Ratković: Za sljedeću sezonu koristiti iskustva Hrvatske

Ovogodišnja crnogorska turistička sezona bilježi velike gubitke, pripreme naredne turističke sezone bi trebale već da budu u poodmakloj fazi, ali je kod nas to na čekanju, kazao je Pobjedi turistički ekspert i dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve Rade Ratković.

On ističe da smo imali dugu pandemijsku godinu u kombinaciji sa kriznom političkom godinom koju su karakterisale masovne protestne povorke na teme koje imaju malo značaja za standard građana, njihovu slobodu i pravnu sigurnost, ekonomiju koja život znači, održivi turizam…

“Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, pa ćemo na operativni rad na pripremi turističke sezone popričekati. Što više budemo čekali priprema će biti lošija, a samim tim i naredna turistička godina. Bilo bi dobro da u pripremi i upravljanju idućom turističkom godinom koristimo pozitivna iskustva susjedne Hrvatske, koja je ostvarila lidersku poziciju u tom pogledu”, mišljenja je prof. Ratković.

Kada komentariše ovogodišnju sezonu kaže da su podaci ,,depresivni“.

“U prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je u Crnoj Gori 77,9 odsto manje dolazaka i 80,9 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Podaci se odnose samo na kolektivni smještaj. Ako bi uključili i privatni smještaj, za koji se mjesečno ne objavljuju podaci, već po završetku kalendarske godine, onda bi podaci bili mnogo depresivniji, s obzirom da je punjenje te vrste smještaja još slabije”, kaže Ratković.

Kada govori o regionu sveukupni (strani i domaći) broj dolazaka u razdoblju januar-avgust u Hrvatskoj iznosio je 6.843.319 (indeks 41,44), dok je ujedno zabilježeno 47.535.632 noćenja (indeks 52,73).

“Broj dolazaka stranih državljana na teritoriji Albanije u osmomjesečnom razdoblju 2020. godine iznosi 1.745.169, što znači smanjuje za 64,2 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine. Tokom osam mjeseci 2020. Kosovo je imalo najmanji pad dolazaka za 53,2 odsto, dok je Španija imala najveći pad dolazaka za 89,9 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine”, navodi Ratković.

Na globalnom planu, ističe on, evidentan je ogromni pad međunarodnog turističkog prometa između 60 i 80 odsto, pri čemu je Sredozemlje, naročito južno, karakteristično po najvećem padu.

“Računa se da će u 2020. godini biti izgubljeno oko 1,2 milijardi turističkog prometa i preko 1,3 milijarde dolara prihoda od međunarodnog turizma”, kazao je Ratković.

Neizvjesnost

On tvrdi da će ubuduće u ovoj privrednoj grani biti dosta nepoznanica i da se još ne zna vrijeme potpunog oporavka.

“Puno je nepoznanica pa se mora ići metodom scenarija. To zavisi od scenarija i njihove realnosti. U optimističkoj varijanti, turistička godina 2020/21. bi mogla biti sanaciona (skroman, odnosno minimalan doprinos same turistike privrede), 2021/22. početni oporavak, 2022/23. relativno normalno poslovanje, 2023/24. približavanje rezultatima iz predkoronskih vremena. Pesimistički scenario bi sve produžio za još dvije do tri godine, a umjereni za još jednu godinu. Kao što smo rekli, ostvarivost pojedinih scenarija zavisi od pandemije koja se, za sada, ne može pouzdano prognozirati”, procjenjuje prof. Ratković.

Ove godine se, dodaje on, turizam bazirao na individualnim gostima i kako tvrdi globalno direktni buking će rasti, ali će i organizovani turizam zadržati značajno mjesto u turističkom privređivanju.

“To naročito važi za našu destinaciju, koja je izrazita avio-destinacija, zbog nepostojanja saobraćajne alternative za prihvatljiv dolazak iz glavnih evropskih emitivnih izvora. Kod nekih, emitivnom tržištima saobraćajno dostupnijim destinacijama, individualni buking i dolasci u vlastitoj režiji će biti dominantni”, zaključuje Ratković.