EVROPSKA KOMISIJA TRAŽI DA SE VLADA UOZBILJI: Grčki scenario zbog zaduživanja, partijskog uhljebljavanja, populizma i brukanja

Evropska komisija je u mišljenju na program ekonomskih reformi do 2027. pozvala Vladu da smanji tekuću potrošnju, što uključuje plate, penzije i socijalna davanja. Skeptični su i povodom ekonomskog rasta koji bi prema prognozi za ovu godinu trebalo da bude 4,8 odsto. U prevodu, na ovo su ozbiljni ekonomisti odavno upozoravali, a Portal Aktuelno detaljno pisao – da nas čeka takozvani grčki scenario. “Grčki scenario” u kontekstu Crne Gore ne znači da će se sigurno dogoditi kolaps, već je upozorenje na moguće posljedice nekontrolisanog zaduživanja i lošeg upravljanja finansijama. Političari, analitičari i mediji koriste taj izraz da skrenu pažnju na potrebu za fiskalnom odgovornošću i diversifikacijom ekonomije.

Ni prethodne godine nijesmo imali stopu rasta koja je bila projektovana u strateškim dokumentima. Takođe, za 2025.godinu teško da ćemo postići projektovanu stopu rasta, jer je u prvom kvartalu rast ekonomije od svega 2,5 posto. Posebno zabrinjava to što je rast bruto društvenog proizvoda uglavnom zbog rasta potrošnje domaćinstava i same javne uprave, što znači da se oslanjamo na potrošnju, što potvrđuju podaci Centralne banke da je crnogorskim građanima odobreno 2,2 milijarde kredita, a na toliku zaduženost građana je uticalo povećanje zarada pa se prag zaduženja povećao.

Fiskalna odgovornost znači smanjenje potrošnje budžeta, a poznato je da su zaposleni najveći izdatak. Vlada Crne Gore će morati da smanji plate, penzije i socijalna davanja, posebno ako se ima u vidu da nijedna nova investicija realizovana od 2020. godine, kada je Crna Gora kao ekonomija koja je izuzetno osetljiva na globalne šokove zbog velikog uvoza, već bila pogođena pandemijom korona virusa.

Politička nestabilnost koja je nastupila u periodu nakon 2020. godine, umjesto obnove ekonomije, bazirala se na poreskim pretumbavanjima, populizmu i trci u rasipanju novca iz državnog budžeta, borbu za fotelje i nekontrolisanom partijskom zapošljavanju. Sve to je dovelo do novih zaduženja pa se država sporije oporavljala a ove godine čak i najlošije. Ne treba zaboraviti ni izvještaje svih relevantnih međunarodnih institucija koje su čak i smanjile potencijalnu stopu rasta za 2025. godinu Crne Gore, od Evropske komisije do Svjetske banke, pa su projekcije sa četiri odsto pale na projekcije od 2,6 odsto do tri odsto.

Evropska komisija je Vladi Crne Gore, prevedeno, poručila da mora da se potrudi da se započnu reforme javne uprave, da se radi mnogo više na smanjivanju neproduktivnih troškova što je bilo najavljeno, a što se ne dešava, i naravno da se posveti mnogo više razvoju realne ekonomije. Jer ono što je kreirano kao sistem jeste da je posao u javnoj administraciji bolje plaćen i atraktivan u odnosu na realnu ekonomiju, a upravo realna ekonomija treba sve to da finansira.

Vlada nastoji da uhljebi što više kadrova u državnoj upravi

Kapitala u Crnoj Gori nema, posebno posljednjih pet godina, nijedna nova velika investicija nije ušla u državu. Kapitalni budžet, odnosno ulaganju, u državnom budžetu su neznatna, a neto priliv stranih direktnih investicija od 2023. smanjen je na 6 do 7% BDP, sa projekcijom takvog trenda i na srednji rok. U prilivu koji je ostvaren dominiraju investicije u nekretnine, koje dodatno podstiču inflaciju.

