„A i Medeni se i dalje, sa nepoznate lokacije, sprda s vama”, poručio je Zirojević
„Sve ovo fenomenalno zvuči, samo vam limena krntija, spomenik zločincu Đurišiću, još bježi po Crnoj Gori i za njega nemate obavještajne podatke“, kazao je odbornik Evropskog saveza Nikola Zirojević komentarišući izjavu ministra odbrane Dragana Krapovića koji je kazao da sve što je rađeno uoči Samita u Tivtu je rađeno na osnovu podataka naših obavještajnih službi.
Krapović: Sve što se dešavalo uoči Samita, isključivo…
Zirojević se u tom kontekstu nadovezao i spomenuo MilošaMedenicu, koji se još uvijek nalazi u bjekstvu.
„A i Medeni se i dalje, sa nepoznate lokacije, sprda s vama. Śedi 1“, poručio je Zirojević.
—————
“Nijedna druga država nije učestvovala u tom dijelu”
Krapović: Sve što se dešavalo uoči Samita, isključivo je rađeno na osnovu obavještajnih podataka naših službi
Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je kako nijedna država, mimo Crne Gore, nije participirala u obaveštajnom dijelu povodom svega što se dešavalo nekoliko dana pred Samit EU – Zapadni Balkan u Tivtu i tokom tog događaja.
Crnogorska vlast je nadležna i odgovorna i za uspjeh i za neuspjeh. Za neka zakonska rješenja im je bilo dovoljno što imaju većinu, ali za ustavne promjene neophodna je dvotrećinska većina, te se nada da će se vlast i opozicija dogovoriti, jer je opozicija do sada imala veliki doprinos u integracijama – rekao je u intervjuu za Televiziju E evropski izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec.
Opštine imaju veliku ulogu u procesu pridruživanja, kaže Šarec, jer Evropska unija opredjeljuje značajna sredstva lokalnim zajednicama zbog njihovog direktnog kontakta sa građanima, pa je, kako navodi, važno da se lokalna uprava i gradonačelnici uključe.
– Opštine su one koje znaju šta se dešava na teritoriji i one su direktan kontakt sa građanima, zato je to od velike važnosti i gradonačelnici, odnosno predsjednici opština imaju ovdje veliku ulogu – rekao je Šarec.
On navodi da često razgovara i formalno i neformalno sa predstavnicima vlasti i opozicije, te da će naredne sedmice predstavnici DPS-a boraviti u Strazburu.
– Zakazali smo sastanak, ja razgovaram sa svima, kao i gospodin ambasador Satler, za koga mislim da radi dobar posao. Svima nama je stalo do Crne Gore i do toga da se dođe do rješenja. Politički proces nije takav da bi ga svaki čovjek mogao lako razumjeti. Politika je umjetnost mogućeg i uloga opozicije je da nadzire vlast i da se bori. Sad kad je potrebna dvotrećinska većina, opozicija je to vidjela kao priliku za političko postignuće – naveo je Šarec.
Ne vidim to, kako je kazao, kao tragično.
– Pregovori su u toku i mislim da se do sada crnogorska politika pokazala kao snalažljiva. Niko od nas ne može to riješiti umjesto njih. Mi ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora nezavisna država i da Skupština čini dio demokratskog procesa. Nadam se da će se rješenje naći. Niko od nas nije srećan ako postoje tenzije. Za mene je bolje što ih ima manje, jer ne želim da se stavljam ni na čiju stranu – rekao je Šarec.
Ističe da je vidna polarizacija društva, zbog čega, kako kaže, niko nije srećan, ali vjeruje da niko ne želi da bude kočničar procesa.
– Vlast je nadležna i odgovorna za uspjeh i neuspjeh. Mislim da je do sada postojao konsenzus oko evropskih integracija. Vidjećemo kako će se to dalje odvijati. Vlasti je jasno gdje može sama da odlučuje, a gdje je potrebna dvotrećinska većina. Bolje je kada su svi zajedno. Ja moram sve pohvaliti – i opoziciju i vlast u vezi evropskih integracija. Oni se često ponašaju kao dva ista pola magneta koji se odbijaju, ali sa mog gledišta situacija je do sada bila u redu, iako bi mogla biti bolja – naglasio je Šarec.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević najavila je Međuvladinu konferenciju 15. juna i zatvaranje dva pregovaračka poglavlja, dok je opozicija upozorila da bi Holandija mogla blokirati proces.
Šarec navodi da prati proces i da očekuje glasanje o izvještaju u Strazburu naredne sedmice.
– Očekujem sve, u ovakvim situacijama ništa vas ne smije iznenaditi. Nadam se dobrom ishodu, ali ako nešto iskrsne, to nije neuobičajeno. Neke zemlje imaju svoje probleme pa im se određena poglavlja čine važnijim – rekao je Šarec.
