Neophodno je uraditi strategiju da otpad ubuduće ne dospijeva u more

Sa otvaranja

sa otvaranja skupa

U Kotoru je danas otvoren dvodnevni naučni skup partnera na projektu DEFISHGEAR, koji je počeo u novebru 2013. i trajaće do 31. marta ove godine.

Ovaj projekat se finansira iz IPA Adriatic projekta prekogranične saradnje i okupio je partnere iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke i Crne Gore.

Goste je pozdravio i u ime domaćina skup otvorio dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru, a u ime lidera projekta pozdravnu riječ je uputio Andrej Kržan iz Slovenije.

Projekat DEFISHGEAR, koji je među pet naučnih programa dobio kotorski Institut za biologiju mora omogućava brojne naučne aktivnosti, ali i nabavku neophodne opreme koja Institutu i te kako znači u budućem istraživačkom i naučnom radu, kazao je direktor Instituta dr Mirko Đurović.

DEFISHGEAR je jedan od strateških projekata koji se bavi otpadom u Jadranskom moru čiji su glavni ciljevi bazirani na zajedničkoj bazi podataka i monitoringu.

“Ovaj problem su ostavile generacije prije nas i na nama je velika odgovornost da riješimo problem otpada koji je izuzetno veliki u Jadranskom moru. Takođe je potrebno dati smjernice na koji način treba upravljati otpadom koji u dobrom dijelu može da se reciklira”, naveo je on.

U ovom trenutku je najvažnije, po riječima Đurovića, da se objedine svi dosadašnji rezultati istraživanja svih partnera na Jadranu u zajedničku strategiju.

Ona će poslužiti jadranskim zemljama i Evropskoj komisiji da daju smjernice sa ciljem očuvanja i poboljšanja Jadranskog mora kao životne sredine.

Najpogubnije za Jadransko more i zajednički problem svih je velika količina plastike koja, najviše putem riječnih nanosa dospijeva u more, sporo se razgrađuje, prekriva morsko dno i smanjuje životni prostor za morske organizme i život u moru uopšte.

Najteže je taj otpad vaditi sa morskog dna, kazao je Đurović.

“Zbog toga treba da svaka zemlja ima svoju strategiju za upravljanje otpadom i ne dozvoliti da budući otpad dospijeva u more u bilo kom obliku. Morski otpad ima negativan uticaj na vitalne prirodne sektore kao što su ribarstvo, akvakultura, navigacija, energija i turizam a značajno može ugroziti zdravlje ljudi i njihovu bezbijednost. Glavna i početna tema ovog projekta su napuštene ribarske mreže koje love ribu koju niko ne konzumira”, objašnjava dr Đurović.

Slovenački partner je razvio tehnologiju recikliranja tih mreža.

Akcenat naučnog skupa biće i stari ribarski alati koji su tradicionalni u Boki Kotorskoj.

Kotoraski Institut je radio procjenu otpada u Bokokotorskom zalivu u kome je velika količina od plastike, željeza, ribarskih starih mreža, školjki od automobila.

I ovom prilikom Đurović je apelovao na stanovništvo i turiste koji posjećuju jedan od najljepših zaliva svijeta “ni kamenčić u more“, baš kako što su vjekovima govorili starosjedioci u Boki Kotorskoj.

Zaključci ovog naučnog skupa u Kotoru će biti donijeti tokom sjutrašnjeg plenuma.