Crna Gora do 2030. da povrati ugled tradicionalno pomorske zemlje

Generalna direktorka Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu saobraćaja, Maja Mijušković, u razgovoru za CdM govori o Strategiji razvoja pomorske privrede, projektima, ciljevima. Između ostalog, Mijušković u razgovoru za CdM poručuje da vizija Strategije razvoja pomorske privrede, podrazumijeva da je Crna Gora do 2030. godine povratila ugled tradicionalno pomorske zemlje, sa značajno osnaženom i konkurentnom pomorskom privredom čiji se razvoj bazira na principima održivosti.

CdM: Vlada Crne Gore donijela je 30. jula, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Strategiju razvoja pomorske privrede 2020-2030. godina sa Akcionim planom 2020-2021. godina. Možete li nam reći šta je sve obuhvaćeno ovim značajnim strateškim dokumentom?

Mijušković: Strategija razvoja pomorske privrede 2020-2030- godine jeste, kako ste naveli, veoma značajan dokument, tim prije jer po prvi put na jedan sistemski  način sagledava sve potencijale mora i posmatra ih kroz prizmu plave ekonomije. Izradom Strategije nastoji se osnažiti uloga sektora pomorske privrede u razvoju i konkurentnosti Crne Gore kroz jasno definisanu pomorsku politiku i inicijative održivog razvoja. U tom smislu, Strategijom nisu obuhvaćeni samo osnovni segmenti pomorske privrede kao što su brodarstvo i usluge u pomorskom prevozu, brodogradnja, lučka infrastruktura, lučke usluge i ljudski resursi, već i svedruge privredne aktivnosti povezane sa morem ili obalnimpodručjima, kao što su ribarstvo, nautički turizam, istraživanje iproizvodnja ugljovodonika, kao i industrije u nastajanju, poput biotehnologije mora.

Plava ekonomija
Plava ekonomija podrazumijeva upotrebu morskih resursa za razvoj privrednih aktivnosti, na načinprihvatljiv za životnu sredinu, odnosno morski ekosistem. Posebna pažnja posvećena je aktivnostima koje imaju za cilj jačanje administrativnih kapaciteta kako bi se stvorile pretpostavke za kvalitetnu realizaciju definisanih strateških ciljeva i pravovremeno usvajanje odgovarajućih korektivnih mjera. 

CdM: Pomenuli ste strateške ciljeve koji su definisani Strategijom. Kako su oni postavljeni i koja su Vaša očekivanja u vezi sa njihovom realizacijom?

Mijušković: Predmetnim strateškim dokumentom utvrđuju se strateški ciljevi i operativni ciljevi sa pratećim indikatorima uspjeha, kao i Akcioni plan koji jasno definiše aktivnosti čije sprovođenje doprinosi realizaciji strateških i operativnih ciljeva. Strateški ciljevi su sljedeći:  povećanje doprinosa pomorske privrede i povezanih djelatnosti sveukupnom ekonomskom razvoja; jačanje kapaciteta pomorske administracije Crne Gore i pojednostavljenje administrativnih procedura; veća uključenost civilnog sektora, a naročito strukovnih nevladinih udruženja, u svim procesima koji prethode donošenju strateških odluka, normativnih akata, predlaganja sistemskih rješenja za prevazilaženje izazova u sektoru pomorske privrede; zatim cilj da stručna zajednica postane pokretač razvoja pomorske privrede, te da rast pomorske privrede bude zasnovan na principima zelene ekonomije.

Svjesni smo da su postavljeni ciljevi i aktivnosti koje trebaju da dovedu do njihove relizacije prilično visoko postavljeni, ali cijenim da uz zajedničke napore administracije, privrede, strukovnih udruženja, nevladinog sektora, obrazovnih institucija itd. možemo svi itekako dati zajednički doprinos.

Poruka za koju vjerujem da je jako važno da je pošaljem jeste da je svaki segment u tom lancu podjednako važan i da toga svi moramo biti svjesni. Upravo vođeni tim opredjeljenjem, definisali smo i ciljeve na navedeni način i mogu reći da smo izuzetno zadovoljni dosadašnjim odgovorom svih navedenih činilaca pomorske privrede u postupku ne samo izrade dokumenta, nego i njihove iskazane spremnosti da zajedno sa nama budu dio jednog pokretačkog procesa, kojim ćemo zajednički nastojati da našu pomorsku privredu vratimo tamo gdje zasigurno zaslužuje da ponovo bude.