Komentarišući odnose u regionu, Šarec je ocijenio da odnos predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prema Crnoj Gori ne izgleda dobar, navodeći kao primjer izostanak čestitke povodom 20 godina obnove nezavisnosti.
– Ponekad se ponaša kao kada komšija ima bolja kola, pa to izaziva reakcije. Crna Gora je odradila svoj posao i to govori više o rukovodstvu Srbije nego o Crnoj Gori. Tivat je bio uspjeh i velika čast, ali i odgovornost. Lideri su dali optimistične poruke. Crna Gora se trudi da postane naredna članica EU. Sve u svemu, Tivat je bio uspjeh i to treba čestitati Crnoj Gori – zaključio je Šarec.
Ekonomski razvojno ne treba kao poreski obveznici da zaziremo od toga da lidere državne administracije i poslanike i poslanice dobro platimo, kaže ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona tako u izjavi za Antenu M komentariše informaciju da je 32 poslanika uz majsku platu primilo i varijabile u iznosu od 200 do 800 eura. Kasalica, međutim, i dodaje da je ključno pitanje “da li ozbiljne zarade koje primaju mogu da se izmjere kroz njihov odnos prema odgovornosti, kroz njihovo poznavanje zakona, kroz njihovu namjeru i nakanu da unaprijeđuju regulatorni okvir i, naravno, u krajnjem, kroz njihovo ponašanje u javnom diskursu Crne Gore koji treba da jača ovu zajednicu, a ne da je unižava”.
– Za 800 eura nečije naknade i varijabile u Skupštini, radi se krvavi posao na šalterima u bankama kako od mladih ljudi tako i od svih drugih zaposlenih, uz stalnu prijetnju otkazom ukoliko se ne ispune dnevne obaveze i uz stalni teret plaćanja rate za kredite – dodala je Kasalica.
Navodi i, kako kaže, konkretniji primjer.
– Posljednjih sedam litijaških godina armije mladih ljudi u državnoj administraciji i administraciji lokalnih samouprava rade po ugovorima o dijelu koji su ranije bili na šest mjeseci, a sad su na jedan mjesec – istakla je Kasalica.
U tim primjerima se, kaže Kasalica, vidi koliko naši poslanici i poslanice kako kaže “najgoreg saziva crnogorske Skupštine” ne znaju kome služe i kome su obavezni da služe.
– Željala bih da vjerujem da se nijedan građanin ni građanka ne bi složili sa ovoliko visokim varijabilama. Međutim, svi znamo da će čim premijer Spajić i svi ostali obećaju brda i doline pred sljedeće izbore, nažalost većina prihvatiti takve predloge, pa kad to pojede inflacija, opet će Vlada biti kriva, a realno smo svi krivi jer na biračkim mjestima ne promislimo za šta glasamo – poručila je Kasalica.
Iz Skupštine su, kako je juče pisao Dan, ranije objasnili da se varijabile isplaćuju za izuzetan doprinos u radu u crnogorskom parlamentu.
Evo i ko je primio varijabilu i koliku:
Andrija Mandić (2.959 eura, od čega je varijabila 607 eura), Nikola Camaj (2.788, od čega je 607 eura varijabila), Velimir Đoković (2.263 eura, od čega su 202 eura varijabila), Dejan Đurović (2.841 euro, od čega je 809 eura varijabila), Radinka Ćinćur (2.399 eura, od čega su 202 eura varijabila), Mirsad Nurković (2.662 eura, od čega je 607 eura varijabila), Jelenka Andrić (2.140 eura, od čega su 354 eura varijabila), Boris Bogdanović (2.450 eura, od čega je 607 eura varijabila), Dragan Bojović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Bogdan Božović (2.322 eura, od čega je 607 eura varijabila), Vasilije Čarapić (2.359 eura, od čega je 607 eura varijabila), Artan Čobi (2.344 eura, od čega je 607 eura varijabila), Milan Knežević (2.461 euro, od čega je 607 eura varijabila), Miloš Konatar (2.450 eura, od čega je 607 eura varijabila), Boris Mugoša (2.735 eura, od čega je 809 eura varijabila), Jelena Nedović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Andrija Nikolić (2.438 eura, od čega je 607 eura varijabila), Boris Pejović (2.381 euro, od čega je 607 eura varijabila), Jevrosima Pejović (2.405 eura, od čega je 607 eura varijabila), Dražen Petrić (2.069 eura, od čega su 354 eura varijabila), Zdenka Popović (2.432 eura, od čega je 607 eura varijabila), Amer Smailović (2.371 euro, od čega je 607 eura varijabila), Duško Stjepović (2.118 eura, od čega su 354 eura varijabila), Jelena Božović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Oskar Huter (2.143 eura, od čega su 202 eura varijabila), Slađana Kaluđerović (2.152 eura, od čega su 354 eura varijabila), Adrijan Vuksanović (2.393 eura, od čega je 607 eura varijabila), Sonja Milatović (1.917 eura, od čega su 202 eura varijabila), Jovan Subotić (1.989 eura, od čega su 202 eura varijabila), Zoran Mikić (1.954 eura, od čega su 202 eura varijabila) . Nikola Rovčanin (354 eura varijabila) i Uglješa Urošević (354 eura varijabila).
