ZLATNE GODINE 2021-2023 CENTRA ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA CRNE GORE POD VOĐSTVOM SALKA LUBODERA (III)

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Istekom mandata Salka Lubodera na mjestu direktora Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) označio je kraj jedne značajne ere za ovu instituciju. Tokom svog mandata, Luboder je postavio temelje za očuvanje i promociju kulturne baštine manjebrojnih zajednica, podigavši CEKUM na nivo koji nadmašuje slične institucije u regionu. Njegov rad obuhvatio je brojne programe i inicijative koje su istakle značaj multikulturalizma u Crnoj Gori. Impresivni rezultati postignuti tokom njegovog mandata obavezuju njegovog nasljednika, Gzima Hajdinagu, da nastavi putem koji je Luboder iskoračio. Kontinuitet rada na očuvanju i promociji kulture i multikulturalizma je od presudne važnosti za nastavak uspjeha CEKUM-a i kulturnu scenu Crne Gore. Hajdinagi želim puno uspjeha u vođenju institucije, uz nadu da će nastaviti kontinuitet koji je Luboder započeo, jer su postignuti rezultati svjedočanstvo truda, posvećenosti i vizije koja se ne smije izgubiti. Očuvanje i razvoj kulture manjebrojnih naroda i dalje je ključna misija, a CEKUM ima sve predispozicije da je sprovede u djelo, gradeći budućnost kulturne raznolikosti i harmonije.

Prateći kulturna dešavanja posvećena manjebrojnim narodima u Crnoj Gori, posebnu pažnju posvetio sam radu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pod vođstvom Salka Lubodera. Njegovim dolaskom na čelo ove institucije, ona je po prvi put u svojoj istoriji postala jasno vidljiva, postavši reprezentativni bastion kulturnih dešavanja i programa. Zato ću kroz prizmu rada Centra od 2021. do 2023. godine osvijetliti značajna dostignuća ovog perioda. Iako je Centar osnovan 2009. godine, njegov rad je dugo bio na marginama javnog interesovanja. Direktori su se mijenjali, ideje i koncepcije rada su se mijenjale, ali tek dolaskom Lubodera na čelo počinje, slobodno mogu reći, prava era profesionalizma i zlatnih godina kulturne prizme manjebrojnih naroda. Luboder je svojom vizijom i inicijativama usmjerio Centar ka raznolikosti i inkluziji, organizujući brojne manifestacije, radionice i programe koji su slavili kulturnu baštinu manjebrojnih narodas. Ovo je rezultiralo procvatom kulturnog pejzaža Crne Gore, što je doprinijelo prepoznavanju i uvažavanju različitosti na širem nivou. Njegovo vođstvo ostavilo je neizbrisiv trag, postavljajući temelj za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura u društvu.

Iznad svega, poseban fokus stavljen je na multikulturalizam, interkulturalizam, ali i izdavaštvo, koje je postalo jedan od reprezentativnih stubova ove ustanove. Pod vođstvom Salka Lubodera, Centar je razvio bogatu paletu književnih djela, uključujući poeziju, prozu, monografije, leksikone, publikacije i antologije, stvarajući raznoliki i obiman opus kakav do sada nije viđen u postojanju ove ustanove. Ovaj izdavački poduhvat ne samo da je dao glas manjebrojnim narodima, već je i stvorio temelj za predstavljanje njihovih tradicija, vrijednosti i kulturnih dostignuća široj javnosti. Književni radovi objavljeni u ovom periodu ne samo da reflektuju bogatstvo i raznolikost kulturne baštine Crne Gore, već su i učvrstili ulogu Centra kao vodeće institucije za očuvanje i promociju manjinskih kultura. Luboderov rad na ovom polju dodatno je osnažio dijalog između različitih zajednica, gradeći mostove razumijevanja i prihvatanja kroz pisanu riječ. Kroz izdavaštvo, Centar je uspio da prikaže mnoštvo perspektiva i iskustava, pružajući publici dragocjeni uvid u kulturni mozaik Crne Gore. Ovaj uspjeh je postavio temelje za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura, obogaćujući cjelokupno društvo.

