilo slučajno, već dio šireg obrasca postupanja usmjerenog na omogućavanje nezakonitog i politički kontrolisanog zapošljavanja u bezbjednosnom sektoru. Takvo postupanje ukazuje na svjesno izbjegavanje zakonskih obaveza radi stvaranja uslova za ostvarivanje ciljeva kriminalne organizacije opisane u ovoj i ranije podnijetoj krivičnoj prijavi.

“Dana 16.1.2025. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je javni poziv za sprovođenje postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije broj:01-070/25-1172/3, na koji je podnosilac blagovremeno predao urednu prijavu dana 21.1.2025. godine”; piše u krivičnoj prijavi.

Kao dokaz naveo je javni poziv za sprovođenje postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije broj:01-070/25-1172/3 od 16.1.2025. godine, koji pribaviti službenim putem

“Prijava podnosioca Moamera Matovića na javni poziv broj 01/4-UPI-100/25-534/1 od 21.1.2025. godine, koju pribaviti službenim putem. Dana 26.11.2025. godine ministar unutrašnjih poslova sačinio je obavještenje kojim podnosioca prijave, shodno članu 128. stav 10. Zakona o unutrašnjim poslovima, obavještava da ne ispunjava poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa u zvanju policijskog službenika u posebnom postupku zapošljavanja propisanim članom 133v stav 1. alineja 4. Zakona o unutrašnjim poslovima. Na poseban zahtjev upućen mejom od strane podnosioca ove prijave kabinetu ministra, dostavljeno je identično obavještenje od strane MUP-a”, naveo je Radulović u krivičnoj prijavi.

Kao dokaz je naveo obavještenje 01 br. 100/25-UPI-534/2 od 26.11.2025. godine i obavještenje br. 02-100/25-UPI-534/2 od 11.12.2025. godine

“Članom 128. stav 10. Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da će se o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiti kandidat, pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja kandidata o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, dok je članom 133v stav 1. alineja 4. Zakona o unutrašnjim poslovima kao uslov za zasnivanje radnog odnosa u zvanju policijskog službenika propisano da ne postoje bezbjednosne smetnje za vršenje policijskih poslova”, naveo je Radulović u krivičnoj priojavi.

Shodno članu 127. istog zakona bezbjednosne smetnje, kako je naveo Radulović u krivičnoj prijavi, postoje ako:

1) je lice pravosnažnom presudom osuđeno za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, osim za krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja za koja je propisana kazna zatvora do tri godine, ako nije brisana iz kaznene evidencije;

2) je lice osuđeno na kaznu zatvora za krivično djelo sa elementima korupcije u smislu ovog zakona, ako nije brisana iz evidencije;

3) je lice registrovano u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja;

4) je lice kažnjeno za prekršaj protiv javnog reda i mira sa elementima nasilja, nasilničkog ponašanja ili izazivanja težih sukoba u svojoj radnoj i životnoj sredini i porodici, ako nije brisan iz prekršajne evidencije;

5) dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepodobnost za rad u policijskom zvanju;

6) lice ima ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama;

7) lice prikriva ili daje netačne podatke o sebi i članovima porodice, koji su od značaja za vršenje policijskih poslova; ili

8) postoje druge okolnosti koje lice čine nedostojnim za rad u policijskom zvanju.

“Odredbom člana 128. stav 1. do 4. istog zakona propisano je da:

-bezbjednosne smetnje utvrđuje Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji koju obrazuje ministar;

-provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji koje se odnose na krivičnu i prekršajnu osuđivanost i registraciju u evidenciji uživaoca opojnih droga Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji vrši uvidom u odgovarajuće evidencije;

-provjeru postojanje bezbjednosne smetnje koja se odnosi na dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepodobnost za rad u policijskom zvanju, na prikrivanje ili davanje netačnih podataka o sebi i članovima porodice, koji su od značaja za vršenje policijskih poslova i na druge okolnosti koje lice čine nedostojnim za rad u policijskom zvanju, Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji vrši u saradnji sa Policijom;

-o postojanju bezbjednosne smetnje koja se odnosi na veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama, Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji pribavlja mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost”, citirao je Radulović u krivičnoj prijavi.

Navodi u prijavi da je ministar unutrašnjih poslova obavijestio podnosioca prijave da, na osnovu provjera koje je izvršila Komisija koju je ministar formirao, postoje bezbjednosne smetnje za njegov rad u policiji.

“Međutim, Izvještaj sa mišljenjem Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji zasnovan je na lažnim podacima i informacijama, kako bi se podnosilac eliminisao iz postupka zapošljavanja i kako bi prijavljeni, u skladu sa kriminalnim planom kriminalne organizacije čije funkcionisanje je opisano u krivičnoj prijavi od 25.8.2025. godine, u policiji zaposlili samo njima provjereno odane kandidate. Naime, da su podaci u sistemu MUP-a i Uprave policije koji se odnose na podnosioca prijave lažni, proizilazi iz zvaničnih dokumenata drugih insititucija iz sistema bezbjednosi i pravosuđa”, piše u krivičnoj pšrijavi koju je podnio Radulović.

Shodno odredbi člana 18. Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost podnosilac se, navodi Radulović, dana 17.11.2025. godine obratio ANB-u sa zahtjevom za obavještenje da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu i da li Agencija vodi evidenciju njegovih ličnih podataka. Postupajući po ovom zahtjevu, ANB je obavijestila podnosioca da nije preduzimala mjere prikupljanja podataka o njemu, niti je vodila evidenciju njegovih ličnih podataka i da ne postoje dokumenta o prikupljenim podacima koja se odnose na podnosioca prijave.

Kao dokaz navodi akt ANB-a br. 09-233/25-9939/1 od 4.12.2025. godine

“Dalje, na zahtjev podnosioca, Ministarstvo pravde je izdalo uvjerenje da u kaznenoj evidenciji ne postoje podaci o osuđivanosti podnosioca prijave”, naveo je Radulović u krivičnoj prijavi.

Za dokaz je naveo uvjerenje Ministarstva pravde br. 0804-73/26 od 12.01.2026. godine

“Takođe, podnosilac je prethodno, tokom 2023. godine, nesmetano obavljao poslove u OB Budva (Kriminalistička policija). Dodatno, podnosilac prijave je trenutno licencirani lobista kod ASK-a. Dokaz: Uvjerenje MUP-a 01 broj 100/23 UPUV 1556 od 23.10.2023. godine. Odobrenje ASK-a za obavljanje djelatnosti lobiranja broj 03-03-2297/3 od 18.12.2023. godine”, piše u krivičnoj prijavi.

Sve navedeno, kako piše u prijavi, ukazuje da su podaci u sistemu koji se odnose na podnosioca prijave lažni i da su unijeti naknadno, ciljano i bez ikakvog činjeničnog utemeljenja, čime su prijavljeni falsifikovali službenu ispravu i zloupotrebili položaj, odnosno protipravno iskoristili službeni položaj u postupku bezbjednosnih provjera.

“Navodi i dokazi iz ove krivične prijave potvrđuju osnovanu sumnju da su ranije prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova postupali po prethodnom kriminalnom planu i zadacima i ulogama koje su dobili, te da su selektivno vršili navodne provjere i protivpravno sačinjavali izvještaje u kojima su paušalno, lažno i bez dokaza konstatovali postojanje bezbjednosnih smetnji za više lica, uključujući i podnosioca ove prijave, ali i za više desetina kandidata na konkurs i aktivnih policijskih službenika.

Ovaj slučaj takođe potvrđuje da članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova nijesu od Agencije za nacionalnu bezbjednost tražili da im dostave mišljenje u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost, a što su u slučaju podnosioca bili u obavezi shodno članu 128. stav 4. Zakona o unutrašnjim poslovima kada su u pitanju bezbjednosne smetnje koje se odnose na održavanje veza sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama”, piše u prijavi koju je SDT-u podnio Veselin Radulović.