Đukanović: Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija, njeno uplitanje u politiku nedopustivo
Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao
Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti. U intervjuu za FTV govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.
Dvadeset godina prije i danas
„U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države“, kazao je Đukanović.
Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravca kojeg je ova država svojom obnovom ‘zacrtala dalji pravac’.
Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je ‘uplivala u vode populizma’, kako pojašnjava Đukanović.
Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istaknuvši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.
„Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest.“
Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, a radi generalnog ‘pada reformskog entuzijazma’ u svim državama regiona, a pored ‘unutrašnjeg stanja stvari’, kazao je.
Crnogorska vlast pod uticajem velikosrpskog nacionalizma
Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je pojasnio kako smatra da je stanje u društvu bolje, te kako su mladi ljudi sada usredsređeni na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.
„Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore“, kazao je.
S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao ‘političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti’ i koja je pod ‘snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma’.
„Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, su i dalje zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori.“
Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.
Crkva kao instrument prekograničnog uticaja
„Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije“, rekao je Đukanović.
Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.
Budućnost regiona
Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je beskompromisno kazao da je to EU i ‘savremena evropska kultura i civilizacija’.
„Naš region nema alternativne budućnosti“, zaključio je, te dodao:
„Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivisati sa antievropskom politikom.“
Vraćeni državljani Srbije iz Tivta u Beograd
Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.
„Ovo je izraz jedne neozbiljne, neodgovorne politike koja ne računa niti na dobrosusjedstvo, niti računa da zajedno sa drugim državama regiona u bliskoj budućnosti postane sastavni dio Evropske unije. Ovo je rezultat jedne autistične politike koja, rekao bih, sve svoje interese zadovoljava u stvaranju ovakvih incidenata da bi naglasili vlastitu važnost, a rekao bih da to sve zaista djeluje na duboku štetu nacionalnih interesa njihovih država“, pojasnio je, potvrdivši da misli na susjednu Srbiju i njenog predsjednika.
Povratak politici
„Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku“, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima.
„Mislim da je nova generacija Demokratske partije socijalista, na čijem sam čelu bio do prije par godina, apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole koju imaju i u pogledu kvaliteta uvjerenja za odbranu i afirmaciju vrijednosti koje su jako važne u Crnoj Gori“, zaključio je.
‘U Sarajevu je uvijek lijepo’
„Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo. Tako je bilo i ovog puta i zato se zapravo uvijek sa radošću odazivam svakom pozivu i saradnji“, kazao je na kraju razgovora bivši lider Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a, Milo Đukanović.
Nedović: Nikada Skupštini nije stigao akt u kom piše da Društvo crnogorskih novinara povlači podršku Drljeviću
Nikada u Skupštini nije stigao nikakav akt da povlače podršku vama, takav akt u ovoj zgradi ne postoji, kazala je poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović obraćajući se Veselinu Drljeviću na sjednici Administrativnog odbora.
Odbor saslušava kandidate za Savjet RTCG.
Kanditati su Veselin Drljević, Olivera Nikolić, Vladan Mićunović, Amar Škrijelj i Radenko Lacmanović, piše Antena M.
Kako je kazala predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović, kandidat PKCG Pavle Radovanović je opravdano odsutan.
Drljević je kazao da se neće baviti “medijskom harangom” koja se vodi protiv njega.
– Zahvalan sam ljudima koji su mi dali podršku. Jedna je od Društva crnogorskih novinara, a nikada nisam tražio njihovu podršku, drugo povlačenje Svetigore je bila omaška, previd i ta podrška nije mogla biti vrednovana – rekao je Drljević.
Potpredsjednik SSP-a tvrdi da su evropski lideri od Vučića zatražili jasnije opredjeljenje prema EU, uvođenje sankcija Rusiji i sprovođenje demokratskih reformi
Stefanović: Vučić je u Tivtu doživio fijasko, pokušaj destabilizacije Crne Gore završio se velikom brukom za Srbiju
Pokušaj destabilizacije Crne Gore tokom Samita EU–Zapadni Balkan u Tivtu završio se velikom brukom za Srbiju pred očima cijele Evrope, ocijenio je potpredsjednik Stranke slobode i pravde (SSP) Borko Stefanović u emisiji “Na kraju dana” na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, režimski mediji u Srbiji, koji su, kako tvrdi, gotovo u potpunosti pod kontrolom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, građanima su predstavili potpuno drugačiju sliku događaja u Tivtu.
