sa otvaranja skupa
U Kotoru je danas otvoren dvodnevni naučni skup partnera na projektu DEFISHGEAR, koji je počeo u novebru 2013. i trajaće do 31. marta ove godine.
Ovaj projekat se finansira iz IPA Adriatic projekta prekogranične saradnje i okupio je partnere iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke i Crne Gore.
Goste je pozdravio i u ime domaćina skup otvorio dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru, a u ime lidera projekta pozdravnu riječ je uputio Andrej Kržan iz Slovenije.
Projekat DEFISHGEAR, koji je među pet naučnih programa dobio kotorski Institut za biologiju mora omogućava brojne naučne aktivnosti, ali i nabavku neophodne opreme koja Institutu i te kako znači u budućem istraživačkom i naučnom radu, kazao je direktor Instituta dr Mirko Đurović.
DEFISHGEAR je jedan od strateških projekata koji se bavi otpadom u Jadranskom moru čiji su glavni ciljevi bazirani na zajedničkoj bazi podataka i monitoringu.
“Ovaj problem su ostavile generacije prije nas i na nama je velika odgovornost da riješimo problem otpada koji je izuzetno veliki u Jadranskom moru. Takođe je potrebno dati smjernice na koji način treba upravljati otpadom koji u dobrom dijelu može da se reciklira”, naveo je on.
U ovom trenutku je najvažnije, po riječima Đurovića, da se objedine svi dosadašnji rezultati istraživanja svih partnera na Jadranu u zajedničku strategiju.
Ona će poslužiti jadranskim zemljama i Evropskoj komisiji da daju smjernice sa ciljem očuvanja i poboljšanja Jadranskog mora kao životne sredine.
Najpogubnije za Jadransko more i zajednički problem svih je velika količina plastike koja, najviše putem riječnih nanosa dospijeva u more, sporo se razgrađuje, prekriva morsko dno i smanjuje životni prostor za morske organizme i život u moru uopšte.
Najteže je taj otpad vaditi sa morskog dna, kazao je Đurović.
“Zbog toga treba da svaka zemlja ima svoju strategiju za upravljanje otpadom i ne dozvoliti da budući otpad dospijeva u more u bilo kom obliku. Morski otpad ima negativan uticaj na vitalne prirodne sektore kao što su ribarstvo, akvakultura, navigacija, energija i turizam a značajno može ugroziti zdravlje ljudi i njihovu bezbijednost. Glavna i početna tema ovog projekta su napuštene ribarske mreže koje love ribu koju niko ne konzumira”, objašnjava dr Đurović.
Slovenački partner je razvio tehnologiju recikliranja tih mreža.
Akcenat naučnog skupa biće i stari ribarski alati koji su tradicionalni u Boki Kotorskoj.
Kotoraski Institut je radio procjenu otpada u Bokokotorskom zalivu u kome je velika količina od plastike, željeza, ribarskih starih mreža, školjki od automobila.
I ovom prilikom Đurović je apelovao na stanovništvo i turiste koji posjećuju jedan od najljepših zaliva svijeta “ni kamenčić u more“, baš kako što su vjekovima govorili starosjedioci u Boki Kotorskoj.
Zaključci ovog naučnog skupa u Kotoru će biti donijeti tokom sjutrašnjeg plenuma.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].