Mirko Đurović
U Bokokotorskom zalivu ponte su od vjekova prirodna kupališta, građene kamenom predstavljale su nesmetano stanište morskih organizama.
U narodu je poznata izreka za sporost ili kada nešto ne ide “kao rak u pontu”.
Danas je na žalost sve manje prirodnih ponti, a bojazan je i rakova i ostalog živog svijeta iz mora.
Diljem zaliva betonirane ponte vještački su pretvorene u kupališta.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore će u predsezoni nasuti pijesak na 18 lokacija na teritoriji kotorske opštine.
Minimalna količina materijala će se nasipati direktno u more, odnosno najveća količina pijeska će biti razastrta po postojećoj površini plaže.
Nasipanje plaža je pijeskom koji se vadi na separacijama u koritima rijeka.
Za izvođenje ovog posla Javno preduzeće je pribavilo saglasnosti opština Tivat, Herceg Novi i Kotor, saopštavaju iz Morskog dobra.
Oni su angažovali stručnjake Instituta za biologiju mora za izradu studije “Uticaj nasipanja pijeskom na prirodne karakteristike plaža u zaštićenom prirodnom dobru Kotorsko-Risanski zaliv”, kojom će se izvršiti analiza i ocjena uticaja predmetnih aktivnosti, dati zaključci o opravdanosti nastavka nasipanja ovih plaža, kao i preporuke i kriterijumi za izbor lokacija prilikom izrade budućih elaborata nasipanja plaža.
Budući da Bokokotorski zaliv nema prirodnih pješčanih plaža već tradicionalne ponte i kupališta u svojim valama, Skala radio je pitao stručnjake Intituta za biologiju mora koliko tzv. “prihranjivanje plaža” utiče na biodiverzitet.
Stručnjaci Instituta će uraditi procjenu uticaja na biodiverzitet priobalnog dijela Bokokotorskog zaliva i na osnovu nje odrediti da li će se nasipanje obavljati u budućnosti i u kojoj mjeri, kazao nam je dr Mirko Đurović, direktor Instituta.
Sa aspekta turizma, Morsko dobro želi da uredi kupališta koja nedostaju u Bokokotorskom zalivu, ali se ovaj posao mora raditi pažljivo i u saradnji sa Institutom za biologiju mora sa akcentom na zaštitu životne sredine, kazao je Đurović.
On je podsjetio na priošle aktivnosti koje su dovele do nestanka pojedinih djelova mjesta za kupanje, prije svega betoniranjem određenih djelova obale.
Očigledni su primjeri betoniranja ponti duž cijelog Bokokotorskog zaliva što je nedopustivo.
Tradicionalno su se ponte gradile samo kamenom kako se ne bi zatvarao prirodni put morskim organizmima, podsjetio je Đurović.
“Pijesak koji se sada nanosi treba isključivo da se nasipa samo na plaže dakle na kopnenom dijelu nikako u more. Svjesni smo da će manja količina dospjeti u more, ali se nadamo da to neće imati velike posljedice po biodiverzitet. Zato će se ovaj posao pratiti i sa rezultatima studije javnost će biti obaviještena”, zaključio je Đurović.
Ooooo
Tradicionalno su se ponte gradile samo kamenom kako se ne bi zatvarao prirodni put morskim organizmima, podsjetio je Đurović
Nije tačno , oni su gradili materijalom i načinim koji im je bio dostupan i najlakši. Da su imali betona sigurno bi betonirali. Oni su gradili ponte radi svojih potreba priveza brodova trabalula radi prekrcaja robe. Put morskih organizama ih nije interesovao.
Kad je Austrougarska počela koristit beton sve su obale gradjene u betonu i Kotorska rova i sva ostala pristaništa po boki riva Muo Riva Dobrota Prčanj Stoliv Perast Risan itd itd. Nama sada za život i napredak treba obala da gradjani i turisti mogu prići moru i uživati u ljetnim razonodama. I obalu od Kotora do Plagenata su stručnjaci 80 tih godina komplet uradili u betonu. Hiljade tona zemlje i kamenja du državni organi sručili pred Prluzicim umore i zasuli zaliv što ga nisu privatnici hiljadama godina toliko zasuli. Sad vam smeta što se koja pontica ojačs betonom u temeljima.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].