Bećir: Crna Gra je ugrožena. Moramo odgovoriti odlučno, kako bi odbranili njen suverenitet i istorijsku vertikalu

U godini kada obilježavamo 79-tu godišnjicu savezničke pobjede nad fašizmom i u čije je temelje ugrađen Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori, prvi u porobljenoj Evropi, svijet živi sa najvećom krizom u novijoj istoriji , agresijom Rusije nad Ukrajinom i ratom na Bliskom Istoku.

Posljedice su nesagledive  ali i  pokazuju da su solidarnost i saradnja , jedini adekvatni i djelotvorni odgovor pred ovim izazovima  .

Danas obilježavamo Dan Pobjede nad fašizmom i sˊ ponosom se prisjećamo herojske antifašističke borbe u II svjetskom ratu i doprinosu naše zemlje koja je, prema priznanju saveznika antifašističke koalicije, na samom vrhu Evrope, kazao je Jovo M. Bećir, predsjednik UBNOR-a i ANTIFAŠISTA Kotor.

Isto tako, kazao je on, danas obilježavamo 74-tu godinu od pokretanja inicijative za stvaranje današnje Evropske unije.

U zemljama EU poseban značaj ima  Dan Evrope kao dan koji je označio prekretnicu u odnosima evropskih zemalja i otvorio put  stvaranju zajednice država na tom kontinentu.

U okvirima Narodnooslobodilačke borbe naroda bivše Jugoslavije izrastao je i veličanstveni pokret otpora okupatorima i njihovim slugama ustašama, četnicima i drugim.

Ovaj kraj imao je 524 poginula borca u toku NOR, tri narodna heroja i 26 nosilaca partizanske spomenice 1941.

No, teško se mirimo sa činjenicom da nekome smetaju tragovi veličanstvene antifašisticke borbe i antifašističke vlasti .

Na prvom zasijedanju Zemaljskog  antifašističkog vijeća Narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, održanom 15. i 16. novembra 1943. u Kolašinui (ZAVNO), vijećnici su donijeli iststorijsku odluku  da crnogorski narod uzme svoju sudbinu u svoje ruke  i preuzme odgovornost za taj čin pred svojim narodom i pred istorijom. To je jedan od  najznačajninijih događaja u novijoj istoriji Crne Gore.

Crna Gora se temelji na Antifašizmu i odlukama delegata Kolašinske skupštine i   ZAVNO-a koje su predstavljale vertikalu između skupštine održane u Manastiru Ostrogu 8. 02. 1942. i CASNO-a, koja je održana 13-15. jula 1944. godine, takođe u Kolašinu.

Sve je to dobilo zakonsku potvrdu početkom 1947. kada će Ustavotvorna skupština izglasati Ustav Federativne Republike Crne Gore.

Crna Gora je završila Drugi svjetski rat na strani pobjednika, antifašističke koalicije

Nezamislivo je da se danas, nakon 79 godina od veličanstvene pobjede nad mrakom i terorom stidimo našeg antifašističkog nasljedstva, tog dubokog humanističkog opredjeljenja s vjerom u čovjeku ,slobodu i prosperitetnost.

Ta borba, uprkos osporavanju povampirenih zagovornika fašističkih ideja na tlu bivše SFRJ, nikada neće biti zaboravljena.

U današnjem društvu vladajuće stranke nude programe blizak fašističkim idejama.

Tako se došlo do izjednačavanja boraca partizanskog i ravnogorskog pokreta, kojim je omogućeno čitav niz rehabilitacija pripadnika četničkih odreda, na čelu sa Dražom Mihailovićem i do toga da u Srbiji postoje dva antifašistička pokreta.

Ali u Crnoj Gori antifašizam je dio identiteta crnogorskog narda.

Partizanski pokret pod vođstvom Josipa Broza Tita između 1941. i 1945. bio je najjači antifašistički pokret u okupiranj Evropi.

Nosioci otpora bili su pretežno radnički slojevi i komunisti, građanstvo. U početku epicentar otpora bio je u Bosni, graničnim djelovima Bosne, Hrvatske i u Crnoj Gori. Godine 1944. centar borbi prenešen je u Srbiju.

Kada je daleke 1941. godine zastenjala Evropa pod njemačkom čizmom, jedino se mala Crna Gora digla na opštenarodni ustanak  i suprostavila neprijatelju.

Dan Pobjede nad fašizmom  je jedan od onih dana kada sa posebnim pijetetom odajemo počast, prije svega, herojskim partizanskim borcima, koji su položili svoje živote za slobodu domovine  ali i svim drugim koji su strijeljani, umoreni i podlegli mučenjima.

Jednako tako se prisjećamo i odajemo počast svim preživjelim partizanima kao i stotinama hiljada članova NOP protiv fašizma i njihovih domaćih slugu.

Antifašizam je vjerovanje u vrijednosti otvorenog društva, bogatog društva, društva koje ne mrzi i u kojem se demokratija živi i moramo se s time boriti protiv stvarne obnove fašizma.

Sjećanje na poginule i na univerzalne lekcije najmasovnijeg genocida u XX vijeku ne može biti prepušteno prošlosti i zaboravu. Zato smo i mi tu, ujedinjeni u provomisanju evropskih vrijednosti i načela poštovanja ljudskih prava, teritorijalnog integriteta i suvereniteta, što mora biti imperative u 21. vijeku.

Zbog svega toga moramo se okrenuti demokratskoj i humanoj budućnosti svi jedinstveni u borbi protiv neofašističkih pojava, protiv diskriminacije po bilo kojoj osnovi, u želji da se fašizam u bilo kom obliku nikad ne ponovi i nikad nesmijemo zaboraviti našu slavnu prošlost i heroje NOB-e.

Zato će nas Dan pobjede nad fašizmom uvijek posjećati na deveti maj 1945. godine, jer to je dan kada su principi slobode i demokratije  i ljudskog dostojanstva  nadvladali zlo koje je propagirala fašistička filosofija.

Put Crne Gore je jasno definisan. Izgrađivali smo se i vaspitavali na civilizacijskim tekovinama antifašizma, što nam mora biti glavni put koji će nas uvesti u porodicu evropskih naroda.

Antifašizam je mnogo više od politike. To treba da bude pogled na svijet, način ponašanja, jer to je civilizacijski kod našeg vremena.

Crna Gra je ugrožena. Moramo odgovoriti odlučno, kako bi odbranili njen suverenitet i istorijsku vrtikalu.

Na to nas obavezuju oni čije su kosti ugrađene u temelje sadašnje Crne Gore.

Bez toga njihovo žrtvovanje bi bilo uzaludno.

Da je vječna Crna Gora, poručio je na kraju obraćanja Bećir.