ZLATNO PERO SANDŽAKA-FARUK DIZDAREVIĆ KROZ PRIZMU KULTURE

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

 (Riječ, dvije o Ćamilu Sijariću)

Tokom meseca decembra preciznije 18. decembra,  2023. godine obasjanog svjetlom jubileja, prisjetili smo se života i djela velikog Ćamila Sijarića, čije je rođenje prije tačno 110 godina označilo početak jednog neobičnog književnog putovanja. Ćamil Sijarić, bajkoviti pripovjedač, istaknuti pisac, akademik i nesebični graditelj književnih i intelektualnih svjetova, ostavio je neizbrisiv trag u kulturnoj riznici Crne Gore, BiH i uopšteno na južnoslovenskim i prostorima Evrope. Njegov životni vijek od 1913. do 1989. godine obuhvatio je razdoblje izuzetnih kulturnih, društvenih i političkih promjena. Kroz svoje pripovijedanje, Sijarić je stvarao čarobne svjetove u kojima su se preplitali stvarnost i mašta, a njegove priče postale su poput dragocjenih bisera u narodnom blagu. Jubilej od 110 godina od rođenja ovog umjetnika, čije je pisanje nosilo duboke poruke i univerzalne vrijednosti, zaslužuje posebno poštovanje. U tome su, sa istinskom predanošću, učestvovale relevantne kulturne institucije Bijelog Polja, poput JU Ratkovićeve večeri poezije, koja pod rukovodstvom direktora Kemala Musića, te JU Centra za kulturu Vojislav Bulatović-Strunjo sa direktorom Jasminom Ćorovićem, zajedno sa službenikom Edinom Smajlovićem i Muzejem književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, obilježile su ovaj važan jubilej na način koji priliči veličini Ćamila Sijarića. Ovaj događaj nije bio samo prilika za sjećanje na prošle dane, već i podsjetnik na trajnu vrijednost Sijarićevog naslijeđa. Njegovo književno stvaralaštvo proza, poezija, putopisi su životni vodiči ispunjeni mudrošću koja je prelazila granice vremena i prostora. Dok se prisjećamo ovaj jubileja, uranjamo u svijet Ćamila Sijarića, đe riječi postaju mostovi između stvarnosti i čarolije, a književnost postaje vječna baština koja nadilazi granice jednog vremena i doseže sve generacije.

Jubilej rođenja Ćamila Sijarića, čarobnog pripovjedača i istaknutog pisca, odisao je svečanošću kroz niz događaja posvećenih njegovom životu i djelu. U srcu ovog počasnog programa, Galerija Centra za kulturu postala je oda Ćamilu Sijariću, predstavivši različite izraze njegove veličanstvene kreativnosti. Izložba pod nazivom “:Život i djelo Ćamila Sijarića“-Cio svijet živi u Sandžaku“ autorke Đane Kukić, predstavila je posjetiocima jedinstven pogled na bogatstvo Sijarićevog života i njegovu neraskidivu vezu sa Sandžakom. Kroz izložbu su posjetioci putovali kroz ključne trenutke u životu ovog velikana, istražujući njegovu duboku povezanost sa kulturom i identitetom regiona. Uz to, radio drama “Dobra voda“ autora Mirsada Rastodera, oživjela je Sijarićev svijet zvukom i pričom. Kroz vješto izvedenu dramu, publika je imala priliku osjetiti duh i atmosferu Sijarićevog pripovijedana na nov i uzbudljiv način.