Dodaje da je shodno članu 128. stav 5 i 6 Zakona o unutrašnjim poslovima Agencija za nacionalnu bezbjednost treba da dostavi mišljenje u roku od 90 dana, a ako to uradi smatraće se da ne postoji ova bezbjednosna smetnja. Međutim, prijavljeni su, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, prekršili citirane zakonske odredbe u slučaju podnosioca i na osnovu lažnih podataka i diskriminatorno ga elimisali iz postupka zapošljavanja.

“Na taj način prijavljeni su protivpravno, svjesni svojih djela i čije izvršenje su htjeli, iskoristili službeni položaj i prekoračili službena ovlašćenja i tako sebi pribavili korist, a podnosiocu prijave i drugim kadnidatima i policijskim službenicima teže povrijedili prava.

U slučaju podnosioca ove prijave, ali i u više drugih slučajeva, prijavljeni su utvrdili da postoje bezbjednosne smetnje, iako podnosilac prijave nikada nije krivično i prekršajno osuđivan, nikada nije uživao opojne droge i nije ni mogao biti evidentiran kao uživalac opojnih droga u evidenciji Ministarstva zdravlja, nikada nije održavao veze sa bilo kojim licem koje neovlašćeno prikuplja tajne i druge podatke, nikakve veze nema, niti je ikada imao veze sa teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama, njegovo dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ne ukazuju na nepodobnost za rad u policijskom zvanju, nikada nije prikrivao ili davao netačne podatke o sebi i članovima porodice, koji su od značaja za vršenje policijskih poslova, niti postoji bilo koja druga okolnost koja bi ga činila nedostojnim za rad u policijskom zvanju”; navodi Radulović.

Iz tog razloga, kako piše u prijavi koju je podnio Radulović, Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji nije ni pribavljala mišljenje od strane ANB-a, ili je to mišljenje prikrila jer je bilo pozitivno za podnosioca ove prijave, čime je grubo zloupotrijebljen položaj i prekoračena službena ovlašćenja iznošenjem ozbiljnih optužbi i kleveta na štetu podnosilaca prijave u kojima je podnosilca neosnovano i neistinito predstavljen kao lice sklono vršenju kažnjivih radnji, kao lice koje uživa opojne droge i koje sarađuje sa teroristima, saboterima i članovima organizovanih kriminalnih grupa.

“Ovakvi navodi ne samo da podnosiocu uskraćuju pravo na rad, već imaju i karakter ozbiljne krivične optužbe i ukazuju na izvršenje težih krivičnih djela, a norme koje propisuju i sankcionišu takve radnje imaju opšte dejstvo. Zato ovakvo proizvoljno optuživanje podnosioca prijave predstavlja kršenje člana 6. stav 3a Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja obavezuje na precizno obavještavanje o krivičnim optužbama (Mattoccia protiv Italije, 2000). Evropska konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ne prestaje da važi na vratima kabineta i kancelarija prijavljenih, niti se oni mogu osloboditi obaveza propisanih Konvencijom sa navodima da shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima nemaju obavezu da navedu razloge na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje”, piše u krivičnoj prijavi koju je podnio Radulović.

Iz navoda krivične prijave i postupanja prijavljenih u produženom trajanju proizilazi da je, dodaje Radulović, kriminalna organizacija čiji su članovi postali prijavljeni osnovana radi vršenja krivičnih djela, a da se njeni članovi bave izvršenjem krivičnih djela radi ostvarenja cilja zbog koga je kriminalna organizacija osnovana, odnosno sticanja dobiti i moći. Pri tome, prijavljeni koriste svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, dok istovremeno javnosti neistinito predstavljaju da se upravo oni bore protiv kriminala.

“Iz navoda ove i ranije krivične prijave i dokaza na koje je ukazano proizilazi da prijavljeni djeluju po unaprijed dogovorenim zadacima, da su postali pripadnici kriminalne organizacije koja ima za cilj vršenje krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora teža od četiri godine, radi sticanja nezakonite dobiti i moći u korist kriminalne organizacije i prijavljenih, pri čemu svako od prijavljenih ima unaprijed određeni zadatak i ulogu. Tako prijavljeni, koristeći svoje pozicije u bezbjednosnom sektoru javno neistinito predstavljaju da se bore protiv kriminala, a istovremeno prikrivaju izvršenje krivičnih djela i dokaze koji bi otkrili njihove kriminalne aktivnosti”, piše u krivičnoj prijavi.

Iz navoda krivične prijave i ove dopune proizilazi osnovana sumnja da su prijavljeni, koristeći svoj politički uticaj u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, djelovali koordinisano kako bi izmijenili normativni okvir na način koji pogoduje realizaciji njihovog kriminalnog plana. Posebno je indikativno da su, paralelno sa nezakonitim sprovođenjem bezbjednosnih provjera zasnovanih na neprovjerenim i neistinitim operativnim podacima, inicirali izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima bez javne rasprave i stručnih konsultacija, čime su pokušali da retroaktivno „legalizuju“ već uspostavljenu praksu. Uklanjanjem obaveze pribavljanja mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost u postupku utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, eliminisan je ključni kontrolni mehanizam koji je trebao da obezbijedi objektivnost i zakonitost tog postupka, čime je otvoren prostor za proizvoljno i politički motivisano odlučivanje”, piše u krivičnoj prijavi.

Takvo normativno intervenisanje, kako navodi Radulović, posmatrano u kontekstu konkretnih radnji opisanih u prijavi – unošenja lažnih podataka u informacioni sistem, selektivnog targetiranja nepodobnih policijskih službenika i kandidata, kao i izostanka provjere od strane ANB-a, ukazuje na postojanje namjere da se kroz zakonodavne izmjene uklone prepreke za dalje vršenje krivičnih djela. Na taj način se stvara zatvoren krug u kojem se prvo nezakonito postupa mimo važećih propisa, a zatim se, korišćenjem političke moći, propisi mijenjaju kako bi takvo postupanje postalo formalno dopušteno ili makar teže dokazivo. Ovo dodatno potvrđuje element organizovanosti i dugoročnog planiranja, koji je karakterističan za djelovanje kriminalne organizacije.

“Konačno, posljedice ovakvih izmjena zakona prevazilaze pojedinačne slučajeve i ukazuju na sistemsku zloupotrebu bezbjednosnog sektora. Uklanjanjem obavezujuće uloge ANB-a i oslanjanjem na interne, netransparentne i kompromitovane izvore podataka, stvoren je pravni okvir koji omogućava lakšu selekciju kadra po kriterijumima političke podobnosti, a ne zakonitosti i profesionalnosti. Time se otvara prostor za uspostavljanje partijski kontrolisane policije, što predstavlja ozbiljnu prijetnju vladavini prava i ukazuje na osnovanu sumnju da su zakonodavne izmjene bile u funkciji olakšavanja i prikrivanja već započetih nezakonitih aktivnosti prijavljenih.

Opisano postupanje priajvljenih i kriminalne organizacije ukazuje na osnovanu sumnju da se ne radi o izolovanim zloupotrebama, već o najtežim pojavnim oblicima organizovanog kriminala, u kojima kriminalna struktura ne djeluje samo mimo institucija, već ih faktički preuzima i koristi za ostvarivanje svojih ciljeva. Ovo posebno jer su prijavljeni, koristeći pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, bili u mogućnosti da utiču na izmjene zakona i tako uklone ključne mehanizme kontrole, čime su stvorili normativne uslove koji pogoduju daljem vršenju i prikrivanju krivičnih djela. Takav stepen uticaja, koji uključuje čak i sposobnost oblikovanja pravnog okvira u skladu sa interesima kriminalne organizacije, predstavlja jedno od najozbiljnijih obilježja organizovanog kriminala na najvišem nivou, jer ukazuje na infiltraciju u same temelje državne vlasti i narušavanje principa vladavine prava”, navodi Radulović.

