Odlazak časnog borca za Crnu Goru

3

In Memoriam Čedomir-Čedo Drašković (1946-2023)

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Ponekad nam sumorna jutra ispod svetog Lovćena sa kišama donesu i melanholiju i tugu. U osvit majskih zora prešao je na drugu obalu vječnosti Čedomir-Čedo Drašković, beskompromisni intelektualac, dugogodišnji direktor Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević” autor brojnih polemika, diskusija, rasprava i knjiga u očuvanju nacionalnog identiteta Crne Gore i Crnogoraca. Rodivši se u vjekovnom slobodarskom gnijezdu Katunske nahije i svoga rodnoga Čeva 1946. godine svoj put ka životu stvarao je koračajući tvrdim i ljutim katunskim kršima i klancima noseći u ruci knjigu i pero. Upravo onako kako veliki štitonoše, nose mač i štit. Odrastao i vaspitan u gorštačkom duhu sa izraženim intelektualnim i moralnim crtama koje su ga krasile. Nakon završene osnovne škole na Čevu i gimnazije na Cetinju, Drašković upisuje Istoriju jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika na Filozofskome fakultetu u Sarajevu. Nakon završenog fakulteta odlučuje se da svoju karijeru nastavi u Prijestonom gradu Cetinju, koji će do zadnjeg daha i dana njegovog časnog života biti njegova inspiracija i njegova prva i zadnja intelektualna misao.

Čedo Drašković je svoju radnu karijeru započeo u Nacionalnoj biblioteci Đurđe Crnojević na Cetinju kada su ovu eminentnu i reprezentativnu instituciju gradili ovako značajni intelektualci. Čedomir-Čedo Drašković je bio: humanist, erudita, kosmopolita i beskompromisni borac za Crnu Goru, naučnu misao i djelo u očuvanju crnogorskog identiteta i integriteta svih prethodnih decenija. Odvažno i principijelno se cijeli svoj život borio za pravedniju, slobodniju i snažniju Crnu Goru međunarodno priznatu i poštovanu u Evropi i svijetu. Upravo na principu intelektualnog rada kroz bogatu arhivsku građu i nasljeđe Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević na čijem je bio čelu duži niz godina predstavio je najznačajnije autore Crne Gore i regiona pored toga brojni simpozijumi, okrugli stolovi, polemike i rasprave su ga učinile prepoznatljivim na crnogorskoj javnoj i političkoj sceni. Svojim autoritetom i stavovima je dominirao u zaštiti vitalnih crnogorskih intresa. Pa je tako bio duboko svjestan da jedino kroz savremene istorijske procese u borbi za ispravljanje istorijske nepravde daje svoj veliki doprinos zajedno sa drugim intelektualcima u Crnoj Gori prije i tokom referendumske kampanje kada je 21. maja 2006. godine, obnovljena i postala nezavisna naša sveta Crna Gora.

Upravo tokom njegovog naučno-istraživačkog rada nastale su neke od najznačajnjih knjiga koje je Drašković objavio i u njima precizno i jasno definisao suštinu nacionalnog bića Crne Gore i puta ka očuvanju istog. Čedomir-Čedo Drašković je je prije svega bio neumoran i neustrašiv borac za jednu drugačiju ljepšu i multikulularniju Crnu Goru i društvo. Njegov javni angažman bio posebno važan u vremenima najvećih iskušenja prije svega za mir, demokratiju ali i ljudska prava koja su često bila pogažena na putevima naše tranzicije. Ukazivao je na opasnosti i pogubnost velikosrpskog nacionalizma i njegovog nasljeđa koje se često reflektovalo i na unutrašnju politiku Crne Gore i odnosu prema samim građanima Crne Gore. Imao je izuzetnu jaku intuiciju u ocjenjivanju svojih sagovornika i saradnika sa kojima je dijelio iste vrijednosti. Čedomir-Čedo Drašković pripadao je onim velikanima savremene Crne Gore čiji je nepotkupljivi glas zračio entuzijazmom i energijom iza kojih su probljeskivale najljepše misli i najmudrija djela dostojna njegovog imena. I kada je Crna Gora gubila, padala i posrtala pred naletom nacionalista i šovinista različitih boja i ideologija on nije gubio sebe, mnogi da ne bi nešto izgubili, gube sami sebe. Ostao je vjeran svojim idelaima na uvijek nemirnim crnogorskim putevima i raskršćima. Moj autorski tekst nije samo nekrolog Čedomiru-Čedu Draškoviću on je više od toga ovo je priča o svima nama koji ostajemo nakon njega i koji želimo da nastavimo njegovu intelektualnu misao, djelo i borbu. Drašković je u svojim autorkim knjigama pisao sadržajno, argumentovano, dokumentaristički i uzbudljivo sa onom dozom jakog stava da iza svega stoji ime i nauka. književna, istoriografska, filozofska. U tom najširem stvaralačkom opusu i kulturološkim, vezama nalaze se jasne definicije koje omogućavaju da se njegove polemike, radovi, autorski tekstovi na pravi način vrjednuju. Biće upamćen kao karakterni i harizmatični intelektualac koji se nikada nije predavao kada je trebalo odlučno štiti nacionalne i državne interese, a prije svega, suverenitet i identitet građanske Crne Gore. Svoju intelektualnu ali i medijsku borbu je vodio dugo i snažno, bez ličnog interesa. Bio je veliki čovjek u našoj maloj Crnoj Gori maloj po mnogo čemu kada su veliki u pitanju. Savršeno je razumio potencijal kulture i istorije kao moćne poluge u promociju i afirmaciji važnih nacionalnih i državnih interesa na međunarodnom planu i davao joj punu podršku tim procesima. Nakon odlaska jedne takve veličine, ostaju nam putokazi i smjernice kako istrajati u borbi za jednu i jedinu Crnu Goru svih nas.