U istom prostoru, promocija knjige “Ram Bulja i druge pripovijetke“, priređivača Faruka Dizdarevića, bila je prilika da se čuje o širokom opusu priča koje je Sijarić stvorio. Ova knjiga je doprinos očuvanju i prenošenju Sijarićevog naslijeđa na nove generacije, a Dizdarevićeva pažljiva selekcija pripovijetki pružila je čitaocima jedinstven uvid u bogatstvo Sijarićevog stvaralaštva. Dodatno, promocija izabrane poezije “Između čovjeka i neba“ – izbor iz poezije Ćamila Sijarića, priređena od strane Kemala Musića i Edina Smailovića, predstavila je poetski aspekt Sijarićevog rada. Kroz izbor pjesama, publika je imala priliku dublje uroniti u njegovu lirsku izražajnost, svjedočeći o dubokim emocionalnim nijansama koje je Sijarić pretočio u stihove. JU Ratkovićeve večeri poezije i Centar za kulturu Vojislav Bulatović-Strunjo su, kroz ove događaje, ne samo obilježili jubilej, već su i demonstrirali predanost očuvanju i njegovanju književno-kulturne baštine Ćamila Sijarića. Njihova inicijativa je svijetli kao primjer kako se veličanstvena zaostavština ovog izuzetnog pisca čuva i prenosi u buduće generacije. Pored toga ove priče su ispunili i veličanstveni prof dr Draško Došljak i izuzetni pisac Faiz Softić koji su govorili o Sijarićevom djelu.

Na poziv gospodina Kemala Musića, direktora JU Ratkovićeve večeri, ja i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, gospodinom Salko Luboder, imali smo čast prisustvovati ovim izuzetnim programima posvećenim veličanstvenom Ćamilu Sijariću. Ova posebna prilika okupila je različite grupe intelektualaca, profesora, književnika kao i predstavnika dijaspore rodom iz Sandžaka, stvarajući jedinstven ambijent đe se slavilo i poštovalo nasljeđe ovog izuzetnog pisca. U atmosferi đe su se sreli znalci i ljubitelji književnosti, osjetila se duboka povezanost svih prisutnih sa duhom i doprinosom Ćamila Sijarića. Programi su bili ne samo prilika za intelektualnu razmjenu, već i za oživljavanje i prepoznavanje vrijednosti koje je Sijarićeva umjetnost donijela u kulturno tkivo južnoslovenskih prostora. Prisustvovanje ovako rijetkom okupljanju omogućilo nam je da podijelimo iskustva i razmišljanja sa istomišljenicima, stvarajući prostor za duboke diskusije o naslijeđu i značaju Ćamila Sijarića. Susret sa širokim spektrom ličnosti, od intelektualaca do predstavnika dijaspore, dodatno je obogatio naše razumijevanje uticaja Sijarićeve baštine na različite slojeve društva. U svojoj suštini, ova prilika je bila više od obilježavanja jubileja; bila je prilika za jačanje kulturnih veza i zajedničkog poštovanja prema jednom od najznačajnijih kulturnih junaka u istoriji prostora Zapadnog Balkana. Ovakvi susreti naglašavaju važnost kontinuirane podrške kulturnim manifestacijama i promociji nasljeđa, čime se osigurava da umjetnost Ćamila Sijarića ostane živa i inspirativna za buduće generacije.

PLAKETA AKADEMIKU FARUKU DIZDAREVIĆU

JU Ratkovićeve večeri poezije, pod upravom agilnog direktora Kemala Musića, ističe se kao ključna institucija za kulturni razvoj Crne Gore. U cilju promocije i nagrade za izuzetan doprinos kulturi, odlučeno je da se ubuduće dodjeljuje plaketa pojedincu koji se istakao u razvoju kulturne scene. Ova prestižna nagrada biće dodeljivana svake godine, a ceremonija će se održavati 18. decembra, simbolično na dan rođenja velikog južnoslovenkog književnika, Ćamila Sijarića, čime se dodatno naglašava kulturna povezanost regiona. Ovogodišnji laureat ove značajne plakete za doprinos i razvoj kulture je istaknuti pojedinac Faruk Dizdarević. Njegovo izuzetno angažovanje i doprinos kulturnom nasleđu ne samo Crne Gore već i regiona čine ga vrijednim laureatom ove prestižne nagrade. Njegova predanost umjetnosti i književnosti odražava se u njegovim djelima, koja su postala neizostavan deo kulturne baštine Crne Gore. U skladu sa vizijom JU Ratkovićeve večeri poezije, plaketa za doprinos kulturi priznaje izuzetne pojedince poput Faruka Dizdarevića, čije delo unapređuje kulturnu scenu i ostavlja trajni pečat na bogatu kulturnu istoriju Crne Gore ali i regiona.

