Puna podrška Sretenu Vujoviću u borbi protiv državnoga terora

Da Crna Gora sve dublje tone u autoritarizam potvrdilo je, poručili su iz Crnogorskoga PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika, Opštinsko tužilaštvo na Cetinju podigavši optužnicu protiv osam Cetinjana zbog navodnog izazivanja nereda uoči promocije tada predśedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju 10. marta.

Svakodnevni pritisci kojima su od odlazećeg premijera i ministra unutrašnjih poslova izloženi tužilaštvo i policija da sprovode progon političkih neistomišljenika, ističu oni, očigledno daju rezultate pa su učesnici nenasilnog protesta tokom kojeg je neadekvatna reakcija policije i obezbjeđenja izazvala konfuziju okrivljeni za izazivanje nereda.

– Među okrivljenima je i potpredśednik Crnogorskoga PEN centra ugledni crnogorski intelektualac, književnik Sreten Vujović. Baš kao i ranih 90-ih, kada je Vujović takođe bio proganjan pod sličnom fabrikovanom optužnicom, i danas se sloboda govora i Ustavom zagarantovano pravo na građanske proteste nastoje ugušiti neprihvatljivim metodama autoritarne vlasti đe jedna osoba u državi preuzima ulogu i tužilaštva i policije i sudstva – naglašavaju oni.

Progoni kritičara režima, poručuju, zasigurno neće ućutkati one koji su svoj život posvetili borbi protiv nacionalšovinizma i klerofašizma, no moraju biti upozorenje za onaj dio javnosti koji ćuti pred sve izraženijem prisustvu otvorenog fašizma, tolerisanog i ohrabrivanog od nosilaca izvršne vlasti.

– Zastrašivanje i pokušaji ućutkivanja građana preko fabrikovanih optužnica moraju izazvati snažni odgovor i osudu kritičke javnosti. Reakcija se, prije svega, mora očekivati od strane diplomatskih predstavnika zapadnih zemalja u Crnoj Gori te političkih partija koje su zaslužne za obnovu građanske Crne Gore, a koje već tri godine snom mrtvim spavaju – poručuju iz PEN-a i CDNK.

Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, kako dodaju, pružaju punu podršku književniku Sretenu Vujoviću u borbi protiv državnoga terora kojem je izložen, a o ovom eklatantnom primjeru progona

kritičara autokratskoga režima izvijestiće relevantne organizacije koje se bave pitanjima ljudskih prava i zaštite progonjenih intelektualaca.

Pobjeda je juče objavila da je epilog incidenta ispred Sportskog centra „Lovćen“ na Cetinju 10. marta, kada je pedesetak Cetinjana i Cetinjanki iskazalo protest protiv tada predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića zbog njegove prosrpske politike oličene u podršci Crkvi Srbije – optužnica protiv njih osmorice koji će na sud biti izvedeni 18. oktobra pod optužbama za napad na policiju i pokušaj sprečavanja policijske intervencije.

Cetinjani i Cetinjanke okupili su se tada ogorčeni na aktuelnog predsjednika države zbog rečenice koju je, kako tvrdi više izvora, izgovorio 5. septembra 2021. godine, tada kao ministar u Vladi Zdravka Krivokapića – „Pa šta ako pogine deset Crnogoraca“. Milatović je tako komentarisao masovne građanske proteste u prijestonici zbog odluke vlasti da nasilno 5. septembra u Cetinjskom manastiru inaugurišu Joanikija Mićovića u mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije. Kako tvrdi više izvora, u trenutku kad se odlučivalo da li je bolje odustati od inauguracije na Cetinju, kako bi se sačuvao građanski mir u Crnoj Gori, on je izgovorio ovu zlokobnu rečenicu u znak podrške Mićoviću i Crkvi Srbije.

Pobjeda je imala uvid u optužni akt, a akademik Sreten Vujović, koji je žrtva svake vlasti u Crnoj Gori još od devedesetih godina prošlog vijeka, za naše novine je rekao da ga optužnica nije iznenadila, ali i da je netačno da je on na bilo koji način ometao policiju u njenom poslu.

– Oni su ti koji su mene sprječavali da prisustvujem tribini predsjedničkog kandidata. Postoji video snimak na kojem se jasno vidi da sam tražio od policajca da me pušti da prisustvujem javnoj tribini, ali su me spriječili – kategoričan je Vujović.

Na saslušanju u policiji 13. marta, kako smo objavili, objasnio je da je 10. marta došao na najavljenu političku tribinu sa namjerom da u demokratskoj atmosferi izrazi nezadovoljstvo Milatovićevom izjavom „u vrijeme septembarskog događaja 2021. godine“.

– Kada je isti na sjednici u tzv. gluvoj sobi uputio ozbiljnu prijetnju smrću demonstrantima „pa šta ako pogine deset Crnogoraca“… – rekao je on na saslušanju.

Bio je kategoričan da u njegovom postupanju „nema nijednog jedinog čina ili radnje koji bi mogao biti kvalifikovan ni kao prekršaj, a pogotovo ne kao biće bilo kog krivičnog djela“.

– Koliko sam mogao da vidim, jedino ugrožavanje Milatovića su izazvali članovi njegovog obezbjeđenja, koji su ga, gurajući kroz masu, sapleli i od njega napravili žrtvu, bez ikakvog razloga – kazao je Vujović u policiji.

Aktuelne crnogorske vlasti i njima bliski mediji ovaj protest predstavili su kao pokušaj grupe građana da napadnu Milatovića, a i on sam je, četiri mjeseca kasnije kao predsjednik Crne Gore, u sjedištu Evropskog parlamenta u Briselu sredinom jula, ustvrdio da je bio napadnut na Cetinju.

– Bio sam jedan od rijetkih kandidata za predsjednika u Evropi na kojeg je izvršen fizički napad – kazao je Milatović pred evropskim parlamentarcima.