KULTURNA RENESANSA CEKUM-a ZA 2023. GODINU

 PROGRAMI

 Antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore “Svi naši”: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore objavio je Antologiju kratke proze albanskih pisaca Crne Gore. Ovo dvojezično izdanje na albanskom i crnogorskom jeziku uključuje radove 11 pisaca, nudeći dragocjenu kulturnu razmjenu. Značaj antologije leži u njenom predstavljanju albanske književnosti nealbanskim čitaocima, obogaćujući kulturno razumijevanje; Rječnik romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog. Centar je izdao Romsko-crnogorski rječnik dr Hedine Tahirović-Sijerčić, označavajući značajan korak ka očuvanju romske kulture i jezika. Ovo luksuzno izdanje sadrži 10.000 unosa, doprinoseći usklađenosti Crne Gore sa Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima. Rječnik je značajan obrazovni segment za raznolike učenike i podržava buduću integraciju romskog jezika u obrazovni sistem Crne Gore; Memoari Besima Jusufovića. Centar je objavio zbirku Memoari Besima Jusufovića, Saladina Dina Burdžovića, urednika Petra V. Arbutine. Ova zbirka se bavi turbulentnom istorijom crnogorskog naroda, kroz lik Besima Jusufovića. Priče prikazuju društvene promjene u protekla dva vijeka, spajajući fikciju i autobiografske elemente; Magloviti glas jezera u svitanju. Centar je objavio zbirku poezije Magloviti glas jezera u svitanju autorke Ledije Duši, u prevodu Nikole Berišaja. Dvojezični format (albanski-crnogorski) ističe pesnikino majstorstvo geg dijalekta, nudeći jedinstvenu kulturnu perspektivu. Dušina poezija čuva i unapređuje regionalni jezički identitet, pozicionirajući je kao istaknut glas;

Antologija Poezija bokeljskih Hrvata. Antologija Poezija bokeljskih Hrvata, u izdanju Centra, prati hrvatsku poeziju od 16. do 21. vijeka. Ova kompilacija pruža sveobuhvatan pregled pjesnika Boke kroz pet vjekova, sa izborima baziranim na vezama s regionom. Knjiga podstiče očuvanje kulture i interkulturni dijalog, naročito među hrvatskim zajednicama u Crnoj Gori; Od bešike do kabura. Knjiga Od bešike do kabura Latifa Adrovića prikazuje običaje Bošnjaka, obogaćujući kulturno razumijevanje. Podrška Centra za njeno izdavanje naglašava njegovu posvećenost očuvanju etničkog nasleđa. Knjiga služi kao pisani muzej, bilježeći tradicije koje bi inače mogle nestati, čime se one čuvaju za buduće generacije; Vakufi u Beranama i Podgorici. Vakufi u Beranama i Podgorici Mirsada Hadrovića predstavlja značaj vakufa u Beranama i Podgorici, otkrivajući njihove socio-ekonomske i kulturne uloge. Podrška Centra naglašava njegovu posvećenost kulturnoj raznolikosti. Knjiga ističe ulogu filantropije i trajnih tradicija u bošnjačkim zajednicama;

Autorsko veče Braha Adrovića. Održana je diskusija o poeziji i novinarstvu Braha Adrovića, naglašavajući njegov raznovrsni književni stil i doprinos  kulturi Crne Gore. Učešće Centra ističe njegovu posvećenost prepoznavanju književnih bardova iz manjebrojnih zajednica, ističući Adrovićeve uspjehe i u poeziji i u novinarstvu; Bosanskohercegovačka književnost u drugom prostoru Razgovor o bosanskohercegovačkoj književnosti, ističući njene tematske paralele sa crnogorskom književnošću. Diskusija podstiče kulturnu razmjenu i dijalog, naglašavajući misiju Centra da promoviše regionalnu interkulturnu komunikaciju i književnu saradnju; Tribina “O Parčiću i tragovima glagoljice” Diskusija o hrvatskom glagolitičkom nasleđu, sa naglaskom na doprinos Dragutina Antuna Parčića. Učešće Centra demonstrira njegovu posvećenost prekograničnom kulturnom razumijevanju, naglašavajući istorijske i savremene veze između Hrvatske i Crne Gore;  Veče ulcinjskih stvaralaca „Tri portreta“. Događaj koji slavi radove trojice istaknutih ulcinjskih autora. Njihov doprinos očuvanju kulturnog nasleđa Ulcinja je naglašen, što ističe podršku Centra za multikulturalnu reprezentaciju i dijalog. Radovi autora podstiču kulturno razumevijanje i raznovrsnost u Ulcinju i šire.