KULTUROLOŠKI MOSTOVI HARMONIJA RIJEČI, BOJA I SCENE

Faruk Dizdarević, rođen 1943. godine u Bijelom Polju, predstavlja neospornog giganta u domenu istorije kulture. Njegova fascinantna karijera obuhvata širok spektar uloga – od istoričara kulture, književnika, publiciste, esejiste, pa sve do književnog, likovnog i pozorišnog kritičara, kao i kulturnog delatnika. Osnovnu školu i gimnaziju završava u rodnom Bijelom Polju, dok Filozofski fakultet pohađa u Beogradu, čime započinje svoj put u svijet kulture koji će ostaviti neizbrisiv trag. Faruk Dizdarević je primjer insana čije je obrazovanje, djelovanje i doprinos kulturi prevazišao lokalne, vremenske, kulturološke i geografske okvire. Njegova posvećenost umjetnosti i kulturnoj baštini podstiče ga na neumorno promovisanje kulture, književnosti, likovne i pozorišne umjetnosti. Njegov doprinos odavno je prevazišao je granice njegovog ličnog iskustva i postao dio šire, savremene istorije kulture, ne samo Bošnjaka, već i mnogobrojnih drugih naroda. Život Faruka Dizdarevića predstavlja uzbudljiv i bogat roman, čije stranice oblikuju događaji, dostignuća i promjene koje su obilježile kulturnu scenu. Njegova posvećenost umjetnosti nije samo odraz lične istorije, već i suštinska spona sa savremenim tokovima kulturnog razvoja. Njegovo djelovanje postavlja temelje za buduće generacije, inspirišući ih da njeguju, razvijaju i cijene bogatstvo kulturne različitosti. Faruk Dizdarević, kao neumorni kustos kulture, ostavlja trajan pečat na istoriju ne samo svog naroda, već i cjelokupne kulturne baštine.

Nakon završenih studija, Faruk Dizdarević je započeo svoju karijeru u prosvjeti, đe je radio izvjesno vrijeme prije nego što je stupio na put kulturnog liderstva. Od 1973. do 2008. godine, obavljao je izuzetno važnu funkciju direktora Doma kulture u Priboju na Limu. Njegova decenijama duga služba bila je ne samo izvor inspiracije za lokalnu zajednicu već i ključna za oblikovanje kulturnog pejzaža šireg regiona. Faruk Dizdarević nije samo obavljao posao direktora; on je bio kreativna snaga i inicijator brojnih kulturnih akcija i projekata u Priboju i okolini. Njegova predanost i vizionarski pristup kulturnom razvoju istakli su ga kao pokretača mnogih značajnih inicijativa. Posebno se izdvaja kao utemeljivač Limskih večeri poezije, osnivač Limskih večeri dječje poezije, Festivala dječjeg dramskog stvaralaštva, Serijala Put ka slici i kao pokretača izdavačke djelatnosti u toj sredini. U njegovom vođstvu i liderstvu, stvorena je Biblioteka (Limske večeri poezije, Edicije Limes, Manualis Labor i Testudo), što predstavlja važan doprinos široj kulturi i umjetnosti. Njegovo djelovanje nije samo održavalo postojeće kulturne tokove već ih je proširivalo i obogaćivalo novim idejama i formatima. Faruk Dizdarević je postao neizostavan dio kulturne scene, a njegov rad se ogleda u trajnom nasleđu koje je ostavio kroz decenije rada u Domu kulture u Priboju na Limu. Najznačajnija imena književne i kulturne scene Zapadnog Balkana neraskidivo su vezana za Faruka Dizdarevića, čija posvećenost i doprinos u oblasti umjetnosti i kulture predstavljaju neprolaznu inspiraciju za generacije koje dolaze. Njegov uticaj seže duboko u tkivo regionalne kulturne istorije, oblikujući je i čineći je bogatijom svojim neumornim radom. Faruk Dizdarević nije samo bio svjedok vremena, već je aktivno učestvovao u stvaranju i oblikovanju kulturnog pejzaža Zapadnog Balkana. Kroz svoj rad kao direktor Doma kulture u Priboju na Limu, postao je ključni posrednik između umjetnika, stvaralaca i publike, povezujući različite kulturne izraze i tradicije. Ova ikona kulturne baštine ostavlja dubok trag, čineći nas svedocima harmoničnog saveza između prošlosti i sadašnjosti. Njegovo nasleđe predstavlja most između generacija, povezujući nas sa bogatstvom kulturnog blaga Bošnjaka i drugih naroda koje čini temelj zajedničkog identiteta Zapadnog Balkana.

