Domaći i međunarodni eksperti o izazovima očuvanja izvorišta u XXI vijeku

Pred naukom težak zadatak

U ponedeljak, 28. januara 2019. godine na izvorištu Bolje seste, održan je Okrugli sto na temu „Zaštita izvorišta od izazova 21. vijeka“  koji su inicirali Univerzitet Donja Gorica i Regionalni vodovod u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma. Skup je okupio međunarodnu i domaću ekspertsku javnost iz oblasti zaštite vodnih resursa s ciljem  da se na sveobuhvatan način aktuelizuje i podstakne pitanje zaštite vodnih izvorišta od velikih izazova kako globalnih poput klimatskih promjena, tako i onih lokalnih koji u znatnoj mjeri utiču na kvalitet i sigurnost vodosnabdijevanja. Razmatranje i iznalaženje adekvatnih rješenja za izazove koje nosi 21.vijek, a zbog kojih se voda smatra resursom budućnosti, su od presudne važnosti. Na ovo sve upućuje i nedavno otvoreno poglavlje 27.

Ekspert i konsultat Uneska prof. dr Zoran Stevanović istakao je da je pred naukom važan zadatak da nađe rješenje kako da se očuva i poboljša upravljanje karstnim izvorištima koje Crna Gora koristi u najvećoj mjeri za snabdijevanje stanovništva pijaćom vodom.

Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Luka Mitrović govorio je o posljedicama klimatskih promjena koje više niko ne spori, a koje i te kako utiču na izdašnost izvora.

To će u budućnosti biti glavna tema jer trendovi klimatskih promjena idu u negativnom pravcu – kazao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti bolju i čvršću međuinstitucionalnu saradnju, kao i saradnju sa stručnjacima i naučnicima.

Direktor Uprave za vode Damir Gutić, smatra da je dugačka lista operativnih ciljeva i mjera koje treba sprovesti kako bi se obezbijedila kvalitetna zaštita voda od zagađivanja.

To su uspostavljanje registra zaštićenih područja, donošenje vodnih katastara, pribavljanje vodnih akata i plaćanje naknade za zaštitu voda od zagađivanja, smanjenje unosa zagađenja od koncentrisanih i rasutih izvora zagađivanja, moguća ograničenja u zahvatima vode, mjere prevencije i smanjenja uticaja akcidentnih zagađenja… Ova lista je i duža, ali je i obavezujuća, naročito sada kada smo otvorili poglavlje 27 (zaštita životne sredine i klimatske promjene) i ona proističe iz nacionalnog zakonodavstva, ali i EU legislative koja tretira ovu oblast – kazao je Gutić.

Iz svega , istakao je on, proizilazi da država mora obezbijediti uslove za jaku upravljačku instituciju, sa dovoljnim sredstvima za izvršenje povjerenih poslova i sa odgovarajućim stručnim kadrom, ali da je potrebno i pronaći mehanizam koordinacije i međusobne komunikacije između svih zainteresovanih strana.

Docent na Građevinskom fakultetu Milan Radulović kaže da je kada je o zaštiti izvorišta riječ, najveći izazov sačuvati kvalitet voda.

Usljed razvoja poljoprivrede i industrije suočavamo se sa osjetljivošću izvorišta na zagađenje. Dolazi do infiltracije zagađujućih materija u podzemlje, koji može da dospije do izvorišta. Srećom, sada imamo dobar kvalitet na svim izvorištima, ali moramo voditi računa da ga očuvamo jer je kompletno snabdijevanje Crne Gore bazirano na tom resursu – kaže Radulović i sugeriše kreiranje mape osjetljivosti područja na zagađenje koja bi se koristila kao jedna od podloga za zaštitu voda.

Ekspert za vode i konsultat za poglavlje 27, Helmut Bloh smatra da je skup održan u pravo vrijeme, jer je naša država nedavno otvorila pregovaračko poglavlje 27.

Prema mojim saznanjima, Crna Gora je dobro pripremljena za pregovaranje – rekao je Bloh.

Govoreći o regionalnom vodovodu, kazao je da to preduzeće može biti svijetli primjer i za Evropu, kada je riječ o planiranju, izgradnji i funkcionisanju veoma dobrog sistema snabdijevanja, koji je vrlo koristan za cjelokupno funkcionisanje Crnogorskog primorja.

Prof. dr Tomo Popović sa Univerziteta Donja Gorica predstavio je inovativni projekat koji pripremaju ta visokoškolska ustanova i Regionalni vodovod za impelmentaciju sistema za monitoring parametara kvaliteta životne sredine u realnom vremenu.

Goran Jevrić postavio pitanje da li je vrijeme da u Crnoj Gori i drugim državama Zapadnog Balkana ljudsko pravo na vodu zaštitimo Ustavom? Ovakav pristup bi učinio apsolutno održivim sve mjere za zaštitu ovog najvažnijeg prirodnog resursa koji će u budućnosti biti najvrijedniji i od kojeg će zavisiti opstanak mnogih država i naroda. Crna Gora mora biti svjesna ove svoje strateške prednosti i bogatstva sa kojim se mora održivo i strateški upravljati.

Bolje sestre za sada nijesu direktno ugrožene, ali nesavjesnim aktivnostima, čovjek čini sve da se to desi. Dolaskom na izvorište uočili ste kratere, separacije, regulaciju, odnosno ono što ne bi smjelo da bude u drugoj zoni zaštite izvorišta. Međutim, još smo na vrijeme da spriječimo ono čega se u vodovodnom sektoru pribojavamo – poručio je Goran Jevrić, direktor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje.

Jevrić smatra kako je važno postaviti pitanje o zaštiti voda u  bezbjedonosnom smislu i realno sagledati da li države Zapadnog Balkana imaju dovoljne resurse za suočavanje sa ovim bezbjedonosnim izazovima 21. vijeka.

Mi, stoga, moramo razvijati partnerstva, a ističem saradnju sa našim prijateljima iz Kosova, Albanije, Srbije i Hrvatske, Beča i Brisela. Naša posvećenost da kroz iskrena partnerstva gradimo zajedničke kapacitete za upravljanje vodnim resursima i rješavanje velikih izazova koji ugrožavaju naše izvorište i vodne resurse u sveukupnom smislu, od presudnog je značaja za naše države i našu budućnost – kazao je Jevrić.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Saša Radulović  osvrnuo se na pregovaračko poglavlje 27 koje je Crna Gora otvorila prošle godine. On kaže da zatvaranje tog najzahtjevnijeg poglavlja nije samo posao Vlade, već  svih građana, akademske zajednice, nevladinog sektora i privrede. Govoreći o izvorištu Bolje sestre, on je kazao da se njegova zaštita nalazi visoko na agendi MORT-a.