Foto: Dragan Janović www.discover3d.me
Četvrti maj, dan kada je prije 150 godina, u kući do stepeništa koja vode u crkvu Sv. Eustahija u Dobroti, sada ruševini od zemljotresa 1979. godine, osnovana “SLAVJANSKA ČITAONICA”.
“Hram kulture” do hrama u kome se ispovjeda vjera, u kome su gajeni i očuvani: patriotska, nacionalna, jezička, kulturna osjećanja, vez dobrotske čipke, jednom riječju sve ono što karakteriše, današnjim političkim riječnikom rečeno, identiteska obilježja jednog naroda.
Osnovana je “SLAVJANSKA ČITAONICA” na krajnjem jugu Austrougarske monarhije.
Institucija u kojoj nije bilo pristupa stranim državljanima, ako nije bio u društvu nekog koje bio član “SLAVJANSKE ČITAONICE”, kao što nije bilo mjesta za zvanični, italijanski jezik.
Osnivanje “SLAVJANSKE ČITAONICE” bio je odgovor na ideje preporoda koji je zahvatio Dalmaciju i na slične institucije koje su osnovali Srbi u Boki Kotorskoj, u vrijeme sazrijevanja svijesti o užoj nacionalnoj pripadnosti.
A u Dobroti su, u to vrijeme, najbrojniji bili pripadnici rimokatoličke vjeroispovjesti, njih 862 ili 84,18% koji su se nacionalno, najveći broj njih, osjećali Hrvatima.
Dobrota je u to vrijeme brojala 1024 stanovnika, od kojih su 147 bili strani državljani.
Njenu ekonomsku moć predstavljalo je 50 brodova, a intelektualnu 86 pomorskih kapetana, pjesnici, umjetnici, pisci, naučnici, sveštenici.
Nakon osam godina rada “SLAVJANSKA ČITAONICA” je preseljena u zgradu neposredno uz crkvu Sv. Mateja, a zalaganjem Mata Krstova Radimira, predsjednika “SLAVJANSKE ČITAONICE” i kapetana Pava Vidova Radimira, uz materijalnu pomoć gospođe Karoline Dabčević, rođene Marović, 1902. godine, prije 110 godina, podignuta je zgrada, danas poznata kao Dom kulture.
Prvobitna zgrada nije registrovana kao kulturno dobro, a postojeća je registrovana kao kulturno dobro III kategorije.
Unutrašnji sadržaji i neke funkcije nijesu u skladu sa karakterom kulturnog dobra, a odnos prema njemu, u smislu očuvanja i zaštite, na žalost, ispod su karaktera objekta, koji je i spomen obilježje poginulim sinovima Dobrote u Narodno oslobodilačkom ratu.
Dva velika jubileja kulturnog dobra čiji su počasni članovi bili knjaz Nikola, biskup Štrosmajer, Lazar Mamula i Stjepan Vitez Dojmi.
Spomenik onima koji su ga stvarali, njegovali i spomen obilježje onima koji su ga spasili od neprijatelja.
A ja, nastojim, da ga spasim od zaborava.
Milenko Pasinović
Ko je odabrao ovi ružnu fotografiju – fotomontažu i to zgradu sa zadnje strane, ožbukane a onu divnu fasadu od korčulanskog kamena sa kamenim frozom i štukaturom ostavio da se ne vidi?
Kometare neznavenih ne bih komentraisao!
Mislim da bi bilo na ponos svakom narodu da ima ovakvu instituciju u svojoj proslosti, fomiranu u oni tesjim vremenima i to medju prvima.
Samo za one “najupućenije u svinjarije zvane nacionalšovinizam 21,vijeka nove ere-lagano pitanje sa i brez odgovora-nije obavezno:
-Što mislite kako bi se zvala i da li bi uošte postojala SLAVJANSKA ČITAONICA u Dobroti na Svetom Stasiji ili zgrada kod Svetog Matije-danas Dom kulture-da su osnivači imali,ne daj bože- pileća shvatanja i pileće mozgove kao pojedini komentatori?
