Formiran Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića: Politički progon bivšeg GST presedan i za režime hibridnog fašizma

VIŠE OD 130 INTELEKTUALACA UPOZORILO DA SE DRŽAVNI “TEROR CRNOGORSKIH VIŠINSKIH CRNU GORU POLAKO PRETVARA U ARHIPELAG GULAG”

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića formiran je juče u Podgorici kako bi uvjerljivim analizama i dokazima razotkrio ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijestio domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.

Forum čini 132 intelektualca iz Crne Gore i inostranstva, a na njegovom čelu je pisac Milorad Mijo Popović.

– Veliki teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi – saopšteno je iz Foruma.

Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni “teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag”.

Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo u cjelosti:

U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.

Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.

O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.

Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.

U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.

Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.

Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.

Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije – vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.

Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.

Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.

Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima. U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.

Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:

1. Mijo Adžić, akademski slikar;

2. Ante Armanini, pisac, Hrvatska;

3. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;

4. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;

5. Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;

6. Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;

7. Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;

8. Đorđe Begović, građanski aktivista;

9. Žarko Begović, građanski aktivista;

10. Nikola Belada, advokat;

11. Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;

12. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;

13. Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;

14. Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;

15. Žarko Božović, građanski aktivista;

16. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;

17. Mihailo Burić, red. prof. dr;

18. Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;

19. Nenad Čanak, političar, Srbija;

20. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra; 

21. Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;

22. Ana Đukanović, advokatica;

23. Bojan Đuranović, politikolog;

24. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;

25. Roman Đuranović, slikar;

26. Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;

27. Slavko Đurđić, novinar;

28. Branka Đuričković, dipl. ecc.;

29. Milovan Đuričković, dipl. ecc.;

30. Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka

31. Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;

32. Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija; 

33. Irena Ilić, građanska aktivistkinja;

34. Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;

35. Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;

36. Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;

37. Luka Jovanović, advokat, Srbija;

38. Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;

39. Slobodan Jovanović, publicista;

40. Vido Jovanović, građanski aktivista;

41. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;

42. Milorad Katnić, prof. dr;

43. Radan Katnić, dip. ecc.;

44. Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;

45. Katnić Slavko, službenik;

46. Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;

47. Željko Kavaja, građanski aktivista;

48. Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;

49. Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;

50. Slavko Kljajić, građanski aktivista;

51. Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;

52. Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;

53. Proročić Božidar, pisac;

54. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;

55. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;

56. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;

57. Marjan Marković, advokat;

58. Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;

59. Nikola Martinović, advokat;

60. Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;

61. Danilo Marunović, reditelj i producent;

62. Dragica Milić, pravnica;

63. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;

64. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;

65. Marina Mugoša, pravnica;

66. Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;

67. Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;

68. Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;

69. Tamara Nikčević, novinarka;

70. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;

71. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;

72. Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;

73. Žaklina Oštir, glumica;

74. Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;

75. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;

76. Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;

77. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;

78. Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;

79. Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;

80. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;

81. Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;

82. Željko Perović, ambasador;

83. Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;

84. Danijela Popović, grafička dizajnerka;

85. Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;

86. Nenad Popović, pisac, Hrvatska;

87. Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;

88. Vukić Pulević, akademik CANU;

89. Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;

90. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;

91. Aleksandra Radoman-Kovačević, građanska aktivistkinja;

92. Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“; 

93. Dragan Radović, građanski aktivista;

94. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;

95. Vedran Radović, građanski aktivista;

96. Ana Radulović, pravnica;

97. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;

98. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;

99. Biljana Radusinović, dip. ecc.;

100. Maja Raković, građanska aktivistkinja;

101. Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;

102. Violeta Senić, građanska aktivistkinja;

103. Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;

104. Čedomir Stojković, advokat, Srbija;

105. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;

106. Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;

107. Tanja Šuković, novinarka;

108. Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;

109. Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;

110. Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;

111. Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;

112. Ratko Tošković, građanski aktivista;

113. Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;

114. Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;

115. Ivan Valek, akademik, Hrvatska;

116. Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;

117. Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;

118. Azem Vlasi, advokat, Kosovo;

119. Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;

120. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;

121. Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;

122. Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;

123. Danica Vukašinović, mr psihologije;

124. Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;

125. Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;

126. Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;

127. Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;

128. Dragana Vuković, pravnica;

129. Zoran Vuković, pravnik;

130. Zoran Vuletić, političar, Srbija;

131. Zoran Vulević, književnik, pisac;

132. Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.