– Napravili su neku vrstu medijskog matriksa i prikazali građanima Srbije Aleksandra Vučića gotovo kao da je Tito sišao sa Galeba u Tivat i da su ga tamo svi dočekivali sa oduševljenjem. Naravno, riječ je o potpunoj neistini. Vučić je pokušao da jedan od najznačajnijih evropskih događaja u regionu i veliku čast za Crnu Goru zloupotrijebi za sopstvenu promociju – rekao je Stefanović.
On tvrdi da je Vučić organizovao, kako ga je nazvao, „Air ćaci“, odnosno čarter let kojim su u Crnu Goru doputovala lica povezana sa njegovim režimom.
– To je bio batinaški čarter let, plaćen na sumnjiv način, sa ljudima koji imaju kriminalne dosjee i koji su dokumentovano učestvovali u napadima na studente i građane tokom protesta u Srbiji. Njihov zadatak bio je da mu aplaudiraju i skandiraju „Aco Srbine“, kako bi se osjećao važnim. Potpuna je neistina da o tome ništa nije znao. Vučić ne propušta nijednu stvar da lično kontroliše. To je bio pokušaj batinaškog desanta na Crnu Goru – kazao je Stefanović.
On smatra da je cijela akcija predstavljala pokušaj destabilizacije Crne Gore, ali i regiona.
– Napravljena je ogromna bruka za Srbiju pred očima cijele Evrope. Pokušaj destabilizacije Crne Gore nije uspio i Vučić je doživio potpuni fijasko. O tome su svi pričali u Tivtu – naveo je Stefanović.
Govoreći o sastancima predsjednika Srbije sa evropskim liderima, Stefanović tvrdi da je Vučiću upućeno više konkretnih zahtjeva.
– Vrlo jasno mu je rečeno da više nema prostora za politiku sjedenja na dvije stolice i da Srbija mora da odluči gdje vidi svoju budućnost – u Evropi ili negdje drugo. Rečeno mu je i da mora da uvede sankcije Rusiji i vizni režim za ruske državljane do kraja godine – kazao je Stefanović.
Prema njegovim riječima, evropski lideri su od Vučića tražili i sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava, demokratije i borbe protiv korupcije.
– Uz sve to, obavezan je da obezbijedi slobodne i demokratske izbore, sprovede preporuke OEBS-a i zaustavi pokušaje političke kontrole nad tužilaštvom. Sve mu je to vrlo precizno i direktno saopšteno – rekao je Stefanović.
On smatra da je Vučić na sastancima sa evropskim zvaničnicima prošao jednako loše kao što bi, kako kaže, prošao da je slobodno prošetao Tivtom ili Cetinjem.
– To je bio pravi izvještaj sa tivatskog sastanka Aleksandra Vučića. Sve ostalo što plasiraju režimski mediji predstavlja pokušaj stvaranja paralelne stvarnosti – zaključio je Stefanović.
“Ova ideja nije adekvatan odgovor na krizu priuštivog stanovanja u Crnoj Gori”
Koalicija 27: Projekat ‘Velje Brdo’ treba obustaviti zbog ozbiljnih ekoloških, ekonomskih i prostornih rizika
Projekat „Velje Brdo“ treba obustaviti zbog ozbiljnih ekoloških, ekonomskih i prostornih rizika, smatraju u Koaliciji 27. Oni su organizovali 4. juna radionicu „Projekat Velje brdo: javni interes, priroda i planiranje prostora“, na kojoj su učestvovali predstavnici organizacija civilnog društva, urbanisti, inženjeri, biolozi, aktivisti i predstavnici sindikata.
Kako se navodi u saopštenju NVO Green Home, zaključak ovog susreta je da je projekat „Velje Brdo“ do sada napredovao kroz kršenje procedura i zanemarivanje fizičkih ograničenja ove osjetljive lokacije, i da ga treba zaustaviti prije nego što prostoru, društvu, ekonomiji i ekologiji Crne Gore nanese nepopravljivu štetu.
“Na radionici je sagledano i potvrđeno stanje na koje stručna javnost upozorava još od najave projekta u septembru 2024: ideja „Velje Brdo“ nema analitičku osnovu – iza nje ne stoje ni ekonomske, ni demografske, ni ekološke analize, iako nadležni uporno pokušavaju da je predstave kao ozbiljan projekat. Uz to, ova ideja nije adekvatan odgovor na krizu priuštivog stanovanja u Crnoj Gori, iako nadležni pokušavaju da je tako prikažu”, dodaje se u saopštenju.
