Perica Gojković
Kino “Boka“ u Kotoru ovih dana u saradnji sa kinotekom Crne Gore organizuje ciklus filmova Veljka Bulajića.
Na repertoaru su filmovi “Bitka na Neretvi“, “Čovjek kojega treba ubiti“ i “Libertas“, podsjetio je za Skala radio Perica Gojković, upravnik kina “Boka“.
Ovaj program u saradnji sa kotorskim osnovnim školama promovišu Kulturni centar “Nikola Đurković“ – kino “Boka“, pa će danas projekciji filma “Bitka na Neretvi“ biti prisutni učenici osmih i devetih razreda.
Ovo, tim prije što se ova, jedna od najhumanijih bitaka u istoriji ratovanja, izučava u okviru predmeta istorije.
U nastavku saradnje sa crnogorskom kinotekom, kino “Boka“ će prikazati ciklus filmova posvećen Dejvidu Bouviju.
Film “Čovjek koji je pao na zemlju“ daje se 18. i 19. Februara, a 20. i 21. biće prikazana “Glad“ i na kraju film “Srećan Božić gospodine Lorens“.
Sa distributerskom kućom iz Beograda je nadalje obezbijeđeno desetak novih filmskih naslova, među kojima su i neki animirani, kazao je Gojković.
Četnička družina normalno da ovako piše i razmišlja. Najgore i pogubno je to što nam đaci nijesu a na žalost i dio profedsora edukovani na pravi način i ne uče slavnu tradiciju u borbi NORA protiv fašizma.
Zato ne na krivu ulicu, nego na pravi put i zato i ovakvi filmovi i prave lekcije humanosti,ljubavi i požrtvovanosti ljudskoj.
Treba djecu učiti prošlosti naših hrabrih predaka, a ne ih baciti u zaborav.
Odličan izbor.
Prema mišljenju objektivnih ljudi, laičke i stručne
javnosti, KOZARA je najbolji film Veljka Bulajića.
U tom filmu se samo naslućuje (upravo samo naslućuje,
jer stradanje i patnje naroda je bilo neizmjerno veće) biblijsko
stradanje srpskog naroda na Kozari, Potkozarju,
i Bosanskoj Krajini. “Nedostatak” filma je
neoprostiv, jer u njemu se nigdje ne pojavljuje
ni naslućuje Joža bravar. A i tematski se Joži nije svidio.
O masovnom, projektovanom stradanju Srba u eNDeHaziji
se nije smjelo puno javno govoriti.
Pošto Jožek nije dao pozitivne kritike o remek djelu,
film je nepravedno stavljen u zapećak i vrlo se rijetko
prikazivao. Pravdalo se to time da je snimljen u
crno-bijeloj tehnici, a već je masovno počela
da preovlađuje kolor i tehnikolor tehnika.
Projekcije su se masovno davale premijerno
u toku 1963. širom Jugoslavije. Trebalo je namaći
pare utrošene za projekat.
Onda je genijalni Bulajić 1969. god. uradio novi pothvat – “Bitku na Nertvi”.
Da bi film učinio impresivnijim, Joža dozvoljava da
za skupi honorar dovedu Jula Brinera.
Dolazi i Bondarčuk, da tumači njegov lik.
Pa Silva Košćina…
Naše filmske legende, Bata i Smoki,
pored ovih “veličina” bili su samo obični mitraljesci.
“…jedna od najhumanijih bitaka u istoriji ratovanja…” – navodi Gojković.
Kakve nebuloze: koja to bitka može biti humana? “Bitku na Neretvi”
su još nazivali – bitkom za ranjenike. Kakav lažni mit,
kakav “vojni genije”? U istoriji ratovanja, svaka vojska obavezno spašava
svoje ranjene saborce u skladu sa svojim mogućnostima i
trenutnim okolnostima na frontu. Takođe zastrašujuća
vojna logika i doktrina nalažu da se manjina bespogovorno
žrtvuje za spas većine!
Mit o Neretvi je prinudni produkt samoljublja Jožinoga,
kojem niko nije smio protivrečiti.
Samo rušenje mosta prije prelaska trupa na lijevu stranu,
sa stanovišta današnjih vojnih stručnjaka, bilo je
sasvim nepotrebno. Time je samo usporen prelaz jedinica,
koje su na lijevu stranu izašle samo sa
pješadijskim naoružanjem.
Kad više ni Jul Briner ni Bondarčuk nijesu bili dovoljni Jožinom
egu, pojavio se Stipe Delić da “Beloj ljubičici” ponudi
“blockbuster” internacionalnog značaja (tako su bar tada mislili).
Izgleda da Joža nije bio baš zadovoljan Bondarčukovim tumačenjem
njegovog lika u Neretvi, pa je za tu rolu u novom filmu, za
superhonorar, angažovao Ričarda Bartona.
Bondarčuk je bio samo glavni scenarista.
Tužno je što se i danas djeci uskraćuje da vide KOZARU i saznaju
nešto o epopeji i stradanju jednog naroda.
Junačino, sa dijelom tvojih navoda se slažem, nego kad klatno tvog besa ide do krajnjih granica u suprotnom smjeru, onda mi je od tebe muka.
Ne bi se tI prika svojevremeno Joži ovako drčio nego bi bio manji od makovog zrna.
Imao je Josip grešaka, ali je i ZNAO kako sa narodom kojii odmah po njegovoj smrti krene u građanski rat, rat potpomognut i dobrodošao smradovima iz Svijeta, u koji sad tako željno hrlimo.
Sve je nesavršeno, samo je pitanje u kojoj mjeri.
NEKA JE VJEČNA SLAVA I HVALA TITU ZA PREDIVNE GODINE MLADOSTI MOJE I JOŠ MNOGIH GENERACIJA !!!!!!!!!!
Pionir je već u zoni amnezije i dementnosti. Zaboravio da je Jožek otišao u “vječna lovišta” u grejs periodu. Upravo trideset i dva dana nakon što je Miodrag Zdravković na JRT-u svečanim tonom objavio: “Umro je drug Tito”- dinar je preko noći devalvirao za “samo” 36% !! Ostalog se sjećaju i mlađi.
Ako tekst nije predug, nadam se da će dječica saznati malu pojedinost o operaciji Schwartz .
Poučno i veoma važno za omladinu koja sve manje ima informacija o našoj istoriji i borbi protiv fašizma.
Mora da je u pitanju neka šala?
Ne znam da li bi čovjek mogao nešto drugo promisliti?!
Dukljansko-komunistički režim je iz škola proćerao Jovana Jovanovića Zmaja,Desanku Maksimović,Branka Ćopića……bukvar….i na velika vrata vratio Veljka Bulajića,režimskog režisera……
Ovo je za Riplija….
Da nije žalosno bilo bi smiješno……
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].