Sa izloženog, a posebno, kako navodi Radulović, kod činjenice da je izvršenje krivičnih djela stavljenih na teret ovom i ranijom krivičnom prijavom moralo biti rezultat djelovanja više lica gdje je svako od prijavljenih imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak, djelovanje organizacije je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period, djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje i prijetnje svima ko ih pozove na odgovornost i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast preko članova kriminalne organizacije koji su dio zakonodavne i izvršne vlasti, kao i da prijavljeni i dalje objektivno pokazuju namjeru da nastave sa svim zloupotrebama, zastrašivanjima i prijetnjama sa pozicije moći dok rukovode represivnim aparatom i vjerovatno vraćaju usluge drugim kriminalnim organizacijama koje su za njihov račun kupovali glasove, proizilazi osnovana sumnja da se radi i o krivičnom djelu stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a Krivičnog zakonika, odnosno o krivičnim djelima koja spadaju u organizovani kriminal i krivičnim djelima korupcije na najvišem nivou gdje se organizovani kriminal preko prijavljenih infiltrirao u izvršnu vlast i to bezbjednosni sektor, kao i u zakonodavnu vlast.

“Krivično djelo zloupotreba službenog položaja čini službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog. Dakle, prema radnji izvršenja ovo djelo može se pojaviti u tri oblika: iskorišćavanje svog službenog položaja ili ovlašćenja; prekoračenje granica svog službenog ovlašćenja i nevršenje svoje službene dužnosti.

Prijavljeni koji su unosili operativne podatke u sistem protipravno su iskoristili službeni položaj i službena ovlašćenja, prekoračili su granice službenih ovlašćenja unošenjem u aplikaciji „InfostreamV2“ lažnih podataka koji se odnose na podnosioca, ali i na druga lica, ne pribavljajući ni obavezno mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost kako je to bilo propisano prije nego su prijavljeni preko svog uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast promijenili zakon tako da im više to mišljenje ANB-a nije neophodno, sve to u realizaciji zajedničkog kriminalnog plana.

Krivično djelo falsifikovanje službene isprave čini službeno lice koje u službenu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese važan podatak ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri službenu ispravu, knjigu ili spis sa neistinitom sadržinom ili koje svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje službene isprave, knjige ili spisa sa neistinitom sadržinom. Članom 142. stav 29. Krivičnog zakonika propisano je da se ispravom smatra svaki predmet koji je podoban ili određen da služi kao dokaz kakve činjenice koja ima značaj za pravne odnose, kao i računarski podatak.

Prijavljena NN lica – policijski službenici koji su u okriru kriminalne organizacije imali zadatak da u aplikaciji „InfostreamV2“ unose operativne podatke od značaja za provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji, pa su kod nedostatka obaveznog mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost, u navedenoj aplikaciji unosili neistinite, odnosno lažne, neprovjerene i nepotvrđene operativne informacije koje su služile za selekciju policijskog kadra koji će biti pod kontrolom kriminalne organizacije.

“Sa izloženog proizilazi osnovana sumnja da su prijavljeni izvršili krivična djela koji im se stavljaju na teret ovom prijavom, pa predlažemo da Specijalno državno tužilaštvo, u skladu sa ovlašćenjima i obavezama propisanim članom 16. stav 1, članom 18. stav 2, članom 19, članom 44. Zakonika o krivičnom postupku, te članom 5, članom 11 i članom 12. Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću:

-istinito i potpuno utvrdi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravične odluke,

-sa jednakom pažnjom ispita i utvrdi činjenice koje terete prijavljene kao i činjenice koje im idu u korist, posebno da ispita i utvrdi koja službena lica – policijski službenici su u produženom trajanju u aplikaciji „InfostreamV2“ unosili lažne i neprovjerene operativne podatke,

-da izvrši forenzički uvid u logove informacionog sistema Uprave policije kako bi se identifikovao digitalni potpis (korisničko ime i vrijeme) lica koje je izvršilo sporni unos lažnih operativnih podataka

-pokrene krivični postupak i preduzme krivično gonjenje protiv prijavljenih, odnosno svih lica koja su učestvovala u izvršenju prijavljenih ili drugih krivičnih djela na štetu državnog budžeta i više kandidata za rad u Upravi policije i aktivnih policijskih službenika,

-izda naloge i rukovodi i usmjerava radnjama policije radi utvrđenja činjenica od važnosti za donošenje zakonite odluke, sa posebnim oprezom da te radnje ne sprovode potčinjeni prijavljenima ili članovi kriminalne organizacije,

-pokrene izviđaj i preduzme neodložne dokazne radnje,

-pokrene i spovede istragu,

-otkrije imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnih djela,

-pokrene finansijsku istragu protiv prijavljenih”, naveo je Radulović.

Takođe, u skladu sa, kako piše u prijavi, navedenim zakonskim ovlašćenjima i obavezama, predlažemo da Specijalno tužilaštvo:

-sasluša prijavljene na okolnosti navedene u ovoj krivičnoj prijavi,

-sasluša podnosioca ove krivične prijave u svojstvu oštećenog,

-sasluša policijske službenike koji su na bilo koji način učestvovali u radu vezanom za sprovođenje bezbjednosnih provjera,

-identifikuje, sasluša i pokrene postupak protiv svih lica koja su učestvovala u preduzimanju radnji izvršenja krivičnih djela,

-preduzme sve druge potrebne radnje radi donošenja zakonite i pravične odluke.

“Sa izloženog proizilazi osnovana sumnja da su prijavljeni ostvarili sve bitne elemente bića krivičnih djela koja su im prijavom stavljena na teret, pa vam dostavljam prijavu sa predloženim dokazima na dalji postupak i predlažem da sprovedete radnje koje su prethodno navedene i da pribavite sve potrebne dokaze od značaja za utvrđivanje krivice i identifikaciju svih lica odgovornih za krivična djela koje su stavljena na teret ovom i ranijom krivičnom prijavom na štetu državnog budžeta i više kandidata za radu u Upravi policije i policijskih službenika i eventualno drugih krivičnih djela u okviru iste kriminalne organizacije”, zaključio je Radulović u krivičnoj prijavi.

Portal Analitika

Glasanje poslanika Nove srpske demokratije NSD za Zakon o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš izazvalo je burne reakcije u dijelu srpskih medija bliskih vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Posebno im je zasmetalo to što je u usvojenom zakonskom tekstu ostala formulacija o „nasilnoj aneksiji“ Crne Gore 1918. godine, zbog čega su na meti kritika predsjednik Skupštine Crne Gore i lider NSD-a Andrija Mandić, kao i njegova partija.

Današnje izdanje beogradskih Večernjih novosti značajan prostor na naslovnoj strani posvećuje upravo Mandiću. Pod naslovom „NSD podržala sporni dio Zakona o Petrovićima, za Mandića je Srbija okupator Crne Gore“, taj medij konstatuje da su poslanici NSD-a podržali zakonsko rješenje koje sadrži formulaciju o „aktu nasilne aneksije države 1918. godine“.

„Njegovi poslanici digli ruku za formulaciju o ‘aktu nasilne aneksije države 1918. godine’. Mandić se pravda da je tim činom dao osnov za vraćanje imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i dinastiji Karađorđević“, navode Novosti.

U istom tekstu prenijeta je i izjava lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji smatra da je usvajanjem zakona poslana loša poruka srpskom narodu u Crnoj Gori.

„Srbi su ponovo označeni kao antidržavni elementi i neprijatelji“, rekao je Knežević za Novosti.

Ni drugi mediji u Srbiji nijesu bili blaži prema Mandiću. Tabloid Kurir na naslovnoj strani donosi fotografiju Mandića uz poruku „Bruka dovijeka“, dok njihov sagovornik, istoričar Predrag Marković, ocjenjuje da su u Crnoj Gori usvajanjem ovog zakonskog akta „nadhrvatili Hrvate“.

