PISCI IZ CRNE GORE NA XXIII „DANIMA HASANA KAIMIJE“ U ZVORNIKU

Manifestacija trajala od 24. maja do 20. juna 2026. godine, a pjesničko veče održano 19. juna na platou Zvorničke tvrđave

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik

U okviru kulturno-vjerske manifestacije XXIII „Dani Hasana Kaimije“, koja je trajala od 24. maja do 20. juna 2026. godine, na platou Zvorničke tvrđave, 19. juna u večernjim satima, održano je pjesničko veče i upriličena dodjela nagrada najuspješnijim mladim autorima pristiglim na literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola.

Manifestaciju organizuju Muftijstvo tuzlansko Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Medžlis Islamske zajednice Zvornik. Već više od dvije decenije „Dani Hasana Kaimije“ čuvaju ime velikog pjesnika, učenjaka i duhovnika, jednog od prepoznatljivih znakova bošnjačke kulturne i duhovne baštine. Njegovo ime i danas okuplja ljude riječi, vjere, kulture i stvaralaštva, pokazujući da književnost ne živi samo u knjigama, već i u susretima, razgovorima, mladim glasovima i prostorima koji znaju da poštuju riječ.

Ovogodišnje pjesničko veče imalo je posebnu širinu, jer je okupilo autore iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Među učesnicima iz Crne Gore bili su Božidar Proročić i Adnan Pepić, čime je još jednom potvrđeno da crnogorski književni i kulturni prostor ima svoje važno mjesto u regionalnim susretima posvećenim pisanoj riječi, tradiciji, duhovnosti i međusobnom razumijevanju.

Na platou Zvorničke tvrđave, u prostoru koji sam po sebi nosi istorijsku i simboličku snagu, pjesnici su govorili svoje stihove pred publikom koja je i ove godine pokazala da zna da sluša poeziju. Zvornik je te večeri bio važno mjesto susreta autora, jezika, iskustava i različitih književnih senzibiliteta.

U programu su učestvovali: Mehmed Pargan, Faruk Šehić, Aneta Vladimirov, Božidar Proročić, Adnan Pepić, Dragoslav Dedović, Senada Užičanin, Namik Halilović i Sead-Beli Husić. Njihovo prisustvo potvrdilo je da su „Dani Hasana Kaimije“ prerasli lokalni okvir i postali ozbiljno regionalno književno stecište, mjesto na kojem se susrijeću različiti jezici, poetike, iskustva i sudbine. Iz Zvornika se te večeri riječ širila prema prostorima Zapadnog Balkana, pokazujući da poezija još ima snagu da povezuje gradove, narode, kulture i ljude dobre volje.

Posebno emotivan dio večeri bilo je predstavljanje autora iz Crne Gore. Adnan Pepić čitao je stihove iz svoje zbirke „Susretnici“, dok je Božidar Proročić govorio stihove iz zbirke „Okovi i lanci“. Pepić je kazivao pjesme „Smrt“ i „Tanko si vezla, majko“, a Proročić pjesme „Bošnjak“ i „Okrutna groblja“. Publika je njihova kazivanja pozdravila brojnim aplauzima. U tim stihovima prepoznala je bol, dostojanstvo, zavičajnu čežnju, trag istorije i onu unutrašnju snagu koju poezija ima kada dolazi iz istinskog ljudskog iskustva.

Autori iz Crne Gore imali su posebnu čast da u okviru svečanog dijela programa, učenicima uruče nagrade i priznanja za najbolje literarne radove. Taj čin dao je večeri dodatnu toplinu. Na istom mjestu našli su se afirmisani književni stvaraoci i mladi autori koji tek ulaze u svijet pisane riječi. Upravo u tome je jedna od najljepših vrijednosti ove manifestacije ona poštuje prethodnike, okuplja savremenike i otvara vrata novim generacijama.