Kako se dalje navodi, dok nadležni u javnost iznose kontradiktorne informacije o tome za koga bi ovi stanovi uopšte bili, pod kojim uslovima i po kojoj cijeni, realnost uspostavlja fizička i ekološka ograničenja.
“Naime, preliminarna hidrogeološka studija iz maja ove godine pokazala je neosporne veze projektne zone sa izvorištem Mareza i preklapanje sa zonama sanitarne zaštite izvora sa kojeg pije najveći dio Podgorice, uz procjenu da će detaljna istraživanja trajati makar 15 mjeseci. Tu se radi samo o osnovnim istraživanjima uticaja na postojeće vodosnabdijevanje; i dalje nema na vidiku ozbiljnog razmatranja cijele infrastrukture (saobrađajne, komunalne, vodovodne, društvene) koja bi bila potrebna da podrži novi grad od 40.000 stanovnika na ovoj lokaciji”, ističu.
Prema njihovim riječima, ono što nesumnjivo postoji jeste serija kršenja zakonskih procedura u donošenju planske dokumentacije, urbanističko-arhitektonski konkurs čiji su rezultati upitni zbog mogućeg konflikta interesa pri žiriranju, i kampanja nadležnog Ministarstva koja u javnosti promoviše „crnogorski san“ kao vlasništvo nad pristupačnom nekretninom u okviru projekta „Velje Brdo“, dok usvojena Strategija stambene politike, koja je zvanični Vladin dokument, na ovoj lokaciji predviđa samo pravo trajnog zakupa.
“Postoji, ukratko, niz pokazatelja prema kojima ni same nadležne institucije, koje promovišu ovaj projekat, nemaju jasnu ideju o tome šta bi on trebalo da bude – osim, očigledno, efektno predizborno obećanje za veliki broj građana koje je tržišni model stanovanja iznevjerio i osiromašio. Vlada ima zakonsku obavezu da se bavi dostupnošću priuštivog stambenog prostora i ravnomjernim regionalnim razvojem. „Velje Brdo” ne rješava ni jedno ni drugo – a čak i mali dio od 3,5 milijardi eura, koliko iznose procijenjeni troškovi ovog projekta, uložen kroz mehanizme javnog stanovanja po nekom od modela koji funkcionišu u razvijenim evropskim gradovima, mogao bi da riješi stambene potrebe daleko većeg broja građana, širom cijele Crne Gore, bez devastacije prirodnih resursa i bez predizbornog igrokaza”, poručuju.
Kako su naglasili, Koalicija 27, zajedno sa organizacijama i stručnjacima koji su učestvovali na radionici, nastavlja da prati sve aktivnosti vezane za ovaj projekat, uz viđenje da ga, kako dodaju, zbog neozbiljnog i površnog pristupa i ekoloških, ekonomskih i prostornih rizika koje predstavlja treba obustaviti, i da se treba vratiti fundamentalnim pitanjima koja se tiču dostupnosti priuštivog stambenog prostora i ravnomjernog regionalnog razvoja u Crnoj Gori, kojima kao društvo nijesmo ni počeli ozbiljno da se bavimo.
Zaključno, pomenuta aktivnost je dio projekta „Jačanje učešća civilnog društva u reformama životne sredine koje su podržane pristupanjem EU“, koji finansira Evropska unija kroz program Civil Society Facility 2023, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Godišnja nagrada časopisa „Komuna”, koja se dodjeljuje za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore, uručena je noćas u hotelu „Podgorica” akademiku prof. dr Vukiću Puleviću. Specijalne plakete dobili su Milorad Mićo Miranović i Ljubomir Mudreša i posthumno Esad Krcić.
To je odluka tročlanog žirija za dodjelu nagrade, koga su činili prof. dr Vladimir Vojinović, (predsjednik), doc. dr Adnan Prekić i Nevenka Jovović.
Vojinović je podsjetio da je akademik Pulević diplomirao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, a magistarski rad i doktorat odbranio na Univerzitetu u Ljubljani. Obavljao je poslove kustosa i konzervatora u Republičkom zavodu za zaštitu prirode Crne Gore, potom profesora Više pedagoške škole i Pedagoške akademije u Nikšiću, a nakon toga obavljao je poslove profesora botaničke grupe predmeta na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
– Naučnim radom i pregalaštvom akademik Pulević postavio čvrste temelje botanike u Crnoj Gori i dao neprocjenjiv doprinos očuvanju crnogorskog naučnog i kulturnog nasljeđa, zbog čega njegov doprinos ostaje trajno svjedočanstvo o Crnoj Gori, čineći ujedno ovoga naučnika jednim od najznačajnijih u crnogorskoj nauci savremenoga doba – istakao je Vojinović.
Nakon uručenja nagrade Vukić Pulević je kazao da je vrlo emotivno vezan za „Komunu” i ovu nagradu jer se ona dogodila kada je on, kako je istakao, „blokiran starošću i ne može više da radi poslove koje je dugo radio”.
– Imponuje mi što nisam zaboravljen. Crna Gora ima veliku tradiciju u zaboravljanju mnogih stvari – istakao je Pulević.
Miloradu Miću Miranoviću, publicisti i novinaru nagrada je uručena za doprinos afirmaciji i očuvanju muzičkog nasljeđa, dok je akademik Ljubomir Mudreša, književnik i novinar, nagrađen za doprinos očuvanju i afirmaciji crnogorske kulture. Nagradom „Komuna” posthumno je odata pošta nedavno preminulom crnogorskom novinaru i uredniku Esadu Krciću, čiji iznenadni odlazak predstavlja gubitak za novinarski esnaf u Crnoj Gori. Nagrada je primila njegova ćerka Ksenija Krcić.
Direktor i glavni i odgovorni urednik „Komune” Amer Ramusović kazao je da je narod koji nema svoju kulturnu baštinu beskućnik, a kada je riječ o crnogorskom kulturnom identitetu on je primarno obilježen neprestanom borbom da narod bude slobodan, a država nezavisna.
– U tom preplitanju različitih civilizacija, tradicija, filozofija, trijumfovao je suživot. Dio naše baštine, materijalne i duhovne, je i multikonfesionalna i multietnička identitetska stvarnost i upravo tim identitetom mi se danas, bar dio nas, ponosimo pred Evropom i svijetom – kazao je Ramusović.
Vojni komentator i poslanik stranke Srbija centar (SRCE) u parlamentu Srbije, Petar Bošković, kaže za Pobjedu da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić želio da izazove incidente tokom Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu kako bi skrenuo pažnju sa unutrašnjih problema u Srbiji.
– Neprirodno je da bilo koji predsjednik države vodi takvu ekipu da bi imao podršku u stranoj zemlji. Oni su tempirana bomba, a kakav je scenario bio, to samo Vučić zna. Njegova nemušta izjava iz Tivta, minimiziranje i razvodnjavanje priče da u svakom autobusu ima nekog sa kriminalnim dosjeom je vrijeđanje inteligencije. To je velika sramota za Srbiju i on je sramoti na svakom koraku. Htio je u Tivtu da napravi haos da bi pokrio haos u Srbiji koji je nastao nakon ubistva na Senjaku kada je uhapšen šef beogradske policije Veselin Milić – kaže Bošković.
Da li se prikrivanje haosa koji pominjete odnosi samo na ubistvo na Senjaku i ulogu koju je imao šef beogradske policije Veselin Milić?
BOŠKOVIĆ: Bezbjednosno se već zna da je sve u vezi sa avionom u Tivtu otkrila francuska bezbjednosna služba. Francuzi imaju i Skaj komunikaciju koju su dostavili i srpskim i crnogorskim vlastima. Crnogorske vlasti rade po toj komunikaciji, a srpske je maltene guraju pod tepih.
Prikrivanje haosa odnosi se na Milića, ali i na Banjsku iz 2023. godine, na koju Vučić mora da odgovori.
U Crnoj Gori nije došlo do većih ekscesa i ne treba vam puno pameti da odgovorite s kim bi ta grupa od njih 87 bila povezana u Crnoj Gori. Treba mu podrška da neko u drugoj zemlji viče „Aco Srbine“ i „Srbija pobjeđuje“ – to je potpuno suludo, takav scenario može da smisli samo šizofreni mozak. Ali Vučić ima problem sa svojim egom i nije mogao da dozvoli da on nije glavna zvijezda u Tivtu.
Vidi li se i ruski rukopis u pokušaju stvaranja nereda u Tivtu poput 2016. godine kada su bili umiješani u aferu „državni udar“?
BOŠKOVIĆ: Ne bih išao tako daleko i ne bih pravio razna scenarija kao što mediji pokušavaju da rade. To je potpuno irelevantno u ovom trenutku. Osnovna stvar je brukanje Srbije i spuštanje na nivo koji ona po bilo kom elementu ne zaslužuje. Vučić, gdje god se pojavio – od proslave završetka Prvog svjetskog rata u Parizu, hoklice u Vašingtonu, ćoška u Kini, spavanja na patosu u Briselu – svuda je obrukao Srbiju.
U Srbiji se ništa neće desiti sa kriminalcima iz aviona za Tivat?
BOŠKOVIĆ: Neće, oni su u najtješnjoj mogućoj vezi sa vlašću, a nama ostaju pitanja: ko je platio i organizovao taj let i noćenje od skoro 40.000 eura? Najluksuzniji hotel plaćate ljudima iz kriminogenog miljea. Vlast će smisliti novu aferu u Beogradu da bi pokrila onu iz Tivta.