Nije lak zadatak

Svjesni smo da pred nama nije nimalo lak zadatak i da će uvijek biti onih koji će sumnjati u najbolju namjeru da se unaprijedi stanje u ovom sektoru. Međutim, upravo period u kojem trebamo da implementiramo aktivnosti definisane Strategijom će pružiti priliku svima nama da damo svoj doprinos, neposredni, konkretni i da budemo aktivni činioci procesa koji nas očekuju.

Svako ko je uključen na bilo koji način u ovaj sektor, moći će sigurna sam da se prepozna u nekim od definisanih aktivnosti.

CdM: Sudeći po Vašem prthodnom odgovoru, moglo bi se zaključiti da Vam je uključivanje javnosti od posebnog značaja u cijelom ovom procesu. Da li je tako?

Mijušković: Tako je. Podsjetiću da smo u postupku koji je prethodio izradi Strategije uputili javni poziv zainteresovanoj javnosti da nam dostavi inicijalne predloge i sugestije, koje bi mogli već u toj fazi da odgovorno razmotrimo i da one opravdane nadju svoje mejesto u strateškom dokumentu. Potom je javna rasprava trajala maskimalno propisanih 40 dana, a u okviru iste održali smo tri okrugla stola i to u Kotoru, u saradnji sa Bokeljskom mornaricom, potom u Podgorici u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i završni okrugli sto održan je u Luci Bar.

Na navedenim okruglim stolovima neposredno učešće uzelo je oko stotinjak relevantih subjekata iz oblasti pomorske privrede. Kako sam već istakla, u svima koji imaju iskustvo i znanje iz ove oblasti vidimo partnera, jer jedino uz takav pristup možemo ostvariti predviđene aktivnosti i ciljeve.

CdM: Koji su najznačajniji rezultati koje Strategija treba da ostvari, ukoliko bude implementirana na planirani način?

Mijušković: Vizija Strategije razvoja pomorske privrede podrazumijeva da je Crna Gora do 2030. godine povratila ugled tradicionalno pomorske zemlje, sa značajno osnaženom i konkurentnom pomorskom privredom čiji se razvoj bazira na principima održivosti.

Doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore

Kao takva, crnogorska pomorska privreda, koja uključuje sve podsektore plave ekonomije, doprinosi sveukupnom ekonomskom razvoju Crne Gore. Značajno je unaprijeđena konkurentnost privrednih subjekata iz domena pomorske privrede. Realizovan je veliki broj infrastrukturnih projekata po modelu javno-privatnog partnerstva, kao i lučki infrastrukturni projekti koji će uspostaviti osnovu da se luka Bar pozicionira kao luka od regionalnog značaja. Izgrađena lučka infrastruktura u lukama koje su povezane sa zaleđem modernom putnom i željezničkom infrastrukturom doprinijeće povećanju privrednih aktivnosti i robnih tokova, a samim tim i konkurentnosti naših luka. Na taj način, crnogorske luke, koje počinju adekvatno koristiti svoj geostrateški položaj, postaju generator kontinuiranog i održivog rasta pomorske privrede. 

Brodogradilišne luke u Crnoj Gori, prepoznate su na čitavom Mediteranu kao luke koje prvenstveno pružaju usluge gradnje i remonta jahti i mega-jahti po najvišim svjetskim standardima, te predstavljaju kvalitetnu potporu rastućem nautičkom turizmu.  Formiran je nacionalni pomorski klaster koji udružuje sve činioce pomorske privrede u kontekstu plave ekomonije, te je i na taj način ojačan strukovni uticaj u tokovima koji tangiraju pomorsku privredu, a struka, odnosno ljudski resursi imaju vrlo važnu ulogu u cjelokupnom procesu unaprjeđenja pomorske privrede u Crnoj Gori.

Kao preduslov za razvoj pomorske privrede, implementacijom precizno definisanih aktivnosti unaprijeđena je sigurnost pomorske plovidbe i bezbjedonosna zaštita brodova i lučkih postrojenja.  U potpunosti je regulisan radno-pravni status i pravno-administrativni tretman crnogorskih pomoraca, koji su u ovom strateškom dokumentu prepoznati kao jedan od najvažnijih resursa pomorske privrede.

