dr Vesna Mačić
Veliki kruzeri, čitavi gradovi na vodi, posljednjih godina na svojim turističkim putovanjima, neminovno obilaze Bokokotorski zaliv, jedan od najljepših zaliva svijeta koji je prava atrakcija i neponovljiv doživljaj brojnim turistima.
Osim prihoda, uz podatak Nacionalne turističke organizacije da je prošle godine od kruzera Crna Gora zaradila oko 12,5 miliona eura, brodovi a posebno njihovo sidrenje veoma utiču na živi svijet u moru.
Ovo pitanje Skala radio je postavio dr Vesni Mačić iz kotorskog Instituta za biologiju mora koja je kazala da na žalost još nema konkretnih istraživanja, na osnovu kojih bi struka moga da kaže u kojoj mjeri dolazak velikih putničkih brodova u zaliv, utiče na njegov biodiverzitet.
Ali ono što i laici znaju, a struka potvrđuje, je da je jedna od najvećih šteta koju kruzeri izazivaju sidrenje, jer se prilikom spuštanja i poduzanja brodskog sidra stvara zamućenje vode koje šteti živom svijetu u moru.
Takođe je i buka kao vrsta zagađenja veliki problem, jer ovi brodovi imaju jake motore a u vodi se veoma brzo prenosi zvuk što negativno utiče pogotovo na ribe, objašnjava Mačićeva.
Ranije su buka, zamućenje i talasi bili mnogo manji problem, kada je jedan kruzer dolazio sedmično ili mjesečno u zaliv u odnosu na novije vrijeme, kada i po nekoliko velikih kruzera dolaze dnevno u Boku Kotorsku.
Naučni radnici Instituta za biologiju mora nijesu protiv razvoja turizma, pogotovo kruzer turizma, kaže Mačićeva, ali smatraju da je neophodno obaviti istraživanje uticaja brodova na životnu sredinu.
Takođe predlažu da se u saradnji sa ostalim stručnjacima iz drugih oblasti donesu pravilnici na osnovu kojih će se znati koliko brodova mogu da uđu dnevno u zaliv, gdje će oni da se sidre, kuda će da se kreću, jer nema ni ustanovljenog plovnog puta.
Na taj način imali bi bezbjedniji zaliv za sve one koji njime plove i njegovu zaštitu u smislu biodiverziteta, zaključila je dr Mačić.
Malo koristi
Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, dr. Hrvoje Carić s Instituta za turizam u Zagrebu utvrdio je da su najviše troškove izazvali ispušni plinovi – oko 380 milijuna eura.
Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 hiljada eura te zbrinjavanja otpada oko 400 hiljada eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su upola niže o onih u EU-u.
Korist od kruzer-turizma skoro je osam puta manja od njegove štete, rečeno je na okruglom stolu Kruzing-turizam i opasnosti za okoliš što ga je u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu organizirala sekcija Zbora novinara za okoliš.
Tacno, dosta je bilo hvalopojka da nam brodovi dolaze. Neka dolaze ali da se zna da svaki brod
1. Izgori dnevno po 40 tona dizel nisko sulfurnog goriva. Dim ostaje u zalivu ako nema jakog vjetra.
2. Podvodni dio broda obojan je antifouling bojama, a te boje su otrovne i biljni i zivotinjski svijet im ne prilazi radi otrova koje stalno ispustaju. Zavisno od vrste boje nekim brodovima nije dopusten ulazak u Kalifornijske luke radi sprecavanja unistavanja bio i flora faune.
3. Zagrijavanje mora tako sto brodovi korite i do 500 tona morske vode na sat za rshladjivanje rada motora i aircondition uredjeja. Ta velika kolicina tople morske vode izbacuje se u more, a temperatura te vode je od 50 do 60 stepeni. Mi to ne vidimo jer se odvija na dubini od 7 ili 8 metara. Ali ako pomnozimo sa 12 sato koiko se brodovi zadrzavaju dobijemo oko 5000 tona grijane vode po brodu dnevno, sto svakako utice na temperaturu mora. Ova voda prolazi krom mnoge msinske sustave na brodu koji imaju svih metal oksida najvise zink protektora koji se namjerno otapaju radi smanjena uticaja kavitacije na bronzanim djelovima broda.
4. Elektromagnestki sustav zastite trupa broda na galvanske struje ima po brodu anode smjestene od pramca do krme. Taj sistem stvara oko broda jednu elekro mrezu sa nabojima pozitivnog elekricteta kojeg mogu da osjecaju samo ribe.
5. Uticaj echosoundera je takoodje opasan po ribe. Americki propisi o zstiti kitova traze da se ovi uredjaji ukljuce u zoni kitova jer ih kitovi osjecaju pa bjeze od broda, ali kod nas u zalivu echosoundri mjerac dubine mora, rastjeravaju ribi i plase je.
6. Uticaj radarskog zracenja je stetan po zdravlje ljudi .ovi brodovi stalno zrace iz radarskih antena ka kucaa i ljudima. Radarsko zracanje je kancerogeno. Kd god vidimo da se brodu vrti antena radara, on baca prema nama ubojite zrake koji probijaju kroz tijelo i mozak. U velikoj vecini svjetskih luka trazi se da se radar sikljuci cim je moguce ili ako nije potreban. Oci brodovi imaju i po dva ili cak 3 radara koji stalno rade. Oni rade na frekvenciji X i S band zracenja.
