Nebojša Šofranac: Osnovna misija od samog početka bila je podizanje morala i optimizma

Dva mjeseca je od kad su zabilježeni prvi slučajevi infekcije koronavirusom u Crnoj Gori. Uslijedile su mjere Nacionalnog koordinacionog tijela kojima je bilo značajno ograničeno kretanje našim građanima. Ostajali su doma uz dnevnu štampu, internet portale, društvene mreže, radio i televizijske programe. Razne informacije i dezinsformacije stizale su sa svih strana. Dok na scenu nije stupio Nebojša Šofranac, popularni Šofro sa svojom sjajnom emisijom „Korona ostani doma“. Ubrzo je emisija postala prestižna i najgledanija. Prosto se uselila u domove. Sa njom su prolazili sati i dani. Prave vijesti, raznovrste, onako kako samo on zna, okupirale su pažnju gledalaca kojima je znatno olakšao prinudno ostajanje doma.

Na pitanje Skala radija kako je došao na ideju da pokrene emisiju „Korona ostani doma“, Šofro kaže da je taj 16. mart bio nekako predodređen, iako se sve desilo brzo. Bilo je jasno da je to dan kada počinje ta nova era. Nešto vrlo slično 24. martu 1999. godine, kad je bilo NATO bombardovanje. Bilo mu je jasno da počinje nešto potpuno drugačije od svega dosadašnjeg. U tom trenutku, objašnjava naš sagovornik, nije se znalo kada će da završi ovaj period, ali je bilo jasno da će se potpuno razlikovati od onoga prije, da će to biti jedno krizno vrijeme u kojemu se treba snaći po potpuno novim, potpuno nepoznatim pravilima. Samim tim, i što se tiče televizija, jasno je bilo da će funkcionisati na jedan drugačiji način, sa mnogo manje emisija i drugačijom šemom, sa mnogo manje ljudi, osim onih nužnih. Jedino novo je bila upravo ta emisija koja je trebala da, pored redovnih dnevnika, ponudi nešto još i jednostavno bude tu za gledaoce u trenucima kada nikome nije bilo lako. Autor emisije „Korona ostani doma“ kaže da je osnovna misija od samog početka bila da se podiže moral i optimizam, a nije prvi put da se nalazimo u ovakvim situacijama. Prvi put je bilo da svi moraju biti u kućama, i to je nešto potpuno novo.

Šofranac vjeruje da se sada, kada su ljudi počeli da izlaze i da se vraćaju starim navikama, i dalje presabiraju, preslišavaju kako je to bilo u ono vrijeme. Jer, zaista, tamo negdje do pred kraj aprila su se mjere samo pojačavane i nije postojala alternativa. Pogotovo vikendom, kada su bili oni duži karantini. Gradovi su bili neprepoznatljivi, običaji drugačiji. Sve je nestalo. Emisija je bila tu da pruži dosta informacija. U svijetu je infekcija nastupila ranije nego  kod nas, a onda kada je ovdje postalo kritično, onda smo itekako morali da pratimo i našu situaciju i da sve to damo u jednom obliku, koji će uvijek imati poentu na kraju emisije, objasnio je Šofranac.

Emisija je obilovala informacijama i gostovanjima prepoznatljivih stručnjaka iz svih oblasti širom svijeta, od onih političkih, kulturnih i javnih radnika, do sportskih i onih iz svijeta nauke koji su itekako imali što da kažu. Na pitanje ko mu je sve pomagao u realizaciji ovog značajnog projekta, kakav drugi nijesu imali, Šofro je kazao da su pomagali mnogi. Najvažnija podrška je bila ona direktna od dvije realizatorke Eve i Andrijane koje su tu bile, ali ne samo u pripremi emisije nego bukvalno 24 sata dnevno. Dakle, bez prestanka u akciji, jer je jedino na taj način moglo tehnički sve biti pokriveno. Nije bilo lako, kaže autor emisije, a po njemu najteže je bilo između 16 i 18,30 h, posljednih par sati pred emisiju. Upravo se tada trči gore dolje. To je ogromna trka na više strana da se sve sublimira. Ali, takav nam je bio raspored i bioritam, kroz osmijeh priča naš sagovornik. Realizatorke su tu bile najvažnije, naglašava on, uz sve ostale ljude koji su radili oko emisje.