                                U FOKUSU RAZLIČITOSTI

 FARUK DIZDAREVIĆ U NAUČNOM I KULTURNOM  DIJALOGU

Posjedujući širok spektar zanimanja i suverenu erudiciju, Faruk Dizdarević se izdvaja kao izuzetna figura na književnoj i kulturnoj sceni Zapadnog Balkana. Njegova višestruka angažovanost ogleda se u različitosti žanrova kojima se bavi, od publicističkog, naučno-istraživačkog do književnog rada. Njegova stručnost nije ograničena samo na teorijski domen, već se godinama posvećuje književnoj i likovnoj kritici, uspevajući da obuhvati i obogati kulturnu panoramu regiona. Faruk Dizdarević ne samo da stvara u pisanim delima već i aktivno učestvuje u kulturnom dijalogu, razmenjujući ideje na naučnim skupovima, simpozijumima i okruglim stolovima širom regiona, u gradovima poput Podgorice, Bijelog Polja, Sarajeva, Priboja, Petnjice, Gradačca, Beograda, Plava, Užica, Tešnja i mnogih drugih. Njegova prisutnost na ovim događanjima dodatno naglašava dubinu i sveobuhvatnost njegovog doprinosa kulturnoj različitosti. Tekstovi Faruka Dizdarevića pronalaze svoje mjesto ne samo u književnim djelima već i u dnevnim novinama, časopisima, zbornicima i katalozima. Njegovo ime uvršteno je u različite izbore i panorame, što svjedoči o širini njegovog uticaja na književnu scenu. Njegova djelatnost ne samo da obogaćuje kulturnu scenu regiona, već i postavlja standarde u pogledu raznolikosti izraza i interdisciplinarnog pristupa umjetnosti.

Uvršten je u više izbora i panorama, među kojima su i: Ваза от пјаск – Антологија на Черногорскатa  проза (Antologija kratke priče objavljena na bugarskom jeziku. Zastupljeni: Ćamil Sijarić, Vojislav Minić, Zaim Azemović, Isak  Kalpačina, Radovan Vujadinović, Faruk Dizdarević, Božur Hajduković, Vesna Egerić, Petar Arbutina, Igor Simatović); priređivač mr. Isak Kalpačina, Pernik (Bugarska), 1997; Multikulturalnost i književnost  (po izboru Ilje Sijarića zastupljeni): Željko Rutović, Jovo Knežević, Zuvdija Hodžić, Marko Vešović, Blaga Žurić, Ilja Sijarić, Faruk Dizdarević, Faiz Softić, Gajo Gora, Kemal Musić, Radomir Perišić, Safet Sijarić, Vukoman Batko Kljajević, Žarko Ćorović, Radojica Bošković, Darko Jovović, Fehim Kajević, Nada D. Pavićević, Braho Adrović, Radosav Rašo Nišavić, Borko Smolović, Zaim Spahić, Murat Ćorović, Ruždija Krupa), Bijelo Polje, 2008; Leksikon pisaca prosvetnih radnika, priredili dr Miodrag Ignjatović i Milivoje Trnavac, Beograd, 2001. i dr. O njegovim knjigama i radu na kulturnom planu objavljeno je nekoliko stotina tekstova informativne, književnokritičke, esejističke i naučne naravi.

