Našu kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu niko dovoljno ne štiti

2
Kotor

Milenko Pasinović

Milenko Pasinović

Gdje se nalazimo u sistemu zaštite prirodnih i kulturnih dobara, a dio smo UNESCO-ve prirodne i kulturne baštine, pitanja su o kojima je Skala radio razgovarao sa turizmologom prof. dr Milenkom Pasinovićem.

Nekoliko primjera, posljednjih dana, natjerali dr Pasinovića, kako nam je saopštio na razmišljanje o ovoj temi.

Prvi slučaj, uz pitanje da li nam je UNESCO “zaprijetio” brisanjem sa njegove liste zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara? Nije.

Da li je UNESCO dozvolio izmjenu granica zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora u tampon zonama (Verige), kako bi se pomenute zone u cjelosti našle na teritoriji opštine Kotor radi lakšeg upravljanja zaštićenim područjem? Nije dozvolio.

Pasinović nadalje objašnjava, na osnovu Izvještaja  savjetodavne komisije UNESCO-a, 25–31. marta 2013. godine da “izmjene granica zaštićenog pdoručja moraju se vezivati za kulturne vrijednosti a ne za teritoriju”.

Na posljednjoj sjednici Skupštine Crne Gore usvojen je Zakon o zaštićenom kulturno-istorijskom području Kotora.

Član 1 pomenutog zakona definisao je nove, katastarske, umjesto dosadašnjih prirodnih granica zaštićenog područja.

Da li je time ispoštovana preporuka Savjetodavne komisije UNESCO-a, koja se odnosila na pitanje promjene granica zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, pita se naš sagovornik i konstatuje da nije.

Da li je površina zaštićenog prirodnog i kulturno–istorijskog područja ostala ista? Nije.

Kao primjer Pasinović navodi nedavnu  TV emisiju RTCG u kojoj je  bilo riječi o saradnji zaštićenih područja, kako rekoše, u Dinarskom luku, sistemu dinarskih  planina.
Na pitanje voditelja emisije nijesmo dobili odgovor od učesnika, da li imamo zaštićena područja na obali i moru.

Možda, pitanje nije doslovice ovako glasilo, ali suština jeste. No, ne dobismo odgovor, ili ne decidan.

Odgovor je da je u zaštićenom prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora 2.500 ha mora i 47 km obale kao i dio mora oko školja pred Petrovcem. Ali, kako se prema tome odnosimo, pita se dr Pasinović.

On navodi i slučaj nedavnog potonuća remorkera između Perasta i Risna. Ništa neočekivano.

Neočekivana je bila vijest da su iz Bara dolazili da spriječe isticanje nafte i ulja iz tankova.

Neposredno nakon toga analiza je pokazala da je more čisto i da nema opasnosti od zagađenja.

Najnovija vijest je da nafta i ulje cure iz tankova potopljenog remorkera i odmah potom, analiza je pokazala da je more u okoline potopljenog remorkera  zagađeno, a prema zakonu, kako smo čuli, remorker se ne smije vaditi dok ne istekne 90 dana od njegovog potonuća. Do tada će iscuriti nafta i ulje u zalivu zaštićene prirodne i kulturno-istorijske baštine.

Kako se snaći u sistemu zaštite  prirodnih i kulturnih dobara, ako nijeste nacionalni park, budući da su nacionalni parkovi organizovani u preduzeća i članovi su zajedničke institucije, podsjeća Pasinović za Skala radio.

2 KOMENTARI

  1. Sačuvali smo je barem bolje od Budve pa opet Budvu zovu turistička prijestonica a Kotor ni grad nije po zakonu i papirima.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].