Tabloid Alo je na naslovnici objavlio naslov: „Mandić krenuo Milovim stopama: Ustanovili da je Srbija okupirala Crnu Goru“.

Reakcije srpskih medija uslijedile su nakon što je parlamentarna većina preksinoć usvojila Zakon o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš, zadržavajući odredbu koja događaje iz 1918. godine definiše kao čin nasilne aneksije Crne Gore.

Nakon izglasavanja Zakona Mandić je čestitao princu Nikoli Petroviću Njegošu, kako je kazao, povratak jednog od dvoraca koji je pripadao njegovoj porodici.

“Vjerujem da ćemo sada na osnovu ovog zakona i ove procedure koje smo ovdje definisali krenuti u vraćanje imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i drugim vjerskim zajednicama”, rekao je Mandić.

<<<Mandić čestitao princu Nikoli: Nakon ovoga krećemo sa vraćanjem imovine SPC i dinastije Karađorđević koja im je oduzeta 1945.<<<

Dodao je da vjeruje da će vratiti imovinu dinastiji Karađorđevića.

“Da ćemo biti u prilici da i porodici Zubera, o kojima se raspravlja, vraćamo imovinu, da se ne završi samo sa oduzimanjem 1918. nego i ono što je oduzeto 1945. da se vraća ljudima kojima je pripadalo”, naglasio je.

Aleksandra Obradović

cdm

Tužilaštvo provjerava da li je neko prećutao pripremu masakra na Medovini

U cetinjskom sudu vođen je postupak protiv O.K. zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi i ona je osuđena na šest mjeseci zatvora, a predmet se trenutno nalazi u Višem sudu u Podgorici radi odlučivanja po žalbi

DAN

Masakri na Cetinju iz 2022. i 2025. godine odnijeli su ukupno 23 života, a do sada pravosnažno nije utvrđena ničija odgovornost za te dvije tragedije. Vuk Borilović, koji je ubijen u razmjeni vatre sa policijom, ubio je 10 osoba na Medovini u avgustu 2022. godine. Javnost je tada ogorčeno komentarisala da je bilo samo pitanje časa kada će prijestonicu zadesiti neka tragedija zbog teškog stanja mnogih građana. Upozorenje na alarmantno loše stanje je stiglo, a da li je bilo odgovarajuće reakcije nadležnih ostalo je upitno. Godinu i po kasnije, prvog dana 2025. godine, umjesto proslave, nad Cetinjem se ponovo nadvio crni oblak. Aco Martinović je tog dana ubio je 13 osoba, nakon čega je počinio samoubistvo.

 

Aco Martinović 1. januara 2025. godine ubio 13 osoba

Redakcija „Dana“ se godinu i po nakon poslednje tragedije obratila cetinjskom tužilaštvu i sudu kako bismo provjerili šta su istrage do sada pokazale i ima li sumnjivih za propuste koji su doveli do tragedija. Iz Osnovnog državnog tužilaštva na Cetnjiu kazali su nam da je povodom masakra od 1. januara prošle godine formiran predmet koji se nalazi u fazi izviđaja. Kako su nam saopštili, izviđaju i da li je povodom tragedije na Medovini neko propustio da prijavi pripremanje krivičnog djela, ili da li je neko počinio bilo koje drugo krivično djelo.

 

Kontrola MUP- a nije ukazala na odgovornost policajaca

Masakrima na Cetinju bavili su se i inspektori Unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova. Međutim, njihova istraga pokazala je da nijesu utvrđeni dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika u vršenju policijskih poslova i primjeni policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju.

Ipak, spisi predmeta upućeni su tužilaštvu na dalju ocjenu da li u postupanju službenika policije imala elemenata nekog krivičnog djela.

– Kod Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju formiran je predmet povodom masovnog ubistva koje se dogodilo na Cetinju 1. januara 2025. godine, u kojem predmetu je izviđaj u toku. Takođe, kod Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju formiran je predmet povodom masovnog ubistva koje se dogodilo dana 12.8.2022. godine u naselju Medovina u Cetinju, u cilju utvrđivanja da li u radnjama bilo kojeg lica ima elemenata krivičnog djela neprijavljivanja pripremanja krivičnog djela iz člana 385 Krivičnog zakonika Crne Gore, ili, pak, bilo kojeg drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, a u kojem predmetu je izviđaj u toku. U cilju zaštite interesa postupka, nijesmo u mogućnosti da iznosimo detalje o preduzetim radnjama – saopšteno nam je iz cetinjskog tužilaštva.

U sudu nema predmeta koji se vode povodom masovnog ubistva od 1. januara 2025. godine, dok je protiv jednog policajca podnesen optužni predlog za slučaj „Medovina“, kako bi se utvrdilo da li je nesavjesno postupao u službi. Podsjetili su da su protiv bivše načelnice filijale MUP-a u Cetinju vodili postupak koji je okončan osuđujućom kaznom od šest mjeseci zatvora.

 

”Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju je 27.2.2026. godine podnijelo optužni predlog protiv okrivljenog policijskog službenika Ć.D., kojem je stavljeno na teret da je izvršio krivično djelo nesavjestan rad u službi

– Pred ovim sudom se ne vodi krivični postupak vezan za događaj od 1. januara prošle godine, dok je za događaj povezan sa Medovinom Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju ovom sudu 27.2.2026. godine podnijelo optužni predlog Kt.br.131/25 od 26.2.2026. godine protiv okrivljenog policijskog službenika Ć.D., kojem je stavljeno na teret da je izvršio krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 1 KZCG. Takođe, vođen je postupak protiv O.K. zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 2 u vezi st 1 KZCG, koja je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, koju kaznu je okrivljena dužna izdržati po pravosnažnosti presude u prostorijama UIKS-a Zatvor Podgorica. Predmet se trenutno nalazi u Višem sudu u Podgorici radi odlučivanja po žalbi – kazal su iz cetinjskog Osnovnog suda za „Dan“.

U Skupštini Crne Gore u toku je Premijerski sat na kome predsjednik Vlade Milojko Spajić odgovara na pitanja poslanika.

15.46 – Šef Kluba poslanika Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće o životnom standardu građana.

„Kako komentarišete činjenicu da je u posljednjoj godini rast cijena veći od rasta zarada, što znači da je velikom broju građana opala kupovna moć?“, navodi Mugoša.

15.41 – Spajić: Dijaspora važan partner u razvoju Crne Gore, fokus na jačanju veza sa mladima i investicijama

Građani Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu predstavljaju neprocjenjiv dio društva i snažan most između države i svijeta, poručio je premijer Milojko Spajić u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke Adelu Omeragiću.

Spajić je istakao da dijaspora svojim radom, uspjesima i angažmanom doprinosi očuvanju nacionalnog identiteta, promociji Crne Gore, jačanju ekonomskih veza i njenoj međunarodnoj afirmaciji.

„Prepoznajući značaj dijaspore za ukupni razvoj države, 44. Vlada je odnos prema našim ljudima u inostranstvu postavila među prioritete svoje politike“, naveo je premijer.

Kao potvrdu takvog opredjeljenja, Spajić je podsjetio da je u julu 2024. godine formirano Ministarstvo dijaspore, sa ciljem uspostavljanja ozbiljnog, kontinuiranog i strateškog pristupa saradnji sa iseljenicima širom svijeta. Poseban akcenat, kako je naglasio, stavljen je na uključivanje mladih generacija i jačanje njihovih veza sa Crnom Gorom.

Prema njegovim riječima, u proteklom periodu ostvareni su značajni pomaci u unapređenju institucionalnog okvira saradnje sa dijasporom, intenzivirana je komunikacija sa organizacijama iseljenika, a pokrenut je i niz inicijativa usmjerenih na očuvanje jezika, kulture i nacionalnog identiteta građana koji žive van zemlje.