ENCIKLOPEDIJSKI UTICAJ

Faruk Dizdarević, kao izuzetan intelektualac i kulturolog, predstavlja živu enciklopediju samog kulturnog pulsa Sandžaka i Zapadnog Balkana. Njegova impozantna prisutnost u različitim leksikonima i enciklopedijama svjedoči o dubokom tragovima koje ostavlja u svijetu umjetnosti, književnosti i kulture. Leksikon znamenitih Bošnjaka: Faruk Dizdarević je uvršten u ovu značajnu referentnu tačku, priređenu od strane dr. Nazifa Veledara, gde se njegovo ime izdvaja kao simbol izuzetnih doprinosa kulturnom nasleđu Bošnjaka. Leksikon Bošnjaka/Muslimana Crne Gore: Priređivači akademik prof. dr. Šerbo Rastoder i mr Sait Kačapor prepoznali su Dizdarevića kao ključnu figuru, čije je prisustvo i djelo obogatilo i definisalo bošnjački identitet u Crnoj Gori; Biografski leksikon Zlatiborskog okruga: Kao glavni i odgovorni urednik Milija J. Knežević uvrstio ga je u ovu značajnu publikaciju, prepoznajući njegov izuzetan doprinos kulturnom životu i bogatstvu Zlatiborskog okruga. Poznati Bošnjaci Sandžaka i Crne Gore: Dr. Mustafa Memić ga je priredio kao dio ove antologije, đe se Dizdarević ističe kao poznata ličnost čije djelo inspiriše i oblikuje identitet Bošnjaka. Leksikon pisaca prosvjetnih radnika: Priređivači dr Miodrag Ignjatović i Milivoje Trnavac prepoznali su Dizdarevića ne samo kao intelektualca već i kao značajnog prosvjetnog radnika, čije je delovanje obogatilo pedagoški aspekt kulture. Ko je ko u Bošnjaka: Njegovo ime se izdvaja u ovoj publikaciji Vijeća Kongresa Bošnjačkih intelektualaca, đe se sagledava njegova uloga u širem kontekstu bošnjačke intelektualne elite. Enciklopedija Bošnjaka: Priređivač dr. Nazif Veledar uključuje Dizdarevića u ovu eminentnu enciklopediju, predstavljajući ga kao ključnu figuru u sagledavanju i razumijevanju bogatstva bošnjačke istorije i kulture. Faruk Dizdarević ne samo da se pojavljuje u ovim referentnim djelima, već predstavlja most između stranica koje obuhvataju različite aspekte kulture, književnosti i identiteta Bošnjaka i regiona Zapadnog Balkana. Njegovo ime postaje sinonim za intelektualnu dubinu i doprinos koji prelazi istorijske i vremenske epohe.

