Na Cetinju otkrivena spomen bista junaku NOR-a i narodnog heroja Jovana Vučkovića

U okviru proslave Oslobođenja Cetinja, na Trgu revolucije je otkrivena spomen bista narodnog heroja Jovana M.Vučkovića.

Nezapamćeno nevrijeme koje je pogodilo Cetinje i okolinu, nije spriječilo poštovaoce herojske borbe protiv fašizma da prisustvuju otkrivanju spomen biste junaka Narodnooslobodilačkog rata i narodnog heroja Jovana Vučkovića.

Spomen bistu su svečano otkrili gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović i Milinko Živković, direktor u menadžmentu RTB-Bor, kompanije koja je donirala spomenik narodu Cetinja i Crne Gore.

U prigodnom slovu, gradonačelnik prijestonog Cetinja Aleksandar Bogdanović je zapisao da je Cetinje poznato kao revolucionarni i slobodarski grad, jedna od rijetkih iskri slobode – grad heroj.

“I upravo te počasti nose i omogućavaju ljudi sa ovog podlovćenskog, slobodarskog kraja, ljudi poput Jovana Vučkovića, narodnog heroja, čije je djelo i žrtva inspiracija i putokaz, kako nama, tako i budućim generacijama. Učesnik Trinaestojulskog ustanka, ali i brojnih partizanskih ofanziva u Narodno oslobodilačkoj borbi, Vučković danas podsjeća i opominje na potrebu borbe za slobodu, te neprestano zalaganje za ispravne moralne vrijednosti čovječanstva, na čijim osnovama je satkan savremeni svijet”, uvjeren je Bogdanović.

Gradonačelnika Cetinja posebno raduje što se podizanjem biste Jovanu Vučkoviću osnažuje saradnja sa opštinom Bor, koja zajedno sa Prijestonicom baštini tradiciju ovog junaka, čije vrijednosti svakako prevazilaze nacionalne crnogorske okvire.

“Sjećajući se boraca narodno-oslobodilačke borbe, savremene generacije dokazuju da njihov plamen, te nesebično zalaganje za našu slobodu i dalje živi. Tako smo danas svjesni”, kazao je Bogdanović, da ni mi sami bez djela Jovana Vučkovića i njegovih saboraca, ne bismo bili ovdje uživajući tradicije jednakosti, koje su upravo ponikle iz Narodno-oslobodilačke borbe.

“Dolazimo iz bratskog, rudarskog grada Bora, sa istoka Srbije, iz Rudarsko-topioničarskog basena, iz rudnika u kome je nekada, pred Drugi svjetski rat, radio i partijski djelovao, ponosni i dični Cetinjanin Jovan Marka Vučković. Donosimo Vama i lijepoj, bratskoj, Njegoševoj Crnoj Gori najtoplije pozdrave i želje radnika i građana Bora i Timočke, Hajduk Veljkove Krajine, iz kraja koji će se uvijek sjećati i gajiti svijetlu uspomenu na narodnog heroja i partizanskog prvoborca, Cetinjanina Jovana Vučkovića“, kazao je Milinko Živković, direktor u menadžmentu RTB-Bor.

On je podsjetio da je 1981.godine, 4. jula, na Dan borca, u parku kod Željezničke stanice, najprometnijem mjestu u gradu Boru, otkrivena prvi put bista prvoborcu i rodoljubu, narodnom heroju Jovanu Vučkoviću.

“Istog datuma 2014. godine, heroj sa Cetinja i borski rudar, dobija novu, veličanstvenu bistu na približnoj lokaciji, uz najviše vojne počasti. Predstavnici Cetinja oba puta bili su na svečanom otkrivanju spomenika, svečanostima koje su za grad Bor značile praznik slobodarstva, ljubavi i najbliskijeg osjećanja prema bratskoj Crnoj Gori, prema prema narodu koji je uvijek, kroz  vjekove, najviše poštovao čast i čojstvo, junaštvo i viteštvo. Oba puta, kraj bronzanog heroja, odato je priznanje, ne samo jednoj izuzetnoj ličnosti, nego i pravednoj borbi crnogorskog naroda za slobodu, mir i dostojanstvo”, zapisao je Živković.

Milojica Dakić, član Predsjedništva Saveza udruženja boraca NOR-a je, povodom otkrivanja biste narodnom heroju Jovanu Vučkoviću, kazao da su grad Bor i Borski rudnik znali da cijene doprinos koji je  hrabri sin Crne Gore dao razvoju radničkog i oslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji.

Spomenik Jovanu Vučkoviću se nalazi na istaknutoj lokaciji Gradskog parka na Cetinju.