Govoreći o planovima za naredni period, Spajić je kazao da će Vlada, posredstvom Ministarstva dijaspore, fokus staviti na sprovođenje Strategije saradnje sa dijasporom–iseljenicima za period od 2026. do 2030. godine, koja definiše dugoročne prioritete i konkretne mehanizme saradnje.

Među prioritetima će biti i unapređenje digitalnih servisa i uspostavljanje jedinstvene komunikacione platforme koja će omogućiti efikasniju komunikaciju dijaspore sa institucijama Crne Gore, kao i jačanje programa podrške očuvanju jezika, kulture i tradicije među mladim generacijama u inostranstvu.

Planirano je i unapređenje evidencija i baza podataka o dijaspori radi kvalitetnijeg planiranja politika i programa, kao i kreiranje novih modela za privlačenje investicija te prenos znanja, iskustava i poslovnih kontakata naših iseljenika u Crnu Goru.

Spajić je poručio da se uspješna politika prema dijaspori može graditi jedino kroz partnerstvo, međusobno povjerenje i kontinuirani dijalog.

„Naša namjera je da dijaspora bude važan i aktivan učesnik u kreiranju razvojnih politika, kao i snažan partner u ekonomskom, društvenom i kulturnom napretku Crne Gore“, istakao je premijer.

Dodao je da će Vlada i Ministarstvo dijaspore, u saradnji sa nadležnim institucijama i predstavnicima dijaspore, nastaviti da razvijaju inicijative koje doprinose jačanju međusobnih veza i stvaranju novih prilika za saradnju na obostranu korist.

15.34 – Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić od premijera očekuje odgovor o odnosu države prema dijaspori i planovima Vlade za unapređenje prava iseljenika.

„Kako ocjenjujete trenutni odnos države prema iseljenicima i koje konkretne mjere će Vlada preduzeti da unaprijedi njihova Ustavom zagarantovana prava, ojača njihovu vezu sa domovinom i omogući im aktivnije učešće u društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore?“, pita Omeragić.

15.09 – Spajić: Tri miliona eura ulaganje u radost građana, a ne trošak

Spajić je saopštio da je Vlada do sada opredijelila tri miliona eura za organizaciju više od deset događaja širom države povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti.

On je naveo da je isplata pojedinačnih honorara još u toku, te da će svi ugovori biti javno objavljeni na internet stranici Vlade nakon završetka programa centralne proslave.

„Za desetak dana, kada budu završeni i preostali događaji iz programa centralne proslave, uključujući i večeru uoči Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, ugovori će biti taksativno objavljeni“, poručio je premijer.

Govoreći o konceptu obilježavanja jubileja, Spajić je istakao da se Vlada prilikom osmišljavanja programa vodila idejom da građanima omogući kvalitetniji i sadržajniji život, podsjećajući na Aristotelovo shvatanje da je osnovna funkcija države da obezbijedi dobar i srećan život.

Prema njegovim riječima, sredstva izdvojena za proslavu ne treba posmatrati kao trošak, već kao ulaganje u kvalitet života građana i promociju države.

„Građani su imali priliku da za svoj novac dobiju događaje na svjetskom nivou. Nema potrebe da putujemo po svijetu kako bismo uživali u vrhunskim manifestacijama – želimo da svijet dolazi kod nas“, naveo je Spajić.

On smatra da je cilj postignut, ocjenjujući da su organizovani programi donijeli građanima radost i priliku za uživanje.

„Vjerujemo da smo našim građanima donijeli radost umjesto opterećenja kreiranim aferama, te uživanje umjesto briga i stresa“, zaključio je premijer.

14.59 – Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević od premijera traži detaljan pregled troškova obilježavanja Dana nezavisnosti.

„Koji je ukupan iznos sredstava utrošen za organizaciju proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, kao i pojedinačne iznose honorara i ostalih troškova isplaćenih svim učesnicima i izvođačima?“, navodi Knežević.

On je pozvao vlast i opoziciju da se dogovore o ustavnim promjenama i da će ih DNP aminovati.

Knežević je naveo da smo od premijera čuli da je izgleda prošle sedmice razgovarano o koncentracionoj vladi, samo DNP ne bi bila njen dio.

“Drago nam je što nas svi percipiraju kao istinsku opoziciju”, kazao je Knežević.

14.50 – Spajić: Pozivam cjelokupnu opoziciju da glasa sa nama

Premijer je pozvao cjelokupnu opoziciju da glasa sa njima zajedno za evropske zakone.

Spajić je poručio je u odgovoru poslaniku Borisu Bogdanoviću da kultura javnog dijaloga predstavlja jedan od ključnih temelja stabilnog i demokratskog društva, naglašavajući da političke razlike ne smiju biti razlog za produbljivanje podjela među građanima.

Spajić je istakao da se vrijednost javnog dijaloga ne ogleda samo u slobodi iznošenja različitih mišljenja, već i u sposobnosti da se, uprkos političkim neslaganjima, sačuva međusobno uvažavanje, poštovanje dostojanstva sagovornika i spremnost na razmjenu argumenata.

„Demokratija podrazumijeva postojanje različitih političkih ideja, programa i pogleda na razvoj društva, ali cilj politike ne smije biti produbljivanje podjela među građanima, već argumentovano suočavanje politika, rezultata i činjenica“, naveo je premijer.

On je podsjetio da politički akteri, posebno nosioci javnih funkcija, imaju posebnu odgovornost da svojim djelovanjem doprinose kulturi dijaloga, toleranciji i jačanju povjerenja u institucije.

Govoreći o zaštiti slobode izražavanja, Spajić je naglasio da Crna Gora kontinuirano unapređuje pravni okvir kojim se štiti ovo temeljno ljudsko pravo, garantovano Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Prema njegovim riječima, slobodna javna debata, kritika nosilaca vlasti i razmjena političkih stavova predstavljaju osnov demokratskog poretka i vrijednosti koje Vlada snažno podržava.

Premijer je podsjetio da se kroz proces evropskih integracija i ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24 nastavlja jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava.

Posebno je ukazao na jedno od značajnih rješenja sadržanih u Nacrtu krivičnog zakonika, koje predviđa uvođenje novog krivičnog djela teškog govora mržnje. Kako je pojasnio, riječ je o djelima usmjerenim prema pripadnicima određenih grupa na osnovu njihove nacionalne ili etničke pripadnosti, rase, vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, invaliditeta, političkog ili drugog uvjerenja, odnosno drugih ličnih svojstava.

Za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Spajić je naveo da će se na taj način napraviti jasna razlika u odnosu na postojeće krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 Krivičnog zakonika, dok će se istovremeno izbjeći praksa da se najteži oblici govora mržnje tretiraju isključivo kao prekršaji.

Prema njegovim riječima, očekuje se da Evropska komisija u narednom periodu da pozitivno mišljenje na predložena zakonska rješenja, nakon čega će Skupština Crne Gore kroz parlamentarnu raspravu odlučivati o njihovom konačnom usvajanju.

„Vlada Crne Gore ostaje posvećena izgradnji društva u kojem će sloboda izražavanja biti zaštićena i podsticana, ali i društva koje će imati jasne i djelotvorne mehanizme zaštite od govora mržnje, prijetnji i drugih zloupotreba koje ugrožavaju prava građana, društvenu koheziju i demokratski poredak“, zaključio je Spajić.

14.45 – Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović traži ocjenu Vlade o posljedicama političkih podjela koje su obilježile prethodne godine.

„Da li Vlada Crne Gore smatra da su takve pojave ostavile ozbiljne posljedice po demokratsku kulturu, politički dijalog i povjerenje građana u institucije države“, naveo je Bogdanović, uz pitanje da li država ima obavezu da spriječi ponavljanje, kako tvrdi, koordinisanih kampanja protiv političkih protivnika, zasnovanih na lažnim identitetima, prijetnjama i govoru prezira.