NAGRADE, PLAKETE, PRIZNANJA

Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada i priznanja, čime se Faruk Dizdarević uzdiže kao istaknuta figura, ne samo u polju književnosti, već i u širem kulturnom i društvenom kontekstu. Njegova višestruka i istrajna posvećenost kulturnom razvoju naišla je na duboko poštovanje i priznanje stručne i šire javnosti. Među brojnim nagradama i priznanjima koje je primio, izdvajaju se: Faruk Dizdarević, izuzetni intelektualac i kulturolog, kroz godine svog rada, nagrađivan je za svoj izuzetan doprinos kulturnom i društvenom životu. Evo pojedinosti o nekim od ključnih nagrada koje je primio: Pero Ćamila Sijarića: Ova nagrada nosi ime po istaknutom jugoslovenskom književniku, Ćamilu Sijariću, i predstavlja priznanje za značajan doprinos književnosti; Nagrada Blažo Šćepanović: Imenovana po poznatom jugoslovenskom književniku, ova nagrada dodjeljuje se za izuzetan doprinos književnosti i kulturi; Zlatna Plaketa sa Poveljom Opštine Priboj: Lokalna zajednica iz Priboja dodijelila mu je ovo priznanje kao izraz zahvalnosti i priznanja za izuzetan doprinos kulturnom životu grada; Zlatna Značka Kulturno-prosvetne Zajednice Srbije;  Ovo prestižno priznanje predstavlja nacionalno priznanje za nesebičan, predan i dugotrajan rad, sa fokusom na doprinosu širenju kulture naroda i narodnosti u Srbiji. Nagrada za Naročiti Doprinos i Afirmaciju Kulture Priboja;  Lokalna nagrada koja ističe Dizdarevićev poseban doprinos u afirmaciji kulture u Priboju; Nagrada Kemal Šećerkadić: Ova nagrada predstavlja specifično priznanje za izuzetan rad i doprinos u oblasti kulture;  Plaketa Muzičke Omladine Srbije: Priznanje iz oblasti muzike koje svjedoči o raznovrsnom kulturnom angažmanu Dizdarevića; Zlatna Plaketa sa Poveljom Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima: Međurepublička nagrada koja priznaje njegov globalni uticaj na polju kulturno-prosvjetne delatnosti; Plaketa Omladinske organizacije Priboj: Priznanje od strane mladih, koje ističe podršku i inspiraciju koju Dizdarević pruža omladini; Jugoslovenski Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima: Ovo visoko odlikovanje od strane ondašnje Jugoslavije predstavlja šire priznanje za Dizdarevićev doprinos društvu i kulturi;  Priznanje grada Kudowa Zdroj za doprinos razvoju kulture između Poljske i Jugoslavije: Ovo priznanje od strane grada Kudowa Zdroj u Poljskoj ističe Dizdarevićev doprinos jačanju kulturnih veza između Poljske i Jugoslavije. Njegova aktivnost u promociji kulture prema inostranstvu i uspostavljanje mostova među različitim kulturama prepoznata je i nagrađena; Zlatna Plaketa Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka sa sjedištem u Sarajevu: Ovo priznanje svjedoči o Dizdarevićevom angažmanu i doprinosu u očuvanju kulturnog nasleđa i identiteta porijeklom iz Sandžaka. Udruženje građana prepoznalo je njegov trud i posvećenost ovom cilju. Bihorski kazivar za misionarski doprinos bošnjačkoj kulturnoj baštini: Ova specifična nagrada Bihorskog kazivara ukazuje na Dizdarevićevu misionarsku ulogu u očuvanju i promociji bošnjačke kulturne baštine. Njegovo djelovanje ima značajan doprinos u očuvanju i prenošenju kulturnog nasleđa Bošnjaka na mlađe generacije.

Dizdarevićeva djela prevođena su na njemački, češki, poljski, rumunski, ruski, bugarski i engleski jezik, što jasno ukazuje na globalni uticaj i prepoznavanje njegovog stvaralaštva. Ovo prevodi doprinose širenju njegove kulturne baštine i ideja među različitim jezičkim zajednicama. Članstvo u relevantnim književnim i kulturnim udruženjima: Članstvo u Udruženju književnika Srbije, Društvu književnika Bosne i Hercegovine, Vijeću Kongresa Bošnjačkih intelektualaca, kao i članstvo (inostrano) u Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti sa sjedištem u Podgorici, potvrđuje Dizdarevićev ugled među kolegama i intelektualcima u regionu. Ove nagrade su odraz dubokog poštovanja i priznanja za Dizdarevićev izuzetan rad ipotvrđuju da je njegov doprinos kulturnom nasleđu i društvu neizbrisiv i značajan. Faruk Dizdarević, kao laureat ovih nagrada i priznanja, nije samo pojedinac čije djelo biva afirmisano, već i pokretač i inspiracija za naredne generacije umjetnika, kulturnih radnika i svih koji teže posebnosti u svojim doprinosima društvu. Ove nagrade ne samo da ga svrstavaju u red značajnih ličnosti regiona, već i čine njegov doprinos neizbrisivim i neprocjenjivim djelom kulturne i društvene istorije.

