Prosvjetari od danas u štrajku, direktorima naloženo da organizuju redovnu nastavu

Preko 66 odsto prosvjetnih radnika, iz 160 škola, od danas je u štrajku, jer ni sinoć nije postignut dogovor imeđu Sindikata prosvjete i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Od njih je sinoć traženo da odlože štrajk, međutim, iz Sindikata su rekli da nemaju uslova za to. Najavljen je novi sastanak za srijedu.

Veče uoči početka radne sedmice, roditelji nijesu sigurni kako će se odvijati radni dan, jer pojedine škole obavještavaju da neće raditi, dok oz drugih stižu obavještenja da iako je veliki dio nastavnika u štrajku, roditelji pošalju djecu i da će se nastava odvijati. Jedino su sigurni roditelji čija djeca idu u vrtić, koji će raditi regularno, možda sat kraće.

Da je ova situacija neozbiljna tvrde roditelji, ali i pojedini direktori škola sa kojima je Pobjeda razgovarala, jer su obaviješteni od strane Ministartva – da nastave mora biti.

– Mi, jednostavno, tehnički ne možemo da odložimo početak štrajka koji je najavljen još u srijedu, 7. februara, 12 dana ranije – rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore, Radomir Božović.

On je kazao ni da pregovarački tim nema mandat da kaže – večeras odlaže štrajk. Dakle, biće štrajka u onim školama koje su ga u skladu sa procedurom već prijavile svojim ustanovama i svojim poslodavcima.

Na pitanje koliko će trajati štrajk, Božović je kazao da ne može da traje dugo.

– Ovaj štrajk ne može da traje mjesecima, a koliko će dana trajati, odlučiće štrajkački odbor narednih dana – rekao je on.

On je istakao da su se nadali kompromisnom rješenju, kao i da će doći premijer i ministar finansija. On je kazao i da nisu dobili nikakav odgovor Ministarstva finansija na predloge koje su im poslali još prije gotovo nedjelju.

– Rečeno nam je da oni od prethodnih dana nisu mogli da se pozabave ovim – rekao je Božović.

Kazao je da je sastanku prisustvovala ministarka Anđela Jakšić-Stojanović sa saradnicima.

Prvi dan štrajka najteži za roditelje

Na pitanje kako će izgledati današnji radni dan kada djeca dođu u škole, Božović je kazao da su razredne starješine obavijestile djecu i roditelje i da je na direktorima da organizuju nastavu, a ne na Sindikatu.

Precizirao je da u školama gdje se nastavni kadar većinski izjasnio za štrajk za djecu nema nastave. Sindikat smatra da je na direktorima da naprave rasporede tamo gdje mogu i da se šteta svede na najmanju moguću.

Ministarka prosvjete se juče sastala i sa direktorima crnogorskih škola, koji su pozvani na hitan sastanak. Prema saznanjima Pobjede, rečeno im je da nastavnička vijeća treba da održe sastanak, te da direktori obavijeste zaposlene da se nastava regularno održava.

Direktori sa kojima je Pobjeda razgovarala kažu da će uraditi ono što je njihova dužnost, ali da ne mogu nikoga da tjeraju da radi, te da je nemoguće organizovati nastavu u školama u kojima jedan dio nastavnika štrajkuje, a drugi ne.

Pojedini roditelji su sinoć dobili poruke od Savjeta roditelja u kojima im je rečeno da će se nastava odvijati redovno u svim smjenama. Časovi nisu redukovani ili skraćeni, a nastava će biti održana uz organizacione izmjene. Jedan dio roditelja je od škola dobio poruku da nastave neće biti, te da će biti obaviješteni o narednim danima.

Roditelji sa kojima je Pobjeda razgovarala su kazali da su zbunjeni i da ne znaju šta da očekuju danas kada djecu pošalju u školu.

Oko 160 škola je u štrajku od gotovo 215. Pojedine škole su odustale od štrajka, ali je bilo i onih koje su posljednjih dana promijenile stav – i pristupile obustavi nastave.

Štrajkbrejheri

Božović je prokomentarisao i jučerašnje sastanke ministarke prosvjete sa direktorima škola.