14.33 -Abazović je tražio pojašnjenje u vezi sa procesom davanja aerodroma pod koncesiju.

“Zašto ste na Vladi prihvatili koncesionu cijenu za dva aerodroma u Podgorici i Tivtu iz davne 2018. godine i kojim interesom ste se vodili, ako znamo da je samo vrijednost imovine aerodroma u ovom međuperiodu povećana najmanje dva puta“, pita Abazović.

Ako premijer nema ideje i rješenja za probleme, poručio je, treba da se povuče i podnese ostavku.

Spajić je rekao ne vjeruje u priče da je tokom Abazovićevog premijerskog mandata povećana aerodromska taksa da bi se pravila korist Beogradu ili Tirani.

Po mišljenju premijera, mora se naglasiti da se imovina aerodroma vraća državi nakon određenog vremena.

“Nikada ne bismo prodali imovinu Aerodroma Crne Gore”, rekao je Spajić.

Abazović je kazao da je kada je postao premijer na računu Aerodroma bilo 600.000 eura, a kada je otišao, bilo je 20 miliona.

Premijer, dodaje, treba da objasni ko je Bodin Bulatović i kakve veze on ima povodom koncesije. Kakve veze sa svim je, dodaje, imala izvjesna beogradska firma.

Optužio je premijera da želi da se sakrije iza Skupštine Crne Gore iako je po pitanju koncesije sve unaprijed dogovoreno.

Tvrdi da se Crna Gora u nacrtu ugovora odriče suvereniteta pred međunarodnim sudovima.

“Vi vašu imovinu, koju prodajete ili izdajete, radite s njom što god želite. Ali s imovinom građana Crne Gore nećete”, rekao je Abazović.

Spajić je odgovorio da je Abazović imao priliku da napravi odustajanje od konsecije dok je bio premijer, pa nije.

“Nijeste to uradili, i ne samo to nego odlukama za dionicu od Tivta do Jaza koje nijesu bile dobre, jer ste stavili bulevar tik uz aerodrome, natjerali ste nas na eksproprijaciju, umjesto da koristimo državno zemljište. A došaptavaju vam iz SD-a, partije koje u Aerodromima samo nije uhljebila kuče i mače. Najsramotnije vođenje jednog preduzeća bilo je dok su oni bili na čelu. Nula investicija”, kazao je Spajić.

13.58 – Spajić Abazoviću: Država dobija milijardu eura benefita i modernizovane aerodrome

Spajić je odgovorio Abazoviću povodom pitanja koncesije za crnogorske aerodrome, ističući da je aktuelna Vlada privela kraju dugogodišnji proces koji nije završen tokom mandata 43. Vlade.

Spajić je zahvalio Abazoviću na interesovanju za ovo pitanje, uz opasku da se njime nije bavio dok je obavljao funkciju predsjednika Vlade, iako je, kako navodi, imao sve potrebne ingerencije da postupak okonča ukoliko je smatrao da postavljeni kriterijumi nijesu bili u interesu države.

Premijer je naglasio da je kvalitetna saobraćajna povezanost od ključnog značaja za razvoj turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu u Crnoj Gori. Zbog toga je, prema njegovim riječima, bilo neophodno završiti postupak na način koji državi omogućava izbor između dvije legitimne opcije – koncesionog modela, kojim država zadržava vlasništvo nad aerodromima uz prenošenje upravljanja na koncesionara, ili samostalnog ulaganja i razvoja aerodromske infrastrukture.

„Sve suprotno od toga predstavljalo bi neozbiljan odnos prema učesnicima postupka, ali i prema našem međunarodnom partneru, Svjetskoj banci, koja je preko Međunarodne finansijske korporacije (IFC) bila savjetnik Vladi u ovom procesu“, poručio je Spajić.

On je podsjetio da je Vlada prihvatila ponudu koja je, kako tvrdi, tri i po puta veća od minimalno postavljenih uslova. Prihvaćena ponuda predviđa da koncesionar državi godišnje uplaćuje 35 odsto bruto prihoda, što bi tokom tridesetogodišnjeg perioda trajanja koncesije donijelo najmanje 600 miliona eura.

Pored koncesione naknade, koncesionar će, prema navodima premijera, biti obavezan da uloži dodatnih 300 miliona eura u modernizaciju i razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu.

„Država u ovom slučaju dobija i investiciju i značajna finansijska sredstva na godišnjem nivou, što joj omogućava da ta sredstva usmjeri u druge infrastrukturne projekte važne za ekonomski rast i razvoj“, naveo je Spajić.

Premijer je poručio da su zadržavanje vlasništva nad kompletnom infrastrukturom, obavezna proširenja oba aerodroma u relativno kratkom roku, najmanje milijardu eura direktnih finansijskih benefita za državu, kao i reputacija prvorangiranog ponuđača, koji upravlja nekim od najboljih svjetskih aerodroma, bili ključni razlozi zbog kojih je Vlada odlučila da Skupštini predloži donošenje odluke o dodjeli koncesije.

13.50 – Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović traži pojašnjenje u vezi sa procesom davanja aerodroma pod koncesiju.

„Zašto ste na Vladi prihvatili koncesionu cijenu za dva aerodroma u Podgorici i Tivtu iz davne 2018. godine i kojim interesom ste se vodili, ako znamo da je samo vrijednost imovine aerodroma u ovom međuperiodu povećana najmanje dva puta?“, pita Abazović.

On je komentarišući platformu opozicije upućenu vlasti poručio premijeru da ako ne mogu da riješe problem podnese ostavku.

13.45 – Spajić: Do 2030. godine 5,8 milijardi eura za infrastrukturni razvoj Crne Gore

Spajić je saopštio da je osnovni cilj Master plana javnih investicija u infrastrukturu za period 2026–2030. godine ubrzanje ekonomskog rasta i unapređenje kvaliteta života građana kroz efikasnije upravljanje javnim investicijama. On je ponovio da smo zbog opozicije izgubili 4,6 miliona eura, ali se nada da neće zakočiti evropski put. Pozvao je opoziciju da glasa za evropske snage.

On je poručio mladim poslanicima iz opozicionih partija da se “otrgnu” od starog kadra.

Odgovarajući na pitanje poslanika Dejana Đurovića, Spajić je naveo da se plan zasniva na preporukama Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, te da obuhvata ulaganja u saobraćaj, energetiku, obrazovanje, zdravstvo, zaštitu životne sredine, komunalnu i lokalnu infrastrukturu.

Ukupna vrijednost infrastrukturnih projekata predviđenih Master planom iznosi 5,8 milijardi eura, dok će prosječna godišnja ulaganja do kraja 2030. godine dostići oko 945 miliona eura, što predstavlja približno 11 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Najveći dio investicija, odnosno 62,3 odsto ukupnih sredstava, biće usmjeren na razvoj saobraćajne infrastrukture. Kako je pojasnio premijer, cilj je povećanje bezbjednosti saobraćaja, bolje povezivanje unutar države i sa ključnim saobraćajnim koridorima u Južnoj Evropi, podsticanje turističkog razvoja, kao i sprovođenje mjera zaštite životne sredine i prilagođavanja klimatskim promjenama. Među najvažnijim projektima izdvajaju se izgradnja druge dionice autoputa Bar–Boljare, modernizacija regionalne putne mreže te unapređenje željezničke i aerodromske infrastrukture.

Značajna sredstva planirana su i za obrazovni sektor. Do 2030. godine biće uloženo više od 220 miliona eura za izgradnju i rekonstrukciju više od 15 vrtića i preko 10 škola širom Crne Gore. Prema riječima Spajića, cilj ovih ulaganja je unapređenje kvaliteta obrazovanja i stvaranje uslova za održivi razvoj ljudskog kapitala. U zdravstvenu infrastrukturu planirano je ulaganje veće od 300 miliona eura. Prioritetni projekti uključuju izgradnju novog Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, Centra za PET/CT dijagnostiku i Klinike za hematologiju, izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima i Doma zdravlja u City kvartu, kao i rekonstrukciju Kliničkog centra Crne Gore te opštih bolnica u Bijelom Polju i na Cetinju.