Umjesto investicija, ekonomiju Crne Gore u posljednje četiri godine karakteriše velika potrošnja, pa su državni budžeti potrošački a ne invesiticioni. U prevodu – zadužujemo se da bi trošili. Vlast je za samo četiri godine povećala javni dug za preko milijardu eura. To je oko 250 miliona eura prosječno godišnje, a planira da dug poveća još za milijardu eura, ili za preko 300 miliona godišnje do 2027. Dakle, za nepunih sedam godina nova vlast je povećala i planira da poveća javni dug za preko dvije milijarde eura, što je rezultat neefikasne fiskalne politike usmjerene na neproduktivnu potrošnju i inflaciju bez novih investicija. Poređenja radi, u periodu 2006-2019, dakle za 14 godina, javni dug Crne Gore je ukupno povećan za tri milijarde eura, ali istovremeno realizovali smo preko pet milijardi eura novih investicija u saobraćajnu infrastrukturu, u turizmu, energetici i prerađivačkoj industriji. Domaći biznismeni nemaju takva sredstva niti međunarodnu reputaciju da bi mogli da privuku kupce- investitore. Uz to, imaju i velike biznis barijere što ne ohrabruje ni strane investitore.

Jedini način da povećamo stopu rasta je da privučemo strane direktne investicije, prije svega u turizmu. Međutim, za ozbiljne investitore je potrebna ozbiljna vlast a primjer sa Velikom plažom u Ulcinju je pokazao svo neznanje, a mnogi tvrde i korupciju, Vlade Milojka Spajića. Uvesti investitora poput šeika Mohameda Alabara u državu preko zakupa plaža i preko noći, pokazao se kao loš potez – Alabar je ubrzo odustao od investicija u Ulcinju, a da li će i gdje investirati u Crnoj Gori, niko ne zna. Sve je prekriveno velom tajnosti, a sporadične informacije se pojavljuju nekontrolisano i neorganizovano, što sve ostavlja prostor za manipuklacije.

Zadužujemo se za tekuću potrošnju

Mnogi kažu da se država u slučaju Alabara debelo obrukala, ali to više ne iznenađuje nikoga. Kao što nije bilo prevelikog iznenađenja u slučaju koncesija za aerodrome. Rad Tenderske komisije za davanje koncesije nad aerodromima u Podgorici i Tivtu, zbog različitog bodovanja dva koncesionara koji su se prijavili na tender, umalo je izazvao ozbiljnu krizu vlasti. U sjenci ove magle ostalo je mnogo važnije pitanje – kako ćemo kao država kontrolisati obaveze eventualnog koncesionara. O ulaganjima u infastrukturu i proširenju kapaciteta, niko nije pričao. Još jedna loša poruka je poslata investitorima neslaganjem članova tenderske komisije sa postupkom ocjenjivanja, ostavkama pa povlačenjima istih, prijetnjama tužilaštvom. Bruka je bila tolika da se oglasila i međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Svjetske banke i konsultant Vlade Crne Gore u ovom procesu, koja je iskazala duboku zabrinutost zbog načina na koji Tenderska komisija vrjednovala detalje tehničkih ponuda dva preostala ponuđača – južnokorejskog Incheon International Airport i luksemburške Corporación América Airports. Oglasio se i premijer Milojko Spajić.

Najizvjesnija je tužba francusko-turskog konzorcijuma ADP-TAV zbog izmjene pravila igre u toku postupka

“Obraćanje Svjetske banke – IFC ozbiljno je upozorenje da bi dovođenje u pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma CG, moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 – Javne nabavke, za koje smo ispunili sve uslove”, obratio se Spajić preko društvene mreže X. “Pozivam Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC, kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore”.

Važan postupak još nije doveden ni blizu kraja iako traje gotovo šest godina. Najizvjesnija je tužba francusko-turskog konzorcijuma ADP-TAV zbog izmjene pravila igre u toku postupka. Najveća šteta je opet po ugled Crne Gore od koje će, kako sada stvari stoji, investitori bježati u velikom luku. A bez investicija, da se vratimo na početak priče, ipak slijedi grčki scenario.

L.P.Đ.