Eto ovo su sve lementi koji se se nisu pomonjali do sada, a u velikim svjetskim lukama se detaljno prate kao i uticaj na okolish. Mi smo u Boki a pogotovu Kotoru izlozeni svom ovom negativnom uticaju, o kojemu se tek sada pocinje govriti ad ce se istarzivati. Institut Biologije Mora treba odmah zatraziti savjet agencije Californije , koja je najnaprednija u istarzivanju uticaja zagadjenja ambijenta brodskim prisustvom. Oni imaju istrazivanja gotova u pogledu svih gore navedenih parametara.
Kao pomorac mislim da ovi brodovi trose dnevno preko 40 tona goriva, ali kad su u punoj voznji, a ako je Low sulphur, onda je prihvatljivo, jer ga je i Kalifornija uvela u svojim teritorijalnim vodama. Sigurno da nije zdravo za okolinu, posebno zaliva, ali i kroz norveske fjordove plove putnicki brodovi. Ali nam je zdravo toliko automobila u Kotoru. Ali od necega se treba i zivjeti. Svakako sam kao vjerovatno i mnogi da se strucno analizira sve prednosti i mane ulaska kruzera u zaliv. Pa onda da se upozna javnost, pa ako treba ajmo i na referendum zalivskih opstina, sa agrumentacijom za ili protiv.
Mičite te kruzere iz Kotora!
E bre bate ašta će mi da rademo ka nam ne dolazu ovija stranci da nam dodelu koi eura, di da yaradu naši prosjaci na kaopiju od grad i po kotorske ulice. Ima da crkavamo od glad. E bate nemo da ste takav i mi cigani imamo dušu. Euro po eoro stotka do kad pane noć. I naša decama treba da jedeju i piju i da se oblaču bre bate.
Zbog kruzera ufatilo se pola kasete sardela manje i od marete su se ogulili barke ,dvije na Prcanj i jedna u Dobroti,pa ih treba malo opiturat.
a neke bokeze, su sirene probudlie u popodnevni pizulet.
Stvarno bi im trebalo zabranit kruzerima ulazak u Boku.
Venecija ne želi kruzere
Godinu dana nakon nesreće kruzera Kosta Konkordija, luksuzni brodovi koji plove vodama nadomak Venecije uzburkali su famoznu lagunu.
U Veneciji je pokrenuta debata između konzervatora, koji su uznemireni zbog uništavanja prirodne sredine, i osoba koje tvrde da brodovi gradu donose preko potrebnu zaradu od turista.
Veliki brodovi svakodnevno prolaze nadomak brojnih spomenika i znamenitosti Venecije izvodeći manevar jako sličan onom koji je izveo „zloglasni“ kapetan Konkordije Frančesko Ščetino.
Zvanične brojke Evropske Unije pokazuju da je Venecije prošle godine ostvarila dobit od 536 miliona evra zahvaljujući kruzerima.
Eu takođe tvrdi da putnici sa velikih brodova predstavljaju 20 odsto ukupne posete grada od 58.000 stanovnika. Veneciju svake godine poseti 20 miliona turista.
Argumenti koji idu u prilog kruzerima nisu dovoljni kako bi zadovoljili Kristijana Gaspareta, lokalnog arhitektu i borca za očuvanje venecije.
„Brodovi su čudovišta koja naružuju Veneciju i koja predstavljaju dodatno opterećenje za budžet zbog štete koju nanose. Brodovi oštećuju osnove drevnih zgrada i doprinose zagađenju vazduha. Čak i kada se nalazi u luci, jedan brod stvara zagađenje poput 15.500 automobila svakodnevno“, smatra Gaspareto.
Nakon nesreće kruzera Kosta Konkordija, brodovi koji imaju preko 40.000 tona ne smeju da prilaze obali Venecije.
“Katastrofa broda `Kosta Konkordija` potvrdila je zabrinutost u vezi s rizicima koje predstavljaju veliki brodovi za krstarenje za svetsku baštinu – kao što su laguna Venecije i bazen Svetog Marka, čija je prirodna i umetnička baština posebno osetljiva”, izjavio je Frančesko Bandarin, direktor za kulturu pri Unesku, u pismu upućenom italijanskom ministru za zaštitu okoline Koradu Kliniju.
Svake godine oko 300 turističkih brodova u Veneciju doveze više hiljada putnika.
Komitet za svetsku baštinu izrazio je zabrinutost zbog prolaza brodova duž grada.
Unesko tvrdi da turbulencije koje prouzrokuju brodovi izazivaju eroziju fondacija i zgrada u gradu, dok brodovi velikih dimenzija narušavaju urbani pejzaž.
Zbog toga zvaničnik Unseka poziva italijansku Vladu da uspostavi nove putanje za pomorski saobraćaj oko Venecije.
Unesko Venecija Turizam Turistički brodovi Kruzer Italija Frančesko Bandarin Điljo Kosta Konkordija Costa Concordia
Pare će šklapati država ag sa brodova nama ostaju.
Apsurdno je da takvi brodovi prilaze obali na nacin obilaska peraskih ostrva.
Nego kako nego štete i ribe nam ćeraju i ko zna što još. Ovo je prava tema radio skala .
konačno i da se druga strana čuje o šteti grdosija od brodova.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].