Međutim, Evropa i cijeli svijet su vidjeli blamažu iz Tivta i pričaju o tome, što je još jedan pokazatelj da Vučića Evropa apsolutno ne zanima, jer da ga zanima, ne bi ovo radio.
To znači da se Srbija ne bori protiv kriminala jer u Evropi nemamo primjer da kriminalci čuvaju predsjednika države?
BOŠKOVIĆ: Apsolutno. Ćacilend postoji više od godinu i tamo imate više robije nego u cijeloj Srbiji. Po Beogradu se puca na svakom ćošku i uvijek je u pucnjave umiješan neko iz policije ili neke službe.
On je čovjek koji je poklopio službu, vojsku, policiju, medije i tužilaštvo. Prema tome, ponaša se kao najveći autokrata, za njega je i Lukašenko mala maca. Bestidnost i bahatost su njegov lajtmotiv, a drskost i bahatost prenose se na sve segmente društva i stigle su do najnižih slojeva. Gdje god su došli radikali, tu Srba više nije bilo.
Morate da vodite računa da u Crnoj Gori ima veliki broj Srba, kao što i Crnogoraca ima u Srbiji – to je jedna dvosmjerna i veoma jaka veza. A vi to pokušavate da upropastite kao što ste upropastili Srbe u Hrvatskoj i Bosni, a da ne govorimo o Srbima na Kosovu koje je ostavio na milost i nemilost Kurtiju.
Vučić optužuje Crnu Goru da izvozi kriminal u Srbiju?
BOŠKOVIĆ: Činjenica je da veliki broj kriminalaca imate na obje strane i tu ne bih postavljao nikakva mjerila. Komunikacija između narko-kartela je identična i to su najjače moguće veze koje će se, nadam se, ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju i odlaskom Vučića sa vlasti, najzad prekinuti i moći ćemo da dišemo čistiji vazduh nego sada.
Tivat je prije nekoliko dana bio politički centar Evrope. Grad koji se u međunarodnoj javnosti uglavnom vezivao za turizam, marinu Porto Montenegro i luksuzni nautički sektor, na jedan dan našao se u fokusu najuticajnijih svjetskih medija. Dolazak predsjednika Francuske Emanuela Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koste i lidera država Zapadnog Balkana pretvorio je crnogorsku obalu u mjesto sa kojeg su poslate možda najvažnije poruke o budućnosti evropskog proširenja u posljednjih nekoliko godina.
Analiza izvještavanja Reutersa, Associated Pressa, Guardiana, Euronewsa i specijalizovanih evropskih medija pokazuje da je samit u Tivtu međunarodna javnost doživjela mnogo značajnijim nego što je to bio samo još jedan regionalni skup. U većini izvještaja događaj je predstavljen kao simbol povratka politike proširenja u sam vrh evropske agende, ali i kao svojevrsni test kredibiliteta Evropske unije.
POVRATAK PROŠIRENJA U CENTAR EVROPSKE POLITIKE
Godinama je politika proširenja Evropske unije bila u svojevrsnoj stagnaciji. Nakon prijema Hrvatske 2013. godine nije bilo novih članica, a zemlje Zapadnog Balkana često su imale utisak da se nalaze u čekaonici bez jasnog roka za ulazak.
Upravo zbog toga strani mediji posebnu pažnju posvetili su porukama koje su evropski lideri poslali iz Tivta.
Reuters je ocijenio da se Evropska unija nalazi pod pritiskom da dokaže kako je sposobna da prima nove članice. Njemački kancelar Fridrih Merc naglasio je da činjenica da EU više od decenije nije proširena ne predstavlja samo problem kandidata, već i problem same Unije.
Guardian je otišao korak dalje i samit predstavio kao pokušaj Brisela da obnovi povjerenje država Zapadnog Balkana. Britanski list naglašava da su zemlje regiona godinama slušale obećanja o evropskoj perspektivi, ali da sada prvi put postoji osjećaj da se u Briselu ozbiljno razgovara o konkretnim rokovima.
U izvještajima stranih medija često se pojavljuje ocjena da je rat u Ukrajini promijenio način na koji Evropska unija posmatra proširenje. Ako je nekada članstvo kandidata posmatrano uglavnom kroz tehničke reforme i usklađivanje zakonodavstva, danas se ono sve više tretira kao bezbjednosno i geopolitičko pitanje.
U tom kontekstu Zapadni Balkan više nije samo region koji čeka na članstvo, već prostor za koji se smatra da mora biti čvršće integrisan u evropske političke i ekonomske strukture.
CRNA GORA KAO GLAVNA PRIČA SAMITA
Iako se samit odnosio na svih šest država Zapadnog Balkana, gotovo svi međunarodni mediji izdvojili su Crnu Goru kao glavnog aktera događaja.
