PREDSJEDAVAJUĆI PARLAMENTARNOG ODBORA ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE EP IZRAZIO ZABRINUTOST ZBOG ČINJENICE DA ZBCG PREDLAŽE RJEŠENJA KOJA STVARAJU POLARIZACIJU
Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs ocijenio je da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.
– Mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi – rekao je Vajs u intervjuu za Pobjedu.
Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.
– Zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje – naglasio je Vajs.
On je konstatovao da velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU.
– Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama – Srbiji, Hrvatskoj, svima… – istakao je Vajs.
Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.
– Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane – kazao je Vajs.
Nema sumnje, smatra on, da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, Vajs kaže da je to nezgodno pitanje.
– Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore – istakao je on.
Zato je snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, te da je informišu o svemu.
– Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude – poručio je Vajs.
etv
Zalazak demokracije bez svitanja?
Pozvan u najnoviju televizijsku emisiju “La Torre di Babel”, profesor Luciano Canfora odgovorio je na pitanje veseli li ga odluka Giorgie Meloni da povuče tužbu protiv njega; “Uvijek sam bio smiren, stoga predsjednikova odluka kod mene ne izaziva nikakvu reakciju.”
Za anketara koji poštuje očiglednu dubinsku analizu, bilo je ispravno pitati profesora za mišljenje o razlozima odluke o povlačenju pritužbe; ali Corrado Augias pazio je da to ne učini; stoga TV korisnici nisu bili u poziciji razmišljati o više nego prihvatljivoj motivaciji; „kao pronicljiva propagatorica same sebe, oportunistički neprijateljica objektivne istine, „s kalkulatorom u ruci, Giorgia Meloni je shvatila da bi slavljenje mogućeg suđenja dovelo do porasta popularnosti prof. Canfore; s automatskim smanjenjem njegova, također s obzirom na trenutne teškoće Vlade koje su se, s negativnim problemima koji su konačno došli na vidjelo, zapetljale i pogoršale”.
Na pitanje zašto je “zapadna demokracija” u krizi, prof. Canfora je jasno odgovorio; “s krajem poslijeratnog međunarodnog primirja (zvanog Hladni rat) i raspadom Sovjetskog Saveza, “zapadna demokracija nije se ograničila na pobjedu, već je željela pobijediti velikom većinom”.
Ni na ovoj temi voditeljeva “akcija” nije nam dala priliku da dublje proniknemo u razlog uspjeha odrona; stoga je izostala prava analiza primarnih uzroka zapadne demokratske krize, više nego vjerojatno da je to sljedeće; „građanin birač biva pozvan na izbore jednom u pet godina, završivši svoj licemjerni obred, narod je institucionalno prepušten delegiranju izvršne vlasti (pa ni zakonodavne), koja kao sustavna politička tvorevina niti ne poznaje kako organizirati narodne skupštine; čak ni o pitanjima koja su prije svega od vitalnog značaja za građane; upravo taj sustav “odgaja” one kojima se upravlja da ne žele svoje stalno sudjelovanje u pitanjima od javnog interesa.
Dakle, politiku ne stvaraju institucionalno postavljeni političari; ali ekonomske i financijske sile, najčešće višenacionalne prirode, očito zapadne; Veliki je jaz između njih i zaposlenika; istina je da demokracija kao takva nikada nije gotova; ali barem bi se trebali donijeti zakoni koji, u svim državama u kojima se primjenjuju, daju proizvoljno pravo malim manjinama da predstavljaju cijeli narod.
Kad se spominje Kina, ne priznaje joj se veliki napredak u tehnologiji, industriji, trgovini i društvenosti, s obzirom na koji se optužuje da nije “demokratska u zapadnom stilu” bez poznavanja stupnja sudjelovanja javnosti; koja kao velika sila nikada nije napadala druge narode; afera Središnje tibetanske administracije nije invazija, kojom upravlja konfesionalno budistički teokracijski Dalaj Lama koji odlučuje ne sekularno konzultirajući narod, već, čarobnjački, proročište.
S druge strane, SAD diže veliku buku oko predsjedničkih izbora; na današnjem glasovanju sudjeluje kandidat Donald Trump; višestruko optuženi i simbol korumpirane “zapadne demokracije” u rukama korumpiranog biznisa mafije i korupcionara. Protukandidat “narodnih demokrata”; za koju navija većina talijanskog tiska: za sudjelovanje je prikupio gotovo 300 milijuna dolara od bogatih “prijatelja”; o bombaškim napadima u Gazi i Libanonu rekao je “Izrael ima pravo koristiti oružje da se obrani
Bez obzira na to tko pobijedi u dječjoj borbi sabljama u OK Corral Far Westu; SAD će imati vojne baze u inozemstvu (323 u 31 državi samo u Europi) i bit će uključeni u većinu oružanih sukoba na planetu (izravno 54 puta u 36 država). Uvijek u ime demokracije.
Enrico Corti
5. studenog 2024
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].