Iz bogate biografije Čedomira-Čeda Draškovića izdvajamo: Čedomir Drašković je rođen na Čevu 1946. godine, đe je i završio osnovnu školu. Poslije završene osnovne škole, seli se na Cetinje, đe je završio gimnaziju. Zatim upisuje Istoriju jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatski jezik na Filozofskome fakultetu u Sarajevu. Nakon okončanja studija, Drašković se vraća na Cetinje, za koje će vezati čitav dalji višedecenijski angažman. U Centralnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ proveo je 35 godina – najprije kao pripravnik, a potom kao direktor u tri mandata (1990–2004) i na kraju kao rukovodilac izdavačke djelatnosti. Nakon rada u Biblioteci, zapošljava se u Matici crnogorskoj, iz koje je 2010. godine pošao u penziju. Pored stručnosti, erudicije, upućenosti u crnogorske kulturne prilike i njegov građanski moral doprinio je da postane član brojnih udruženja i institucija i njihovih stručnih tijela: predśednik Udruženja bibliotekara Crne Gore, član Mitropolitskog savjeta Crnogorske pravoslavne crkve, član Matice crnogorske, član Senata, a potom i akademik DAN, član Crnogorskog PEN centra, član Savjeta za visoko obrazovanje, član Izdavačkoga savjeta Instituta za crnogorski jezik i književnost, član Upravnog odbora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, član Redakcije međunarodnog časopisa za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja Lingua Montenegrina, dugogodišnji urednik časopisa Bibliografski vjesnik itd. Dobitnik je Trinaestonovembarske nagrade prijestonice Cetinje (za 1999. godinu). Objavljena djela: Tragika nepobijeđenog gubitnika: kulturološki eseji o emancipaciji crnogorskog duha , Bar: Conteco; Cetinje: Dignitas, 2001; Bibliotekarstvo u Crnoj Gori – između tradicije i perspektive, Cetinje, Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, 2002; Crna Gora između prošlosti i budućnosti: članci, eseji komentari, Cetinje, Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević“, 2004; Ogledi i studije o crnogorskoj kulturi, Podgorica, Institut za crnogorski jezik i književnost, 2011.

3 KOMENTARI

  1. Još jedan istinski sin Crne Gore odlazi u vječnost. Slava mu i hvala za čojstvo i junaštvo, a porodici iskreno saučešće.

  2. ?PUTEVIMA CARA DUŠQNA I PETRA PRVOGA PETROVIĆA NJEGOŠA..?

    “NAMETNUTI RAT ĆE MO DOBITI I USTAŠE(KONAVALA I DUBROVNIKA)”!

    DA NIJE NAPRAVLJENA “GREŠKA” I KUKAVIČKI SU LIKVIDIRALI(U PRIZEMLJENOM HELIKOPTERU) KAP.BB KRSTA ĐUROVIĆA-“CRNOGORSKI SKOJEVCI” BI UŠLI U STON BEZ METKA OPALJENOGA !!!

    DA SE “DESIO” STON,SIGURANDSAM,DA BI RANKO “DUPLAK BI I DO STONA,I “LIJEPIO MORINJSKE NEOČETNIČKE-SPOMEN PLOČE”!!!!

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].