Investicije u energetskom sektoru, vrijedne više od 500 miliona eura, trebalo bi da doprinesu zelenoj tranziciji i većoj sigurnosti snabdijevanja električnom energijom. Među ključnim projektima nalaze se unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata, dekarbonizacija energetskog sektora i izgradnja 400-kilovoltnog dalekovoda Brezna–Sarajevo.

Za lokalnu komunalnu infrastrukturu predviđeno je više od 360 miliona eura do kraja 2030. godine. Ova sredstva biće usmjerena na projekte zaštite životne sredine, unapređenje komunalnih usluga i podizanje kvaliteta života građana.

Master plan predviđa i podršku lokalnoj društvenoj infrastrukturi, posebno u manje razvijenim opštinama i na sjeveru države. Za te namjene planirano je više od 240 miliona eura kroz kapitalni budžet, a sredstva će biti korišćena za rekonstrukciju lokalnih saobraćajnica, sportskih objekata i druge infrastrukture značajne za lokalni razvoj.

Spajić je istakao da projekcije Ministarstva finansija pokazuju da će bruto investicije u osnovna sredstva u naredne dvije godine realno rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od gotovo šest odsto. Očekuje se i rast izvoza roba i usluga od oko 4,1 odsto godišnje.

Prema njegovim riječima, realizacija Master plana javnih investicija predstavlja važan instrument za jačanje investicione aktivnosti, povećanje izvoznog potencijala i ubrzanje ekonomskog razvoja Crne Gore.

13.37 – Predsjednika Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića interesuju ekonomske teme i nedavno usvojeni Master plan razvoja investicija za period od 2026. do 2030. godine.

„Koje ekonomske efekte Vlada očekuje od realizacije Master plana kada je riječ o unapređenju kvaliteta života građana, privlačenju investicija i rastu domaće privrede u narednim godinama?“, naveo je Đurović.

13.35  –Proceduralno je reagovao poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.

13.23 Spajić Živkoviću: Zašto niste glasali o ustavnim promjenama

“Zašto niste glasali za ustavne promjene, zbog toga smo izgubili 4,6 miliona eura za plan rasta”, rekao je Spajić.

13.17 – Živković je nezadovoljan odgovorima Spajića.

“Niste odgovorili ništa što sam vas pitao”, rekao je Živković komentarišući odgovore premijera.

Živković je rekao da premijer penzionere očito smatra fiskalnim teretom Crne Gore.

“Penzioneri će cijeniti ovakav odnos prema njima na narednim izborima”, rekao je Živković.

13.12 – Spajić: Penzioni sistem stabilan, standard penzionera značajno unaprijeđen

Spajić je poručio u odgovoru Živkoviću da je održivost Fonda PIO neupitna, te da podaci jasno pokazuju značajno poboljšanje životnog standarda penzionera u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina i kazao du uradili maksimalno što su mogli. On je naveo da je DPS 2009. ukinuo Fond penzijsko invladskog osiguranja PIO i Fond zdravstva FZO. Spajić tvrdi da je fiskalna održivost Crne Gore za ponos.

“Bez obveznice, neto dug je 2020. godine bio preko 80 odsto, a sada je 55 odsto. I vi govorite o fiskalnoj održivosti. Uništili su ekonomiju, Fond PIO, Fond zdravstva, pravili razne namete privredi i građanima. Mislim da ovdje nema potrebe za nekim posebnim komentarima. Uradili smo u ovim okolnostima koliko smo mogli, a evropska budućnost granatuje dalji rast i razvoj”, kazao je Spajić.

On je istakao da ga raduje što se Demokratska partija socijalista konačno interesuje za životni standard građana, naglašavajući da svi relevantni pokazatelji potvrđuju stabilnost penzijskog sistema i rast primanja najstarije populacije.

Prema njegovim riječima, izdvajanja za prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja gotovo su udvostručena u odnosu na 2020. godinu. Dok je te godine za te namjene isplaćeno 428,1 milion eura, budžetom za 2026. opredijeljeno je 837,2 miliona eura.

Osvrćući se na nedavnu izjavu Živkovića da se zbog inflacije u Austriji smanjuju penzije, Spajić je poručio da se takav scenario u Crnoj Gori neće dogoditi.

„Naprotiv, pažljivim i sistemskim reformama kontinuirano unapređujemo standard svih građana“, naveo je premijer.

On je podsjetio da je najniža penzija 2020. godine iznosila 145 eura, dok danas iznosi 450 eura. Takođe je uporedio rast prosječnih penzija u dva različita perioda.

Prema njegovim podacima, tokom perioda od 2011. do 2020. godine, za vrijeme vlasti DPS-a, prosječna penzija porasla je sa 273 na 290 eura, odnosno za svega 17 eura u deset godina. Kada se u obzir uzme inflacija, taj nominalni rast od šest odsto pretvara se u realni pad kupovne moći od približno devet procenata.

„Penzioneri su tada dovedeni na nivo ispod dostojanstva u 21. vijeku“, ocijenio je Spajić.

S druge strane, od 2021. do 2026. godine prosječna penzija porasla je sa 293 na 562 eura, odnosno za 269 eura. Premijer navodi da je ključni doprinos tom rastu dala realizacija programa „Evropa sad 2“, u okviru kojeg je od 2024. godine minimalna penzija povećana na 450 eura.

Ukupno povećanje penzija u periodu od 2021. do 2026. iznosi 90 odsto, dok je realni rast, nakon korekcije za inflaciju, oko 37 procenata.

„Za razliku od prethodne decenije, u kojoj je zabilježen realni pad, u posljednjih pet godina ostvaren je snažan i kontinuiran rast penzija, što je značajno unaprijedilo životni standard penzionera“, poručio je premijer.

Spajić je podsjetio i da se od 2022. godine penzije usklađuju tri puta godišnje, što omogućava brže reagovanje na ekonomske promjene i očuvanje kupovne moći penzionera. Istovremeno je podsjetio da u periodu od 2013. do 2015. godine nije bilo godišnjeg usklađivanja penzija, dok je prvo usklađivanje 2010. godine bilo negativno i iznosilo minus 0,55 odsto.

Govoreći o regionalnom kontekstu, premijer je naveo da Crna Gora trenutno ima najveću prosječnu penziju u regionu. Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 562 eura, dok je u Srbiji 484 eura, Sjevernoj Makedoniji 446 eura, Bosni i Hercegovini 430 eura, a u Albaniji 400 eura.

Posebno je naglasio da naplata prihoda po osnovu doprinosa za PIO u prvim mjesecima ove godine premašuje planove Vlade i Ministarstva finansija, što, kako je rekao, potvrđuje pozitivne trendove na tržištu rada.

Prema njegovim riječima, zaposlenost je povećana za više od četiri odsto, nakon prošlogodišnjeg rasta od pet procenata, dok su zarade značajno uvećane zahvaljujući reformama Vlade. Kao dodatni pokazatelj naveo je stopu nezaposlenosti koja je u martu 2026. godine iznosila 8,85 odsto, što predstavlja najniži nivo od obnove crnogorske nezavisnosti.

„Do ovih rezultata nije došlo slučajno, već pažljivo odmjerenim politikama i mjerama 44. Vlade“, rekao je Spajić.

Premijer je zaključio da stabilan rast naplate doprinosa predstavlja ključni oslonac finansijske održivosti Fonda PIO i dokaz da se penzioni sistem zasniva na sve snažnijoj bazi zaposlenosti i rasta zarada.

On je podsjetio i da država od 2020. godine svake godine ostvaruje suficit tekuće potrošnje, zbog čega se, kako tvrdi, nijedan cent novog zaduženja ne koristi za finansiranje plata, penzija i socijalnih davanja, već isključivo za kapitalne projekte i otplatu postojećih dugova.