DIZDAREVIĆEVA ODISEJA OČUVANJE I PROMOCIJA BOŠNJAČKOG IDENTITETA

Faruk Dizdarević, ugledni intelektualac i književni stvaralac, predstavlja ključnu figuru u afirmaciji i očuvanju bogatstva bošnjačke kulture, jezika i identiteta. Njegov životni put duboko je utkan u misiju istraživanja, prezentacije i revitalizacije zaboravljenih i zapostavljenih bošnjačkih stvaralaca, čime je dao neizmjeran doprinos kulturnom nasleđu Bošnjaka. Jedan od najznačajnijih doprinosa Faruka Dizdarevića jeste njegovo istraživačko djelo usmjereno ka otkrivanju i prezentaciji brojnih bošnjačkih stvaralaca koji su tokom vremena bili potisnuti u zaborav. Njegovi radovi, članci i knjige posvećeni su oživljavanju imena i djela umjetnika, književnika i kulturnih aktivista čiji su doprinosi bili ključni, ali su često bili nepravedno zapostavljeni. Dizdarevićev angažman u ovoj oblasti otvara prozor u bogatu i raznovrsnu prošlost bošnjačke kulture, čime podstiče ponovno otkrivanje i vrednovanje značajnih stvaralaca. Njegova posvećenost afirmaciji bosanskog jezika, bošnjačke kulture, književnosti, poezije i proze nije samo teorijska, već i praktična. Kroz svoje radove, Dizdarević ne samo da osvjetljava prošlost već i gradi most ka sadašnjosti i budućnosti bošnjačke kulturne baštine. Njegovo zalaganje za očuvanje jezika i tradicije postalo je nezaobilazni dio bošnjačkog identiteta. Decenijama unazad, Dizdarević se posvećuje očuvanju i jačanju bošnjačkog identiteta, djelujući kao istinski čuvar kulturne i jezičke baštine. Njegovo djelovanje nije ograničeno samo na pisanje i istraživanje; on je i podržavao mnoge mlade Bošnjake, prepoznajući u njima nosioce budućnosti i nastavljače kulturne misije. Kroz podršku mladim Bošnjacima, Dizdarević se bori protiv zaborava i apatije prema kulturnom nasleđu. Njegova mentorstva, radionice i podrška mladim stvaraocima pružaju im inspiraciju i snagu da nastave širiti bošnjačku kulturu i jezik u savremenom kontekstu. Faruk Dizdarević nije samo književnik i istraživač; on je vizionar koji svojim djelovanjem oblikuje budućnost bošnjačke kulture. Njegova posvećenost očuvanju, istraživanju i podršci mladim generacijama čini ga ključnom figurom koja kroz svoj lični doprinos je postala simbol kolektivnog identiteta Bošnjaka.

Faruk Dizdarević nije samo javna ličnost koja se bavi kulturom, već i dragocjeni prijatelj, mentor i inspiracija. Sa njim dijelim lični stav o važnosti očuvanja i promocije bošnjačke kulture, jezika i identiteta. Njegov doprinos prepoznajem ne samo kao intelektualno nasleđe, već i kao duboko ličnu povezanost sa suštinom onoga što znači biti Bošnjak. Kroz naša lična iskustva, Faruk Dizdarević se pokazao kao neizmjerno predan čuvar kulturne baštine. Njegovo strastveno istraživanje i prezentacija zaboravljenih bošnjačkih stvaralaca ne samo da su me obogatila kao pojedinca, već su i rasvijetlila tamne uglove naše kulturne prošlosti. Smatram ga ne samo učenjakom, već i živim mostom između generacija, prenoseći nam nasleđe i podstičući nas da ga dalje gradimo. Faruk Dizdarević je ne samo kulturolog, već i emisar koji svojim životom ispisuje najlepše stranice istorije bošnjačke kulture. Njegova veličina leži ne samo u riječima koje je napisao ili djelima koja je istražio, već i u ličnom doprinosu jačanju zajedništva među Bošnjacima. On je izvor inspiracije koji nas podseća da je čuvanje identiteta važno kako za nas samih, tako i za buduće generacije. Za mene, Faruk Dizdarević nije samo figura iz prošlosti ili sadašnjosti, već je neko ko nas vodi ka boljoj budućnosti, đe će bogatstvo bošnjačke kulture sijati još svetlije. Njegova veličina ogleda se ne samo u onome što je postigao, već i u tome kako je inspirisao mnoge od nas da sledimo isti put i čuvamo plamen bošnjačke kulture , jezika i identiteta ali i kulture drugih naroda.