Associated Press navodi da se Crna Gora danas smatra najozbiljnijim kandidatom za ulazak u Evropsku uniju i da je među evropskim liderima prisutan optimizam da bi mogla postati naredna članica već do 2028. godine.
Reuters podsjeća da je Evropska komisija već formirala radnu grupu za pripremu budućeg pristupnog sporazuma sa Crnom Gorom, što je korak koji se rijetko pominje u javnosti, ali ima veliki politički značaj.
Za strane medije posebno je bila važna simbolika činjenice da je samit održan upravo u Crnoj Gori.
Brojni izvještaji navode da nije slučajno izabrana država koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom. Na taj način evropski lideri željeli su da pokažu da politika proširenja ima konkretan primjer uspjeha.
U mnogim analizama Tivat je opisan kao mjesto sa kojeg je Evropska unija pokušala da demonstrira da proširenje nije samo politička fraza već proces koji može imati opipljiv rezultat.
GEOPOLITIČKA PORUKA MOSKVI I PEKINGU
Jedan od najzanimljivijih aspekata stranog izvještavanja jeste činjenica da su mediji samit često posmatrali kroz prizmu globalne geopolitike.
Guardian, Reuters i AP više puta ističu da Evropska unija nastoji da ograniči politički i ekonomski uticaj Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu.
U mnogim tekstovima navodi se da region predstavlja jednu od posljednjih velikih geopolitičkih praznina na evropskom kontinentu.
Za Brisel, kako ocjenjuju strani analitičari, proširenje više nije samo proces administrativnog prilagođavanja kandidata evropskim standardima, već strateška odluka o budućem obliku Evrope.
Antonio Kosta je upravo uoči samita naglasio da proširenje predstavlja geostrateški interes Evropske unije i investiciju u stabilnost kontinenta.
Ta formulacija našla se u brojnim međunarodnim izvještajima i praktično postala glavna politička poruka cijelog događaja.
TIVAT U SVJETSKIM MEDIJIMA
Posebno zanimljivo jeste kako su strani novinari opisivali sam grad domaćin.
Reuters ga naziva jadranskim primorskim gradom u kojem se odlučuje o budućnosti evropskog proširenja.
Guardian ga opisuje kao luksuzno crnogorsko ljetovalište koje je na jedan dan postalo politička prijestonica Evrope.
Euronews govori o Tivtu kao mjestu susreta dvije Evrope – postojeće Evropske unije i država koje tek žele da postanu njen dio.
Za zemlju veličine Crne Gore sama činjenica da su vodeći svjetski mediji danima izvještavali iz Tivta predstavlja diplomatski uspjeh koji prevazilazi simboliku jednog samita.
SJENA POLITIČKIH TENZIJA
Ipak, nije sve bilo pozitivno.
Veliki dio međunarodnih izvještaja posvećen je tenzijama između Podgorice i Beograda koje su obilježile dane pred samit.
Reuters i Associated Press detaljno su izvještavali o odluci crnogorskih vlasti da grupi od 87 državljana Srbije zabrane ulazak u zemlju zbog bezbjednosnih procjena.
Dodatnu pažnju izazvala je informacija da je srpska Bezbjednosno-informativna agencija predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću preporučila da ne putuje u Tivat zbog procijenjenih bezbjednosnih rizika.
Za strane medije taj slučaj poslužio je kao podsjetnik da region i dalje nosi određene političke i bezbjednosne nestabilnosti uprkos evropskim integracijama.
Nekoliko analiza ukazalo je na paradoks da se upravo tokom samita posvećenog evropskom jedinstvu ponovo otvorilo pitanje regionalnih podjela.
ŠTA JE PORUKA STRANIH MEDIJA?
Kada se saberu svi izvještaji, može se zaključiti da su međunarodni mediji iz Tivta poslali tri ključne poruke.
Prva je da je Evropska unija ozbiljnija nego ranije kada govori o proširenju.
Druga je da Crna Gora trenutno ima realnu šansu da postane naredna članica EU i da se u evropskim institucijama sve češće pominje kao primjer uspješnog kandidata.
Treća je da će konačni uspjeh zavisiti od sposobnosti države da sprovede reforme u pravosuđu, borbi protiv korupcije i jačanju institucija, jer upravo te oblasti strani mediji i evropski zvaničnici i dalje vide kao najveći izazov.
Zbog toga je samit u Tivtu u međunarodnoj javnosti ostao zapamćen ne samo kao diplomatski događaj, već kao trenutak u kojem je Crna Gora prvi put nakon mnogo godina predstavljena kao zemlja koja se ne nalazi na početku evropskog puta, već nadomak njegovog završetka.