– Direktorima je rečeno da ujutro moraju da prime djecu kako znaju i umiju, da ih uvedu u učionice, ponovo ispitaju one koji su se već izjasnili da su za štrajk, da nađu načine da ih privole da uđu u čionice da drže nastavu – rekao je sinoć Božović.

Direktorima škola je poručeno na tim sastancima, kaže Božović, da mogu da nađu i zamjene za one koji su u štrajku, te naglasio da je to apsolutno protiv zakona o štrajku.

– To su takozvani štrajkbrejheri. Mi to doživljavamo kao vid pritiska na one koji štrajkuju. Nismo mi u ovaj štrajk ušli od drage volje i zato što ne znamo šta ćemo sa sobom. Jednostavno, od muke smo ušli u ovaj štrajk, tražimo pravo, pravdu i dostojanstvo za prosvjetne radnike – poručio je on.

Božović je rekao da je Ministarstvu trenutno samo cilj da uvede prosvjetnog radnika u učionicu i ništa drugo.

– Da prosvjetni radnik sagne glavu, da se osjeća dodatno poniženo, poniženo i što mu je GKU prekršen, a sada i usljed prijetnji da će dobiti otkaze – rekao je on sinoć medijima nakon sastanka sa ministarkom.

Kazao je i da imaju dopise i obavještenja direktora koji sami donose minimum procesa rada…

– Donose minimum procesa rada za svoje ustanove gdje, kažu, može da se štrajkuje, ali vrijeme za štrajk tokom osmočasovnog radnog vremena je nula sekundi, vrijeme za štrajk tokom petodnevne radne nedjelje je nula sekundi. Dakle, svrstavamo se u red sa Burundijem i Kambodžom, to su jedine zemlje u svijetu gdje je štrajk nije dozvoljen – poručio je Božović.

On se obratio i prosvjetnim radnicima, poručujući im da trenutno u Crnoj Gori, po tumačenju pravnika iz Ministarstva prosvjete, štrajk u prosvjeti, jednostavno, nije dozvoljen.

Ponuda i dalje nejasna

– Na naše konkretne predloge od prije deset dana, kako bismo mogli da izađemo iz ove komplikovane situacije, imamo samo neka nemušta obavještenja, obrazloženja tipa tokom trećeg kvartala – rekao je sinoć Božović nakon sastanka.

On je rekao da je prosvjetnim radnicima i dalje nejasno što to znači – da li je to prvi jul, avgust ili septembar.

Ponavlja, kaže, po stoti put, da samo traže ono što su već potpisali sa prethodnom vladom Granskim kolektivnim ugovorom iz 2022. godine.

– Nijedno slovo ne tražimo preko toga – poručio je predsjednik Sindikata prosvjete.

Božović je rekao da im i dalje nije objašnjeno što znači povećanje od 15 procenata neto plate.

On je kazao i da su prihvatili poziv za sastanak u srijedu, da će pregovarati i da neće zatvoriti komunikaciju.

– Na ovaj sastanak sam došao manje-više sa znanjem i uvjerenjem da nećemo postići kompromisno rješenje – zaključio je on sinoć nakon sastanka.

Prijetnje i posljedice

O zakonskim posljedicama za one koji budu štrajkovali, Božović je rekao da je situacija takva da radnik može da je u štrajku, ali mora da radi puno radno vrijeme. On je kazao da je uredba koja definiše štrajk prosvjetnih radnika stavljena van snage još 2015. godine Zakonom o štrajku

– Oni se pozivaju na uredbu iz 2006. godine. To je jedna antidemokratska uredba, jedna anticivilizacijska uredba o štrajku – rekao je Božović.

– Ako se danas u Crnoj Gori, u zemlji koja je na korak od EU, pozivamo na to, a nijedna zemlja u Evropi to nema ili slično, a vi se pozivate na uredbu koja je van snage… Ako se na nju pozivate i mašete nam time… u kakvoj zemlji mi živimo? Mi živimo u jednoj zemlji u kojoj vlada robovlasnički sistem – rekao je Božović.

Poručio je da radnici nemaju apsolutno nikakva prava i istakao da je štrajk ustavno pravo.