BIBLIOGRAFIJA RADOVA:

Bibliografija radova; Orfej među mašinama, Zbornik radničke poezije (sa Ruždijom Krupom), Priboj, 1974; Sto godina Čitališta u Priboju (1898-1998), Istorijski pregled, Zavičajni muzej Priboj, Dom kulture „Pivo Karamatijević“, Priboj 1998;  Ćamil, gora razgovora/ Savremenici o Ćamilu Sijariću, Međurepublička zajednica za kulturno prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Pljevlja 2001. (Drugo izdanje Unireks, Podgorica 2006. u okviru Izabranih djela Ćamila Sijarića); Vaza od peska, Priče, Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Pljevlja, 1995; Odsjaj snažne reke (zajedno sa Zoranom Bognarom), Hrestomatija pobednika Limskih večeri poezije, Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu  djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Dom kulture „Pivo Karamatijević“ Priboj, Pljevlja-Priboj 1997. (drugo izdanja isti izdavači, 1997; treće dopunjeno izadanje:  isti izdavači, 2002); Talija u Priboju, Hronika o sto godina pozorišne umjetnosti u Priboju, Zavičajni  muzej Priboj, Priboj, 1993. (Drugo dopunjeno izdanje od istog izdavača štampano 2000); Pesme Limom umivene, Kulturno-prosvetna zajednica, Užice, 1996; Između Lima i neba, Zbornik poezije (sa Milivojem Lalićem i Rasimom  Ćelahmetovićem), MRZ Pljevlja-KPZ Priboj, Priboj 1976; Göteborg: mali noćni razgovori, Izbor iz poezije Mehe Barakovića,  Broarna-Mostovi, Göteborg 2011; Alkatmeri u bašči sudbine, Izbor iz poezije Rasima Ćelahmetovića, Centar za bošnjačke studije, Novi Pazar 2007; To davno bješe sjećam se ja, (276 tekstova najpopularnijih zabavnih i narodnih  pjesama od 1947. do 1972. godine na prostoru Jugoslavije. Zabilježio Asim Brković), Incognito, Priboj, 2011; Ilijas Dobardžić: Lirika, Izbor poezije Ilijasa Dobardžića (sa Ismetom Rebronjom), Centar za kulturu, Bijelo Polje, 2001; Pod cvijetom vješala, Izbor iz poezije Safeta Hadrovića Vrbičkog, Almanah, Podgorica, 2009; Izabrane pjesme, Izbor iz poezije Braha Adrovića, Pegaz, Berane, 2015; Šetnje po Šipovicama, Izbor iz poezije Ćamila Sijarića, Centar za kulturu “Bihor”,Petnjica, 2013; Milan Konjović, čovek koji se nije bojao života, Razgovori, Ars Longa- Narodna knjiga, Beograd, 1998; Sa slikarom Radomirom Vergovićem, neobavezno, Monografija, Narodni muzej Užice, Užice 1997; Holujački Dizdarevići, Monografija, AI, Bijelo Polje, 1999; O Hasan-agi i njegovoj vakufnami, Istorijska monografija, Zavičajni muzej Priboj, Priboj 2000;  Gajret u Priboju, Monografija, Zavičajni muzej Priboj, Priboj 2004; Samo je prošlost večna, Monografija, Zavičajni muzej Priboj, Priboj 2009; Knjižara i papirnica Vasilija M. Jelića od 1929. do 1944. godine, Zavičajni muzej Priboj, Dom kulture „Pivo Karamatijević“, Priboj 1999; Katalog knjiga pribojskih autora i izdavača, Dom kulture „Pivo Karamatijević“,  Priboj 2005; U vrtu razgranatih staza, Etnomuzikologija, Zavičajni muzej Priboj, Priboj 1996;  Dubrovnik i uskoci krajem XVI i početkom XVII veka u međunarodnim odnosima, Istorijska studija, Incognito, Priboj, 2011;  Ogledi, Književni i likovni tekstovi, Centar za djelatnosti kulture, Bijelo Polje 2010; U potrazi za smislom /Ogledi Zapisi Sjećanja/, Grafičar, Užice, 2015; Druga obala, Grafokarton, Prijepolje, 2022.