Adžić: Vršnjačko nasilje, u nedostatku značajnijih kriminalnih obračuna, postalo mnogo interesantnije medijima

Danas mi se čini da svaka svađa između vršnjaka, da li punoljetnih ili maloljetnih, osvane na naslovnici određenih medija. Negdje bih rekao da je i to, možda u nedostatku nekih značajnijih kriminalnih obračuna, nekih većih incidenata koji u posljednje godinu i po, dvije ili tri godine ne pune medijski prostor, možda je medijima postalo mnogo interesantnije da se bave ovim temama – kazao je ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić na konsultativnom saslušanju Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, na kom je tema vršnjačko nasilje.

Ove teme, kako dodaje, svakako jesu opterećujuće.

– Ali čini mi se svakako mnogo više istaknute u medijima, a možda i podsticaj pojedinim možda, da se ne izrazim pregrubo, osobama sklonim devijantnim ponašanjima, možda i prilika da se na ovaj način promovišu i da na ovaj način dospiju u sferi interesovanja šire javnosti – naveo je Adžić u Skupštini Crne Gore.

Čini mu se, kako dodaje, da nikada nije postojala ovolika volja da se medijski i institucionalno radi na rješavanju ovog jako složenog problema.

– Problem vršnjačkog nasilja je problem koji datira mnogo prije nego što smo i mi došli na svoje funkcije, a pojedini možda i rođeni. Pamtim period kad smo svakodnevno poslije nastave imali zakazane tuče ili pojedinaca poslije škole. Možemo sad zatvarati oči pred tim, ali znam moja generacija, neke i prije mene, to je ustaljena praksa bila – naveo je, pored ostalog, Adžić.

Mnogo je i učestalije postalo da, kako maloljetni, tako i punoljetni građani, prijavljuju nasilje, incidente u kojima se njihova djeca nalaze, a to bi predstavio kao porast povjerenja u institucije.

– Kada dođu ovakvi slučajevi do ministarstva čini mi se da smo već zakasnili, te da represivne mjere mogu da doprinesu smanjenju ovakvih pojava, svakako podržavam strožu kaznenu politiku, ali kao društvo, počev od porodice, preko obrazovnih ustanova, preko ministarstava, svi zajedno moramo da damo doprinos, da se uključimo i više pažnje posvetimo preventivnim aktivnostima – istakao je, pored ostalog, Adžić.

Na pitanje da li je moguće u školama da budu školski policajci odgovorio je da imaju dovoljan broj službenika Uprave policije mogli bi imati objekte gdje bi mogli obezbijediti prisustvo policijskih službenika, ali “s obzirom na mali broj policijskih službenika”, podsjeća da u UP nedostaje oko 1.500 policijskih službenika, nemaju kapacitet da intenzivno pokrivaju, u dvije smjene, institucije.

– Preprouka je i plan da same institucije obezbijede nadzor unutar škole. Postoje i određena sredstva koja su obezbijeđena upravu za tu namjenu – naveo je Adžić.

Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović navela je da osjeća sramotu da priča o problemu vršnjačkog nasilja.

– Udruženje Roditelji ne postoji toliko dugo, ovom tematikom bavimo se nekih sedam godina. Na današnji dan imamo dva slučaja vršnjačkog nasilja, to što su se desili pokazuje koliko je problem velik i sveobuhvatan – ističe Mihailović.

Dvoje djece je danas, kako navodi, pretrpjelo teške tjelesne povrede.

– Dešavaju se stvari koje nisu dobre, koje su posljedice našeg zajedničkog nedjelovanja. Koliko god ukazujemo mi, i kao roditelji, da smo svjesni problema, ipak imamo potrebu da kažemo da je do one druge strane. Nije do druge strane, do svih nas je, svi imamo propuste u djelovanju i svi imamo odgovornost. Stvarno mislim da je to ključni problem – ističe Mihailović.

Ne bježi niko od toga, prema njenim riječima, da roditelji treba da vaspitaju svoju djecu, ali pita što da se radi kod roditelji to neće ili ne umiju.

Učenica Lana Lješković rekla je da njima srednjoškolcima nije bitno ko je na vlasti, te da je evidentno da je nasilje u porastu.

– Bitne su nam stvari koje se tiču nas, kao što je problem vršnjačkog nasilja i treba nam apolitično rješenje – ističe Lješković.

Odbor možete pratiti ovdje: