Znati upravljati zaštićenim prostorima

Sa radionice

audio: sa radionice

“Identifikovanje pritisaka na morski ekosistem i prijedlozi mjera za njihovo rješavanje”, naziv je radionice koja je danas održana u kotorskom hotelu “Vardar”.

Organizator je NVO Green Home u saradnji sa hrvatskom NVO “Sunce”.

“NVO Green Home započela je, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, proces izrade mjera upravljanja za potencijalno Natura 2000 područje, u dijelu našeg primorja, od rta Arza do rta Platamuni”, kazala je, otvarajući ovaj skup Nataša Kovačević, izvršna direktorica NVO Green Home.

Ona je podsjetila da se aktivnosti realizuju u okviru prekograničnog projekta #Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru”, u saradnji sa Agenijom za zaštitu životne sredine, Udruženjem #Sunce” iz Splita i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije.

Suština projekta je da se na duži rok radi na smanjenju pritisaka na morski biodiverzitet.

Partneri NVO Green Home su bili od velike pomoći u smislu razmjere iskustava, i razvoja mjera koje će sjutra biti dio planova za buduću Natura 2000, kazala je Kovačević.

Milena Bataković iz Agencije za zaštitu životne sredine je podsjetila da su se u proteklom periodu analizirali pritisci na biodiverzitet mora u opštinama Kotor, Tivat i Herceg Novi, kada su u pitanju ispusti, nasipanje itd.

Ona je insistirala na saradnji između civilnog sektora i državnih institucija.

Zakonom o zaštiti prirode je predviđeno da do dana pristupanja u EU Crna Gora uspostavi i ekološku mrežu koja će biti usklađena sa onim što direktiva o staništima i pticama traži.

Tu će se definitivno naći i popis marinskih zaštićenih područja.

Zatim, sveobuhvatna lista pritisaka na morski biodiverzitet njihovih uzroka, a to je ribarstvo, turizam, zaštitne obalne strukture, vojna upotreba prostora, koncentracija nafte i plina, ispusti industrijskih otpadnih voda, komulanih voda, plovni putevi, luke i marine itd.

Ovo, kako je kazala Bataković, ne znači da ničega ne može da bude, ali je poenta da se ustanovi što već vrši određeni pritisak i u kojoj mjeri ugrožava prostor kao i da li se neke od ovih aktivnosti, ukoliko su prihvatljive mogu izmjestiti na neke  manje štetne lokacije.

O iskustvima u Hrvatskoj govorila je Matea Špika, iz udruge “Sunce”.

Ona je kazala da su oni prošli dug put do zakonodavnog okvira za upravljanje zaštićenim područjima, preko zakona o zaštiti prirode.

Hrvatska je, iznijela je Špika, prije deset godina u projekat za zaštitu morskih staništa uložila 3,8 miliona kuna.

Oni imaju pet zaštićenih područja u kategoriji nacionalnih parkova i parkova prirode.

Bitna komponenta u planu Upravljanja zaštićenim područjima je da se uvaže potrebe lokalnog stanovništva.

Ovaj Plan se po zakonu donosi na period od 10 godina, a njegova revizija je poslije pet godina.

Jačanje kapaciteta je bio veoma intenzivan proces u kome su značajnu ulogu imali međunarodni treninzi i studijska putovanja, a i u Hrvatkoj su nedostajali podaci o morskim vrstama i staništima.

Danas Hrvatska ima više od 36% kopneno zaštićenog područja kao Natura područje i više od 15% mora, kazala je Matea Špika.

Kroz seriju konsultativnih sastanaka i radionica biće izrađen dokument koji će biti osnova za Planove upravljanja budućih marinskih zaštićenih područja Crne Gore, čulo se na današnjoj radionici u Kotoru.

Na ovoj radionici su učestvovali predstavnici Uprave pomorske sigurnosti, Hidrometeoroloskog zavoda, Instituta za biologiju mora, Lučke uprave, Lučke kapetanije Kotor, Uprave pomorske sigurnosti, Uprave za inspekcijske poslove.