Na ovogodišnji literarni konkurs pristiglo je 55 radova. Stručni žiri je, nakon pažljivog čitanja i vrednovanja, nagradio najuspješnije mlade autore u kategorijama osnovnih i srednjih škola. Time su „Dani Hasana Kaimije“ još jednom potvrdili svoju obrazovnu i podsticajnu ulogu. Mladom čovjeku priznanje često znači više nego što se na prvi pogled vidi. Ono mu kaže da njegov glas ima vrijednost i da vrijedi nastaviti putem knjige, jezika i stvaralaštva.

SEAD BELI HUSIĆ, ČOVJEK KOJI MANIFESTACIJI DAJE KNJIŽEVNU MJERU

Ova priča ne bi bila potpuna ako se ne bi pomenulo ime Seada Belog Husića, neumornog književnog pregaoca, selektora „Dana Hasana Kaimije“ i čovjeka koji ovoj manifestaciji daje posebnu energiju, mjeru i ozbiljnost. Postoje insani čija se važnost ne mjeri samo trenutkom kada stanu pred publiku i izgovore svoje stihove, nego mnogo dublje po tome što znaju okupiti druge, prepoznati vrijednost, povezati autore različitih poetika i od jednog književnog programa stvoriti susret koji ima dušu, toplinu i razlog da se pamti.Važni su i zato što umiju da okupe druge, da povežu autore, da prepoznaju pravu riječ i da od jednog književnog programa naprave susret koji ostaje u čovjeku. Sead Husić pripada upravo toj vrsti stvaralaca. On je jedan od onih snažnih, autentičnih i prepoznatljivih glasova savremene književnosti Bosne i Hercegovine, autor koji se ne zadržava samo u jednom žanru, nego se potvrđuje kao pjesnik, esejista, književni kritičar, istraživač i doktorand. Iza njega stoji ozbiljan autorski i naučni rad, ali i ono što je možda još važnije: živa veza sa književnošću, ljudima, tekstom i prostorom iz kojeg dolazi.

Njegove knjige, kritički radovi, eseji i istraživanja pokazuju autora koji književnost ne doživljava kao segment javnog života, nego kao ozbiljan prostor mišljenja, duhovnog otpora, kulturne odgovornosti i čuvanja jezika. U njegovom pisanju ima i znanja i osjećanja, i istraživačke discipline i pjesničke osjetljivosti. Zato Sead-Beli Husić nije samo organizator i selektor jedne manifestacije, nego stvaralac koji razumije unutrašnji život književnosti i zna koliko je važno da se dobra riječ čuje na pravom mjestu. Ono što ga posebno izdvaja jeste njegova posvećenost književnosti kao prostoru susreta. Kod njega književnost nije samo lični čin pisanja, već i odgovornost prema zajednici, autorima, publici i mladima koji dolaze. On zna da književni susreti ne nastaju sami od sebe. Potrebni su ljudi koji imaju ukus, znanje, strpljenje, širinu i onu možda često nadčovječansku upornost bez koje nema ozbiljne kulture.

U njegovom angažmanu oko „Dana Hasana Kaimije“ vidi se pažnja prema programu, izboru učesnika, atmosferi i svakom detalju koji jednom događaju daje dostojanstvo. Takvi ljudi manifestacijama daju dušu. Nije teško napraviti program, poređati imena i upaliti mikrofon teško je osjetiti đe se susrijeću prava riječ, pravi ljudi i pravi trenutak. Sead-Beli Husić upravo tu pokazuje svoju posebnost ne popunjava program, nego mu daje krvotok, bira glasove, spaja autore i zna da književni susret vrijedi tek onda kada iz njega publika ponese nešto što dugo ostaje u mislima slušalaca i publike. Zato ime Seada Belog Husića treba pomenuti s poštovanjem. Ne samo kao selektora manifestacije, nego kao jednog od dragocjenih predstavnika savremene književnosti Bosne i Hercegovine i kao čovjeka koji istrajno radi da riječ Hasana Kaimije bude živa, da pjesnici iz regiona imaju mjesto susreta i da mladi autori dobiju ohrabrenje da vjeruju u književnost.