-Zamislite tu hrabrost i vizijonarstvo Dobroćana na čelu sa gospodom Radimir,pa su u jeku suzbijanja ILIRIZMA-spajanja Južnih Slavena-Slovena-koje su provodile okupatorske vlasti monarhije iz Beča na porobljenim područjima,stvarali i organizovali narodne čitaonice u kojima nije bilo pristupa stranim državljanima,niti zvaničnom italijanskom jeziku!! Takođe,vrijedno je istaći da u Zagrebu tih godina stvorena Ilirska Matica,Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti i druge institucije u funkciji stavaranja uslova za razvoj-nacionalnog preporoda probuđenih potomaka Južnih Slovena na Balkanu! Vidite vi “zabrinuta” gospodo za svoju “naciju”,niti jedna od tih institucija nije nosila ime hrvatska-jer oni nisu “imenima” štitili i razvijali svoj identite ,nego djelima i ponašanjem koje se danas,nažalost izgubi i pretvori u nešto što nikada nije bilo svojstveno ljudima ,bez obzira na njihovu vjeru,naciju,jezik porijeklo i ts!! Zašto smo takvi?Imali nam lijeka?Nadam se da ima-samo strpljenja- biće bolje ako ovi “neopropagatori” vjera-nacija legnu na sopstvene rude i odperjaju na đubrištima istorije gdje im je za sigurno i mjesto ?!!
Oprosti mi profesore Milenko Pasinoviću,nije obavezno, ali kaži ,da li poslije III kategorije,recimo,postoji IV kategorija naše nekulture?Ako postoji onda je to za sigurno ovaj naš /ne/znaveni narod koji i dalje pije sve ono što se nikada nije pilo,bar,dok su zemljom išli LJUDI-Č O V J E K?!!
Kickboxer, i ti si kao Kotoranin. Ništa vam ta priča neće doba donijet.kako te sramota nije da govoriš jezikom laži.
A crfnogorska nacionalna zastava će se s ponosom vioriti na svakoj zgradi, ustanovi, preduzeću aneće stranih država. Ako ti ne odgovara ti u Hrvatsku kao što će Vuk na Kosovo. Ko Crnu Goru ne smatra svojom državom neka pakuje kofere. To vam je bar lako.
A kad je to prof. Pasinović krio da je Hrvat? Što ti to Kotoraninu znači? Da nije u Crnoj Gori neko strah da kaže da je Hrvat? To su budalaštine koje prosipaju šovinisti poput tebe i sličnih. Hrvati, Srbi, Crnogorci i svi drugi su na svome u našoj zemlji. To te boli ali je tako pa da ti crkneš od muke.
Ajde konačno moj Pasinoviću! Bogu hvala da si,bar ovako,spomenuo Hrvate!
I,vidiš, nije ti se ništa desilo.Nije opasno izgovarat to ime.
Crna Gora je slobodna i demokratska, opuštite se.
Nabavi ako mozes knjigu Djura Vidmarovica – Hrvati Boke Kotorske kroz povijest, sjecanja i zaboravi, gdje je do detalja opisano namjerno presucivanje Hrvatskog imena od strane ovdasnjih “znanstvenika”, pa se koriste izrazi bokelji, dobrocani, prcanjani, kotorani, sve moguce samo da se izbjegne rijec Hrvati. Prof Milenko je dobar kakvih jos ima …
Ali, posto takvi sute, ostavlja se slobodan prostor ovakvima kao sto je Skala koji su tako sesno posadili ovu zastavu na montiranoj slici, kao i na mnoga druga mjesta, i to bas na spomenik Hrvatske nacionalne svijesti u Boki…. Sve ovo podjeca na neko minulo vrijeme kad su se isto tako kacile zastave na svaki cosak, izgleda da neke stvari se nikad nece promjeniti , nova lica – scena ista.
Postovani gospodine Pasinovicu,i Perastani se trude da svoje stogodisnje tradicije spasu od zaborava.Jedini smo koji ih imamo tri i veoma smo ponosni na to.Lijepo je biti bokelj ,ali sve manje ljudi to prepoznaje kao svoj identitet,nazalost. Ali nije o tome rijec.naime ,hotel “Konte”je sinoc odrzao promociju skupog auta na peraskoj pijaci.Ali zaboga smetao im je MADJ pa su ga jednostavno digli i bacili iza.Sta znaju ljudi koji su dosli sta to znaci.Gazdi Kasalici je vjerovatno dosta sume iz koje je dosao pa mu i ta jedna grana smeta da bi zaradio ili da bi pred biznismenima u skupim kolima pokazao svoju moc.Dokad?
Svakako razumujem gospođu Bokeljku iz Persta i zato se ne čudim kako nije zapazila da na ovoj fotografiji Slavljanske čitaonice(urađene u fotošopu) ne stuji zastava koja je stajala na zgradi dok je ona nosila to slavno ime.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].