13.03 – Predsjednik Demokratske partije socijalista DPS Danijel Živković od premijera traži odgovor na pitanje o održivosti penzionog sistema.

„Kako ocjenjujete održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori?“, pita Živković.

On je kazao da je Spajić šampion u neispunjavanju obećanja.

Živković tvrdi da je premijerova ekonomska politika uništila životni standard građamna.

“To građani najbolje vide kada odu do trgovine i vide kakve su cijene. Posebno kada vide da ne mogu da riješe stambeno pitanje jer su astronomske cijene nekretnina. Obećavali ste Švajcarsku na Balkanu a dobili smo uništen životni standard”, kazao je Živković.

On je naveo da je prosječna penzija sada 560 eura, uz uzaludna obećanja o povećanju.

Rekao je da premijer treba da odgovori na pitanje kako ocjenjuje održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori.

12.54 – Spajić: Crna Gora spremno dočekuje sezonu

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je Crna Gora uradila mnogo kako bi na pravi način dočekala ovogodišnju turističku sezonu, ističući da su prvi pokazatelji već veoma ohrabrujući.

„Vjerujem da možemo na zadovoljstvo svih konstatovati da smo uradili puno sjajnih stvari da na pravi način dočekamo sezonu, a za to je već stigla i dobra potvrda. Crna Gora je u aprilu najbolje ocijenjena destinacija u Evropi prema ocjenama Evropske komisije za putovanja (ETC), što potvrđuje da su naši gosti zadovoljni kvalitetom ponude i usluge“, naveo je Spajić odgovarajući na pitanje poslanika Vasilija Čarapića, prenosi CdM.

On je istakao da dodatni optimizam ulivaju podaci o rastu broja stranih turista u predsezoni za 5,2 odsto, kao i značajno povećanje broja gostiju iz Poljske, Danske i Litvanije.

Prema riječima premijera, uspješnoj pripremi sezone prethodio je intenzivan i koordinisan rad svih resora Vlade, a posebno važnu ulogu imalo je unapređenje avio-povezanosti zemlje.

„U ovu sezonu ulazimo sa čak 21 novom avio-linijom na oba crnogorska aerodroma. Efekti su već vidljivi – dnevni promet putnika na Aerodromu Podgorica od marta je porastao sa 3.200 na između 5.800 i 7.500 putnika, uz očekivanje da će uskoro biti premašena i brojka od 8.000 putnika dnevno“, kazao je Spajić.

Dodao je da projekcije za 2026. godinu pokazuju da bi Aerodromi Crne Gore mogli premašiti promet od 3,5 miliona putnika, što potvrđuje da širenje mreže avio-linija predstavlja jedan od ključnih generatora rasta turizma i ukupne ekonomije.

Govoreći o saobraćajnoj infrastrukturi, premijer je naglasio da je bulevar Tivat–Jaz, kao jedna od najvažnijih saobraćajnica na primorju, doveden u stanje koje može odgovoriti pojačanom intenzitetu saobraćaja tokom ljetnjih mjeseci.

Poseban fokus stavljen je i na produženje turističke sezone i diversifikaciju sadržaja. Spajić je podsjetio da će Crna Gora ponovo biti domaćin festivala Sea Dance, dok će se po prvi put organizovati i Exit festival.

„Budva i Ulcinj mogu računati na veliki broj gostiju koje će privući zvučna imena svjetske muzičke scene“, rekao je on.

Kao značajan impuls turizmu i ekonomiji, premijer je naveo i mogućnost ponovnog otvaranja hotelskog kompleksa Sveti Stefan nakon pet godina pauze.

Spajić je ukazao i na rast značaja ruralnog i seoskog turizma, podsjećajući da je kroz Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2026. godinu poseban akcenat stavljen na razvoj autentične turističke ponude.

„Sjever Crne Gore i dalje predstavlja najveći razvojni potencijal, uprkos činjenici da je broj seoskih domaćinstava povećan pet puta u posljednjih pet godina“, istakao je premijer.

On je poručio da su sve navedene aktivnosti dio šire strategije unapređenja turističke infrastrukture i jačanja konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

Govoreći o promociji države na međunarodnom tržištu, Spajić je naveo da je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore ove godine pokrenula značajnu promotivnu kampanju u saradnji sa medijskom kućom Warner Bros Discovery.

Kroz kampanju koja će trajati naredna tri mjeseca, turistička ponuda Crne Gore biće predstavljena milionima gledalaca putem kanala Discovery Channel i Travel Channel, čiji mjesečni doseg premašuje 50 miliona gledalaca.

12.50 – Poslanik Pokreta Evropa sad PES Vasilije Čarapić interesuje se za pripreme predstojeće turističke sezone.

„Šta je uradila Vlada Crne Gore na pripremi predstojeće turističke sezone?“, upitao je Čarapić.

cdm

Predsjednik Vlade tokom premijerskog sata saopštio da je država, za proslavu obnove 20 godina od nezavisnosti, dala tri a dobila osam miliona eura

Knežević: Prošle sedmice nuđena koncentraciona vlada, klecaju vam nejaka evropska koljena otkad smo mi izašli; Spajić: Vi se dogovarate sa SD-om da u Podgorici preuzemete vlast

Autor: Novak Adžić

Imovinu potomcima okupatorske dinastije Karađorđević u Crnoj Gori ne treba “vraćati”, jer su oni osvajaci Crne Gore. Nijesu je stekli u nezavisnoj Crnoj Gori prije 1918. Oni tipuju na Miločer itd, i taj prijedlog lidera NSD Andrije Mandića treba odbiti. To je imovina države Crne Gore.
Crna Gora treba da slijedi primjer Slovenije, koja je članica EU, a koja je zakonski odlucila i sudskii odbila da “vrati imovinu” Karadorđevicima, koji su tražili dvorac na brdu kod Kranja i na Bledu.
Bitno je i ovo znati.
I Makedonci potomcima Karađorđevića logično i pravedno nijesu ništa vratili, pa ne treba ni mi. Oni su u Makedoniji kao i u Crnoj Gori bili okupatori i nasilni anektori.
Podsjetimo i na činjenicu: Poljoprivredno dobro nekadasnji i kraljevski kompleks Demir Kapija u Severnoj Makedoniji nikada nije vraćen Karađorđevićima, a tražili su ga. Valjda necemo jedini mi kapitulirati, pred pretenzijama da nam potomci okupatora u nasoj nezavisnoj Crnoj Gori otimaju državnu imovinu ili da im se voljom režima možda “vrati”. Prevelik je to zalogaj i suviše politički i društveno opasna i nerazumna rabota za one politicke činioce koji su već ili koji bi bili skloni da to pokušaju uraditi.
Umjesto da se izvine za masovne zločine, genocidne, masovna ubistva, paljenje kuća, izgladnjivanje naroda, zatvaranja, mučenja, proganjanja Crnogoraca i Crnogorki i drugih, krađu ratnih reparacija itd.., i da plate odštetu za to za što je objektivno, realno bila odgovorna okupatorska dinastija Karadorđević, njihovi potomci ali i njihovi politički satrapi, gaulajteri i podržavaoci van CG i u CG imaju još obraza da traže “imovinu” širom Crne Gore, nastalu silom, krađom, prevarom, strahovladom, zliupotrebama…, poslije nasilne aneksije Crne Gore 1918. godine.

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je večeras nove cijen goriva koje će važiti od 2. juna 2026. godine.  

Nove cijene goriva su:

EUROSUPER 98 1,69 eura (+0,01)

EUROSUPER 95 1,65 eura (bez promjene)

EURODIZEL 1,66 eura (-0,03)

LOŽ ULJE 1,60 eura (- 0,13)

„Naredni obračun će se obaviti 8. juna 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 9. juna 2026. godine“, poručili su iz Ministarstva.