Odlazak časnog borca za Crnu Goru

In Memoriam Čedomir-Čedo Drašković (1946-2023)

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Ponekad nam sumorna jutra ispod svetog Lovćena sa kišama donesu i melanholiju i tugu. U osvit majskih zora prešao je na drugu obalu vječnosti Čedomir-Čedo Drašković, beskompromisni intelektualac, dugogodišnji direktor Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević” autor brojnih polemika, diskusija, rasprava i knjiga u očuvanju nacionalnog identiteta Crne Gore i Crnogoraca. Rodivši se u vjekovnom slobodarskom gnijezdu Katunske nahije i svoga rodnoga Čeva 1946. godine svoj put ka životu stvarao je koračajući tvrdim i ljutim katunskim kršima i klancima noseći u ruci knjigu i pero. Upravo onako kako veliki štitonoše, nose mač i štit. Odrastao i vaspitan u gorštačkom duhu sa izraženim intelektualnim i moralnim crtama koje su ga krasile. Nakon završene osnovne škole na Čevu i gimnazije na Cetinju, Drašković upisuje Istoriju jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika na Filozofskome fakultetu u Sarajevu. Nakon završenog fakulteta odlučuje se da svoju karijeru nastavi u Prijestonom gradu Cetinju, koji će do zadnjeg daha i dana njegovog časnog života biti njegova inspiracija i njegova prva i zadnja intelektualna misao.

Čedo Drašković je svoju radnu karijeru započeo u Nacionalnoj biblioteci Đurđe Crnojević na Cetinju kada su ovu eminentnu i reprezentativnu instituciju gradili ovako značajni intelektualci. Čedomir-Čedo Drašković je bio: humanist, erudita, kosmopolita i beskompromisni borac za Crnu Goru, naučnu misao i djelo u očuvanju crnogorskog identiteta i integriteta svih prethodnih decenija. Odvažno i principijelno se cijeli svoj život borio za pravedniju, slobodniju i snažniju Crnu Goru međunarodno priznatu i poštovanu u Evropi i svijetu. Upravo na principu intelektualnog rada kroz bogatu arhivsku građu i nasljeđe Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević na čijem je bio čelu duži niz godina predstavio je najznačajnije autore Crne Gore i regiona pored toga brojni simpozijumi, okrugli stolovi, polemike i rasprave su ga učinile prepoznatljivim na crnogorskoj javnoj i političkoj sceni. Svojim autoritetom i stavovima je dominirao u zaštiti vitalnih crnogorskih intresa. Pa je tako bio duboko svjestan da jedino kroz savremene istorijske procese u borbi za ispravljanje istorijske nepravde daje svoj veliki doprinos zajedno sa drugim intelektualcima u Crnoj Gori prije i tokom referendumske kampanje kada je 21. maja 2006. godine, obnovljena i postala nezavisna naša sveta Crna Gora.

Iz bogate biografije Čedomira-Čeda Draškovića izdvajamo: Čedomir Drašković je rođen na Čevu 1946. godine, đe je i završio osnovnu školu. Poslije završene osnovne škole, seli se na Cetinje, đe je završio gimnaziju. Zatim upisuje Istoriju jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatski jezik na Filozofskome fakultetu u Sarajevu. Nakon okončanja studija, Drašković se vraća na Cetinje, za koje će vezati čitav dalji višedecenijski angažman. U Centralnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ proveo je 35 godina – najprije kao pripravnik, a potom kao direktor u tri mandata (1990–2004) i na kraju kao rukovodilac izdavačke djelatnosti. Nakon rada u Biblioteci, zapošljava se u Matici crnogorskoj, iz koje je 2010. godine pošao u penziju. Pored stručnosti, erudicije, upućenosti u crnogorske kulturne prilike i njegov građanski moral doprinio je da postane član brojnih udruženja i institucija i njihovih stručnih tijela: predśednik Udruženja bibliotekara Crne Gore, član Mitropolitskog savjeta Crnogorske pravoslavne crkve, član Matice crnogorske, član Senata, a potom i akademik DAN, član Crnogorskog PEN centra, član Savjeta za visoko obrazovanje, član Izdavačkoga savjeta Instituta za crnogorski jezik i književnost, član Upravnog odbora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, član Redakcije međunarodnog časopisa za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja Lingua Montenegrina, dugogodišnji urednik časopisa Bibliografski vjesnik itd. Dobitnik je Trinaestonovembarske nagrade prijestonice Cetinje (za 1999. godinu). Objavljena djela: Tragika nepobijeđenog gubitnika: kulturološki eseji o emancipaciji crnogorskog duha , Bar: Conteco; Cetinje: Dignitas, 2001; Bibliotekarstvo u Crnoj Gori – između tradicije i perspektive, Cetinje, Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, 2002; Crna Gora između prošlosti i budućnosti: članci, eseji komentari, Cetinje, Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević“, 2004; Ogledi i studije o crnogorskoj kulturi, Podgorica, Institut za crnogorski jezik i književnost, 2011.