CdM: Pažnju javnosti privukla je i aktivnost koja se odnosi naizgradnju novog kontejnerskog terminala u Baru. Možete li nam reći nešto više o toj aktivnosti?

Mijušković: Kada govorimo o projektu eventualne izgradnje novog kontejnerskog terminal u Baru, važno je znati da Prostorni plan posebne namjene za obalno područje Crne Gore definiše način organizacije i režime korišćenja područja Primorskog regiona kao i raspored funkcija i zona za pojedine namjene u prostoru. Glavni intermodalni terminal na Obalnom području Crne Gore u kome se planiraju kamionski terminali, Ro-Ro terminali i kontejnerski terminali, ovim Planom se predviđa u Luci Bar.

Tako je Strategija razvoja pomorske privrede, što je svakako i bila naša obaveza pri izradi strateškog dokumenta, navodi da je u skladu sa navedenim prostorno-planskim dokumentom predviđena gradnja Međunarodnog kontejnerskog terminala, ali i vrlo precizno smo naveli da će izvodljivost i karakteristike potencijalnog kontejnerskog terminala biti tek utvrđene u predstojećem periodu, imajući u vidu da ovaj projekat treba dodatno razraditi i prilagoditi stvarnim potencijalima crnogorske pomorske privrede i odnosnom tržištu.  

Dodatno, iako jeste nesporan potencijal ovog projekta, kao period u kom bi se mogle stvarati pretpostavke za izgradnju ovog kontejnerskog terminal definisan je period do 2030. godine, a ne do 2025. godine kako se moglo čuti, koji je vjerujemo realan da se ocijeni opravdanost i izvodljivost ovakvog projekta te da se, ukoliko bude racionalno, otpočne i sa njegovom realizacijom.

Ne potcjenjujući naravno značaj ovog projekta, moram istaći da Startegija definiše jako puno drugih aktivnosti, koje ne podrazumijevaju direktne investicije, ali su ne manje značajne i dovešće ako ih uspješno realizujemo, a vjerujem da hoćemo, do značajnog unaprjeđenja u sektoru pomorske privrede. Iz tog razloga, voljela bih da se javnost uključi u praćenje tih aktivnosti koje, iako nisu finansijski vidljive poput velikih infrastrukturnih projekata, itekako jesu značajne za kompletan sektor koji nastojimo da unaprijedimo.

Nabrojaću samo neke od njih, kao što je unaprjeđenje efikasnosti i kvaliteta u pružanju primarnih lučkih usluga radi obezbjeđivanja konkurentnosti crnogorskih luka u odnosu na luke regiona, stavljanje u funkciju privrednog razvoja napuštene ili neiskorišćene lučke infrastructure, potom osnivanje crnogorskog pomorskog klastera koji će za članove imati privredne subjekte koji potpadaju pod sektor plave ekonomije, zatim izrada Akcionog plana koji će definisati aktivnosti u cilju unaprjeđenja radno-pravnog statusa crnogorskih pomoraca.  

Realizacija direktnih stranih investicija

Pored navedenog, predvidjeli smo aktivnosti koje će doprinijeti povećanju efikasnosti javnog sektora u privlačenju i realizaciji direktnih stranih investicija u pomorsku privredu i uspostavljanju atraktivnog poslovnog ambijenta s tim u vezi. Biće formirano i posebno radno tijelo čiji će osnovni zadatak biti promovisanje investicionih potencijala crnogorske pomorske privrede u zemlji i inostranstvu. Podsticaćemo investicije u izgradnju novih luka nautičkog turizma i lučkih kapaciteta za remont jahti i mega jahti, a takođe nastojaćemo da stvorimo usloveza uravnoteženu preraspodjelu prihvata brodova na kružnim putovanjima između trgovačkih luka od nacionalnog značaja.

Aktivnosti su naravno mnogobrojne i nije ih moguće sve pobrojati, ali bih svakako iskoristila priliku da pozovem zainteresovanu javnost da se bliže upozna sa sadržinom Strategije razvoja pomorske privrede, koju mogu preuzeti sa web stranice Ministarstva saobraćaja i pomorstva, te da vezano za aktivnosti u kojima prepoznaju da mogu da daju svoj doprinos, budu naš partner i budu slobodni da iniciraju saradnju, imajući u vidu da nam je cilj zajednički-da zaista unaprijedimo stanje u sektoru pomorske privrede.

M. Dušević

CdM