Dr Ratković: Pažnja mora biti usmjerena na pripremu sezone, a ne na one koji zlo prizivaju

U Crnoj Gori je na djelu ovih dana populizam koji predstavlja drugi čin populizma 90-ih godina, kada su prvo popovi nosili kosti Sv. Lazara da bi pobunjivali narod u svim krajevima bivše Jugoslavije i usadili kompleks ugroženosti.

Potom su krenuli topovi i rat sa staršnim stradanjima. Frapantno je da se poslije tri decenije ponavlja ista priča, kazao je gostujući u Skala radiju prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi.

Srpska crkva u Crnoj Gori, kazao je Ratković, želi litijama i prostestnim šetnjama i skupovima da zamijene zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. On pritiscima jednog broja ljudi koji protestvuju šalju poruku da će tako biti sve dok se god zakon o slobodi vjeroispovijesti ne izbaci iz pravnog sistema Crne Gore.

To znači da je Srpska crkva u Crnoj Gori državu u državi. To nikome ne može da donese dobro, baš kao što ni rat devedesetih godina nije nikome donio dobro. Ali mi, opominje Ratković, nikako ne možemo da izvučemo lekcije iz prošlosti.

“Sve je mitomanija, a Zakon o vjerskim slobodama je predstavljen kao bauk koji kruži između Crne Gore i Srbije. Oni koji ovaj zakon najžešće napadaju nijesu ga ni pročitali i uglavnom se najviše kritikuje ono što u zakonu ne piše. U pozadini toga je mogućnost da se opstruira suverenitet Crne Gore i na unutrašnjem i na međunarodnomm planu. Ovi koji protestvuju, nazivajući skupove molebanima, hoće da preuzmu institucije, da izvrše pritisak na njih i onemoguće ih da rade. To nije nešto što treba shvatati demokratski, nego je čisti populizam koj i smo mogli da vidimo 90-ih godina”, smatra naš sagovornik.

Država se do sada pokazala, trpeljivom i razložnom, ali to, siguran je Ratković, izvlači iz sistema ogromnu energiju u svakom smislu, pa i finansijskom.

Dakle, protestanti ne nude nikakvu perspektivu izmišljajući priču o ugroženosti etnosa, želeći da Crnu Goru pretvore u nekakvu međuetničku zajednicu po modelu nezavisne Bosne. Ovim se čini puno zla Crnoj Gori. To je igranje vatrom, ali i velika neodgovornost, posebno prema budućim generacijama.

Ratković je siguran da da ovakva situacija u našoj zemlji utiče i na pripremu turističke sezone, na završetak infrastrukturnih radova, na pripremu za izbore, i uopšte na svakodnevni život u Crnoj Gori.

Sve to je u drugom planu u odnosu na pitanja koji put će  biti zapriječen, uz  stalnu tenziju da se ne napravi incident. Umjesto da organi reda budu angažovani u normalnim aktivnostima u državi, oni moraju da se bore sa jednom vanrednom situaciojom, da pokazuju nadvječansku strpljivost uz visok stepen profesionalizma trpeći česte uvrede, pa i fizičke nasrtaje.

Ratković vjeruje da trenutna politička situacija neće posebno uticati na opredjeljenje tursita iz Srbije da tradicionalno budu jedni od najbrojnijih gostiju u Crnoj Gori. On misli da narod ne pada na zapaljive priče političara i tu vrstu propagande i da zna koliko su i kako primani u našoj zemlji. To isto važi i za Rusiju.

Turisti iz Srbije su uvijek dobro došli i to većina zna, što potvrđuju statistički podaci.
Prošle godine, zaključno sa oktobrom, u kolektivnom smještaju je bilo oko 12% turista iz Srbije i oko 15% turista iz Rusije.

Počeo je da raste i broj turista sa evropskog tržišta. Francuza je oko preko 8%. Njemci su zastupljeni sa 7,6%, tako da dolazi do disperzije tržišta i povećanja učešća gostiju sa glavnih emitivnih izvora.

Stoga akcenat i sva energija države mora biti usmjerena na pripremi sezone, a ne borbu sa onima koji zlo prizivaju, prebrojavaju se i crkvom prijete, poručio je Ratković.