MUSTAFA MUHAREMOVIĆ, PREGAOC KOJI ČUVA KONTINUITET I DOSTOJANSTVO ZVORNIKA

Posebno mjesto u ovoj priči pripada i Mustafi Muharemoviću, predsjedniku Medžlisa Islamske zajednice Zvornik i jednom od mirnioh, ali neumornih pregalaca bez kojih „Dani Hasana Kaimije“ ne bi imali svoju punu snagu, kontinuitet i organizacionu sigurnost. Postoje ljudi koji ne grade sebe kroz manifestacije, nego manifestacije kroz svoj rad, odgovornost i predanost. Mustafa Muharemović pripada upravo takvim ljudima. Njegova uloga u Organizacionom odboru „Dana Hasana Kaimije“je dio šireg kulturnog, vjerskog i društvenog služenja zajednici. On zna da ovakve manifestacije obaveza prema onima koji su prije nas čuvali riječ, vjeru, obraz i identitet.

U njegovom radu prepoznaje se istrajnost čovjeka koji razumije da se kultura ne čuva samo na sceni. Čuva se i u pripremi, u organizaciji, u dočeku gostiju, u okupljanju ljudi, u poštovanju svakog učesnika i u onim detaljima koje publika možda ne vidi, ali ih osjeti. Mustafa Muharemović je i jedan od ljudi čije se ime veže za povratničku istrajnost i obnovu života u Zvorniku. Kao jedan od prvih povratnika nakon rata, Mustafa Muharemović je svojim prisustvom, radom i istrajnošću svjedočio da povratak to jest dolazak na kućni prag, mnogo dublji čin vraćanje dostojanstva prostoru, obnavljanje povjerenja među ljudima i ponovno uspravljanje zajednice tamo đe je život bio ranjen, prekinut i ućutkan. Takav povratak traži hrabrost, strpljenje i vjeru da se dom ne obnavlja samo zidovima, nego ljudima, riječju, dovom-molitvom, susretom i spremnošću da se uprkos svemu nastavi živjeti na svome.

U priči o „Danima Hasana Kaimije“ Mustafa Muharemović zaslužuje da bude pomenut kao čovjek organizacije, povjerenja, vjerske i kulturne odgovornosti. Kao pregalac koji zna da se velike manifestacije ne održavaju same od sebe, već zahvaljujući ljudima koji im daju vrijeme, ugled, srce i istrajnost. Ovakvi susreti imaju značaj koji prevazilazi jedno veče. Oni povezuju autore različitih generacija, otvaraju prostor za susret tradicije i savremenog stvaralaštva i podsjećaju da književnost ostaje jedan od najljepših načina da se ljudi, gradovi i kulture bolje upoznaju.

Za pisce iz Crne Gore učešće na „Danima Hasana Kaimije“ u Zvorniku bilo je dragocjeno iskustvo. Predstavili su se u prostoru koji poštuje riječ, njeguje bošnjačku duhovnu i književnu baštinu i ostaje otvoren za stvaraoce iz regiona. Takvi susreti grade kulturne veze, prijateljstvo, međusobno poštovanje i svijest da književnost često umije da približi ljude više nego mnoge zvanične riječi.

XXIII „Dani Hasana Kaimije“ još jednom su pokazali da tradicija nije samo pogled unazad. Ona je živi prostor okupljanja, razgovora i stvaranja. U Zvorniku se, kroz poeziju, nagrade mladim autorima i prisustvo pisaca iz regiona, potvrdilo da riječ Hasana Kaimije i danas traje kao duhovni znak, kulturna obaveza i poziv da se čuva ono što ljude povezuje: jezik, dobrota, književnost i zajednički život.