Dakić je izrazio posebnu zahvalnost gradu Boru, boračkoj organizaciji Bora i RTB Bor koji brinu o ovom spomen obilježju i koji su, prije dvije godine darivali spomen ploču koja se nalazi na rodnoj kući narodnog heroja Jovana Vučkovića u Prekornici.

U znak zahvalnosti i dobre saradnje, SUBNOR i AF Crne Gore je uručio Boračkoj organizaciji Bora i RTB Bor Medalju-simbol otpora crnogorskog naroda fašizmu.
Milojica Dakić je podsjetio i na saradnju SUBNOR-a i AF Crne Gore sa boračkim organizacijama sa susjednim državama i šire u regionu.

On je posebno istakao svijetli primjer narodnog heroja Jovana Vučkovića, odvažnog i nesebičnog borca kao putokaz kako se treba odnositi prema domovini.

Akademik Branko Vučković, čovjek koji je najzaslužniji što se ostvarila ideja da spomenik narodnog heroja Jovana Vučkovića, identičan onome u Boru, bude postavljen i na Cetinju, podsjetio je da je ljubotinjsko i građansko pleme, pod vođstvom Komunističke partije Jugoslavije i druga Tita, masovno 1941. godine fašizmu reklo NE!

Nijedno mjesto u bivšoj Jugoslaviji, kazao je Vučković, nije imalo više prvoboraca i narodnih heroja u odnosu na broj stanovnika.

Ljubotinjsko i gradjansko pleme dalo je sve za narodnu borbu. Dalo je živote na stotine biranih sinova i kćeri, 13 narodnih heroja, od kojih je 7 poginulo u borbi, 67 poginulih prvoboraca, 125 boraca i 83 žrtve fašističkog terora.

Vučković se zahvalio, kako je kazao braći iz Bora i Rudarsko topioničarskog basena Bor, koji su donirali ovaj spomenik Crnoj Gori i gradu heroju Cetinju, u znak zahvalnosti i poštovanja za sve što je Jovan Vučković radio u Borskom rudniku prije II Svjetskog rata na razvoju radničkog i komunističkog pokreta.

“Jovan je rođen u čestitoj porodici Marka Ilijina Vučkovića, 15.01.1914. godine, u Prekornici kod Cetinja. U ranoj mladosti se priključuje naprednom radničkom i komunističkom pokretu i čita djela svjetskih klasika i Njegoša, bezsmrtnog pjesnika, a iz Marksovog je vidio “Kapitala”, gdje je ljudska pravda začamala i ta ga je tema poput magneta privukla. Uključuje se u borbu za socijalnu pravdu, da bijeda ustupi mjesto boljem i srećnijem životu, da nastupe korjenite socijalne promjene, da pobijedi čovječnost u čovjeku i u toj surovoj borbi, se prekalio i očeličio.

Jovan, kao veoma mlad radnik shvata da se samo revolucionarnom borbom mogu izvršiti korjenite društvene promjene u državi i vođen tom idejom, 1934. godine, postaje član slavne Komunističke partije Jugoslavije i tim idejama i idejama Velikog Oktobra, ostaje vjeran do posljednjeg daha, do svoje junačke pogibije, aprila 1944. godine kod Mrkonjić grada.

Dolaskom u Bor, prije početka II Svjetskog rata Jovan je došao među ljude čeličnog srca i gvozdene volje i na takvom pogodnom tlu mogao je da razvija svoje revolucionarne ideje. Kao radnik Borskog rudnika nastavlja svoj revolucionarni rad sa istaknutim revolucionarima ovog kraja legendarnim komesarom Filipom Kljajićem, Vasom Drecunom,  Ivom Laličićem i drugima. Organizuje prvu partijsku ćeliju Komunističke partije Jugoslavije u Borskom rudniku i od tada je Jovan meta režima protiv koga se hrabro borio i kome je želio što brži kraj. Tom režimu je došao kraj, ali nažalost, dan koji je mnogo želio, nije dočekao, nije dočekao da u svojoj domovini vidi slobodu. Hrabro je pao u jurišu, 03. aprila 1944. godine, kod Mrkonjić Grada, kao zamjenik političkog komesara 1. bataljona Prve proleterske brigade, izgovarajući svoje posljednje riječi “živjela Komunistička partija Jugoslavije! Živio drug Tito“.

Dao je značajan doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi kao bombaš, puškomitraljezac, koji je štekćao i danju i noću od Obzovice do Mrkonjić Grada i od njega, tog najboljeg druga, nije se odvajao ni u trenucima odmora i predaha. Odvojila ih je sudbina, a ona je htjela da Jovan pogine kao heroj u žestokoj borbi sa mnogo nadmoćnijim neprijateljem i u velikoj Jovanovoj želji, da osveti tri svoja brata, Sava, Nika i Iliju, borce NOR-a i komuniste koji su dali živote za slobodu svoje zemlje.

Slavko Mandić