Sa direktorom televizije Slavkom Đurčićem je bio u stalnoj komunikaciji. Razmjenjivali su ideje, a onda su počeli da se javljaju ljudi koji su željeli da pomognu. Šofranac navodi  primjer našeg ambasadora u Vatikanu Miodraga Vlahovića koji se, u jednom trenutku, veoma aktivirao i brojnim diplomatskim kontaktima omogućio da se poveže sa nekim od veoma važnih političara iz Vašingtona, Rima, Barselone, iz regona, Bugarske, tako da su imali vrlo prestižne goste. Kao što je on to radio vrlo intenzivno u jednom momentu, povremeno su se uključivali i mnogi, poput njegove prijateljice i koleginice Tamare Nikčević, iz Rima naše Nikoline Nine Čanović, koja je imala izvanrednih ideja i kontakata, tako da su se vremenom sami ljudi javljali, navodili svoje lične neobične situacije ili svoje djece, uz primjere onih koje su imali u svijetu. Jednostavno je svijet odjednom postao jedan, smatra Šofro. Kako je vrijeme prolazilo, bilo je sve više prijedlog i ideja, objašnjava on, a sve je bilo toliko propraćeno i toliko se ljudi uključivalo da je emisja mogla da potraje i tri sata i bila bi jednako dinamična.

Na pitanje da li je vjerovao da će emisija biti kultna i da će postići takav uspjeh, Šofro je odgovorio da je ovo što se desilo nešto što je generalno svjetskog karaktera. On je već bio u situaciji da prati razne događaje i dešavanja u svijetu u brojnim oblastima, prvenstveno sportskim ali i onim iz šou biznica, politike, muzičkih spektakala. Doduše ne i medicine koja je ovom prilikom bila posebno aktuelna zbog pandemije izazvane koronavirusom.

Ovo što se dogodilo ima poseban i geopolitički značaj, jer se radi o složenoj geopolitičkoj situacija kaže Šofranac, naglašavajući sveobuhvatnost praćenja raznoraznih tema u okviru emisije, koja je prirodno imala dominantno temu vezanu za pandemiju.

Našeg sagovornika interesuju mnoge oblasti, ali, kako kaže, i sve vezano za spoljnu politiku, koju je oduvijek pratio. Govori više jezika, od kojih neke baš dobro zna. Svakodnevno prati, i kad nije kriza, najbolje svjetske stanice i zna kako funkcionišu, zna kojima treba najviše vjerovati. Imao je u ovoj situaciji i taj dobar izvor informacija i  na stranu priča oko uključenja, oko brojnih gostiju koji su bili u emisiji „Korona ostani doma“, one redovne dnevne informacije, tu dnevnu traku od večeri kada su američke vijesti bitne zbog vremenske razlike, preko jutra kada su bitne kineske i ruske, a tokom dana najviše italijanske i španske. Šovro je uvjeren da je uspio da prezentira jedan sublimat svega toga, tih informacija sa pomenutih medija više država, tko da su gledaoci mogli da prate kako oni izvještavaju.

„Na stranu gosti, na stranu uključenja, ono što smo davali iz svijeta, mislim da smo dali mnogo više nego što se daje u informativnim emisijama, upravo zato što sam znao o čemu pričaju u svijetu i nabavljao sam i tu sliku koja ne stiže evrovizijskom razmjenom. Mislim da je tu bila jedna prednost“, objasnio je Šofranac.

Nakon svega, emisija završava u nedjelju, kada će biti emitovana posljednja. On kaže da je to, vjerovali ili ne, dok je još sve bilo neizvjesno, u aprilu mjesecu, sredinom aprila, nagovijestio. Da kraj bude ovog vikenda, sredinom maja i eto, tako će i biti. Situacija je išla baš tako. Šofro se nada da bi u nedjelju mogli doći do one korona fri situacije jer u trenutku kada razgovaramo u Crnoj Gori ima samo 6 inficiranih. Zato on vjeruje da ubrzo možemo doći do nule. To bi bilo idealno, ali, svakako je u nedjelju kraj emisije „Korona ostana doma“. To je to, kaže popularni Šofro. Posljednja emisija će biti 63-ća u 63 dana.

A onda nedjelju dana pauze, pa bi od ponedjeljka, 25. maja, trebala da krene nova emisija koja bi se zvala, kao i prošle godine, Šofrovizija. Emisija ne bi tretirala samo sport, nego i razne druge teme. Više ne bi bio akcenat na pandemiju već na sve, kao neka vrsta kolaža, omnibusa. To je nešto što je gotovo već izvjesno, jer to nije moja inicijativa nego direktora televizije, koji mi govori da moramo ostati u ovom terminu jer je gledan. Nijesam bio uvjeren da je sad sa tim dobro ići, ali eto. To će biti tako a ako na jesen svijet bude pogođen novom pandemijom, vratili bi se sa starom emisijom.

Moja je nada da će sport da prevagne. Sjutra kreće njemački fudbal i vjerujem da se nećemo više vraćati koronavirusu, poručuje Šofranac.