– A onda se na to pozivaju Ministarstvo i direktori, da zaprijete time onima koji su u štrajku da mogu da dobiju otkaz, da mogu da dobiju određene posljedice, sankcije i tako dalje. Dakle, to je jedna od poenti ove priče, da nam se predoče te zakonske mogućnosti, kao da mi nismo znali te zakonske mogućnosti – rekao je Božović nakon sastanka koji je trajao skoro dva sata.

Vrtići rade

Za vrtiće je minimum procesa rada odrađen tako da će djeca biti primljena, radiće se sa njima, imaće obroke i sve kao tokom regularnih dana.

Božović je rekao da, pošto je Sindikat doveden u situaciju da sam određuje minimum procesa rada, štrajk u vrtićima bude takav da će zaposleni biti samo zavedeni da su u štrajku.

– To je benigno. Imali smo razumijevanje za vrtiće i za taj uzrast. Da, svi vrtići će normalno da rade. Moguće da će tu biti nekih korekcija, da se kaže roditeljima da umjesto u 17 sati za dijete dođu u 16. Eto, to je najviše što može da se desi u organizaciji roditelja – kazao je Božović.

Minimum rada nije definisan

Sindikat duže od godinu pokušava da sa Ministarstvom prosvjete riješi problem prava na štrajk prosvjetnih radnika što nije učinjeno za mandata Miomira Vojinovića sa kojim su tada pregovarali.

Tražili su da se donese akt kojim će se definisati minimum procesa rada u slučaju štrajka. Zakon o štrajku donesen je u martu 2015. godine, a novi akt o minimumu procesa rada je trebalo da se donese šest mjeseci nakon toga, što nikada nije učinjeno.

Po staroj uredbi o minimumu procesa rada iz 2006. godine nastavnici u suštini nemaju pravo da štrajkuju, jer moraju da drže časove 45 minuta, da ocjenjuju, obavljaju sve aktivnosti. Dozvoljeno je jedino da ne moraju da drže dopunsku nastavu.

Jedino što je dogovoreno da se formira radna grupa. Sindikat je formirao tim, ali Ministarstvo prosvjete nije.

Ministarstvo prosvjete smatra da je uredba koja je donešena davno i dalje na snazi i da tu nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja.

Sindikat prosvjete je i ranije upozoravao da će prosvjetari, kada procijene da ima potrebe za tim, organizovati štrajk, ne obazirući se na akt o minimumu procesa rada, koji, kako smatraju, nije više zakonit.

Prema Zakonu o štrajku iz marta 2015, predškolske ustanove i osnovne škole ubrajaju se u ,,djelatnosti od javnog interesa, čiji bi prekid rada… mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili opšti interes građana“, pa je za njih, upozoravali su prosvjetari i ranije, minimum zapravo maksimum procesa rada.

Uredba od prije 16 godina na isti način tretira zaposlene u svim segmentima obrazovanja, dok Zakon o štrajku iz 2015. predviđa drugačija rješenja.

Prema tom propisu, srednje i visoko obrazovanje jesu djelatnosti od javnog interesa, ,,ukoliko bi štrajk zbog dužine trajanja i obima mogao da poprimi takve razmjere da dovodi u pitanje realizaciju obrazovnog programa za tekuću školsku godinu“.

Božović je sinoć kazao da će MPNI preduzeti sve što je u njihovoj moći da proglasi da je štrajk protivzakonit, pozivajući se na uredbu Vlade CG o minimumu procesa rada iz 2006. godine kojom je štrajk obesmišljen, jer minimum je u stvari maksimum rada.

Sindikat prosvjete je sinoć saopštio da je MPNI naložilo direktorima da „donesu rješenja o minimumu procesa rada, na osnovu sramne uredbe iz 2006. godine, kojom se prosvjetnim radnicima praktično onemogućavalo ustavno pravo na štrajk. Još im je naložilo da sazovu sjednice nastavničkih vijeća i isljeđuju ko su učesnici u štrajku. Ovo je očit primjer pritiska na zaposlene u cilju sprečavanja ostvarivanja prava na štrajk“, saopšteno je sinoć.

Pozvali su prosvjetne radnike da na sjednicama nastavničkih vijeća odbiju prijedlog o ponovnom izjašnjavanju za učešće u štrajku.