MUZIČKO-SCENSKI PROGRAMI

 Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti. Ovaj program, “Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti,” predstavlja šareni kulturni mozaik Crne Gore kroz niz nastupa širom zemlje i u inostranstvu. Prikazuje jedinstveno kulturno nasleđe i tradicije različitih manjebrojnih zajednica, ističući zajedničke vrijednosti koje ih ujedinjuju u neodvojiv kulturni identitet Crne Gore; Đerdani bihorskog behara – Program u Rožajama. Događaj je održan u Petnjici, sa muzičko-scenskim programom pod nazivom “Đerdani bihorskog behara.” Ovaj nastup je dio programa “Svi smo mi Crna Gora.” Umjetnici kao što su Miomir Maroš i Amanda Ujkić izveli su scenske prikaze tradicije Petnjice, uz nastupe Etno grupe “Teferidž,” Esada Merulića, Adisa Murića i KUD-a “Bihor.” ; Knjigu pišu gusinjske đevojke – Program u Gusinju. Ovaj program, realizovan je u saradnji sa Opštinom i Centrom za kulturu Gusinja. Uključivao je scenske prikaze gusinjske baštine, izvedene od strane glumaca Slađane Merdović i Predraga Vukojevića. Nastupi Etno grupe “Teferidž,” Rustema Muratovića Ljuca i Folklornog ansambla Centra za kulturu Gusinje dodatno su obogatili događaj. Ovaj segment, dizajniran prema modernim audio-vizuelnim i pozorišnim standardima, ispreplitao je različite oblike umjetničkog izražavanja, od govora do videa, muzike i igre; Plavski zvjezdovezi – Program u Plavu. U Plavu, događaj “Plavski zvjezdovezi” održan je u Kulturnom centru “Husein Bašić.” Glumci Moamer Kasumović i Slađana Merdović izveli su scenske prikaze plavske tradicije. Muzički nastupi uključivali su Milicu Vojinović, Kenana Kurtanovića, Egzonu Salaj i Tatjanu Lazičić Popović, uz pratnju orkestra Montenegro Sound Sevdah. Programski multimedijalni format kombinovao je različite oblike umjetničkog izražavanja, uključujući govor, video, muziku, pesmu i igru; Bar u multikulturalnom ogledalu – Program u Baru. Program “Bar u multikulturalnom ogledalu,” dio serije “Svi smo mi Crna Gora,” istakao je kulturno bogatstvo i raznolikost Bara. Program je uključivao bogat kulturno-umjetnički program, sa nastupima KUD-a “Jedinstvo,” soprana Aleksandre Vojvodić, baletskog ansambla “Princeza Ksenija,” harmonikaša Safeta Drljana, i bendova “Grimm” i “Bež.” Segment modne revije projekta Slobodanke Seke Martinović pod nazivom “Dijalog: Most do Sloge” takođe je uključen. Moderator programa bila je Vesna Šoškić, naglašavajući kulturno nasleđe Bara s posebnim naglaskom na njegovu multikulturalnu tradiciju; Kad procvatu behari – Veče islamske duhovne muzike u Bijelom Polju. U Bijelom Polju je organizovano veče islamske duhovne muzike pod nazivom “Kad procvatu behari,” u saradnji sa Kulturnim centrom “Vojislav Bulatović Strunjo.” Događaj je uključivao nastupe ilahija i kasida, sa učesnicima iz KUD-a “Isa-beg” iz Novog Pazara, koji su očuvali ovaj umjetnički izraz duhovne muzike više od 15 godina. Ovo veče je istaklo kulturni doprinos Bošnjaka, Albanaca i Muslimana u Crnoj Gori.

Veče multikulturalnosti Crne Gore – Program u Prištini, Skoplju, Sarajevu i Prizrenu

 U Prištini, događaj je obilježio Dan državnosti Crne Gore sa multimedijalnim programom, režiranim od strane Slobodana Marunovića, uz nastupe različitih umjetnika i scenskih prikaza crnogorske književnosti. Program je naglasio multikulturalnu stvarnost Crne Gore, kombinujući književnost, muziku i video. U Skoplju, sličan događaj je održan, proslavljajući Dan državnosti Crne Gore sa nastupima i prezentacijama koje su reflektovale kulturnu različitost Crne Gore. U Sarajevu, “Veče kulture Crne Gore” program je predstavio knjigu Mića Miranovića “Ksenija Cicvarić – život i djelo,” naglašavajući multikulturalno nasleđe pjevačice. Veče je takođe uključivalo muzičke i umjetničke nastupe, nudeći raznovrsno kulturno iskustvo. U Prizrenu, program “Veče multikulturalnosti Crne Gore” uključivao je nastupe i scenske prikaze multikulturalnosti Crne Gore. Program je kombinovao književnost, muziku i video, pokazujući kulturno bogatstvo Crne Gore.

LIKOVNI PROGRAMI

 Izložba portreta sarajevske umetnice Mensure Jahić u Kuslevovoj kući; Izložba “Bosanski dijalog” Mensure Jahić u Kuslevovoj kući u Podgorici ističe suštinsku vezu umjetnosti i kulture Bosne i Hercegovine. Kroz mix media portrete bosanske kraljice Katarine, Jahić simbolizuje multikonfesionalnu prošlost i sadašnjost Bosne, ukazujući na prožimanje bogumilske, pravoslavne, katoličke i islamske tradicije. Izložba ne samo da oživljava kulturni duh srednjovjekovne Bosne, već i naglašava njen značaj u kontekstu današnje multikulturalnosti; Likovna kolonija “Ulcinj na platnu”. Likovna kolonija “Ulcinj na platnu,” organizovana u saradnji sa više partnera, okuplja više od 50 umjetnika iz Balkana i Turske. Ova kolonija ne samo da obogaćuje umjetnički pejzaž Ulcinja, već i podstiče međukulturnu saradnju i razmjenu. Ministar Fatmir Đeka je stavio naglasak na povezivanju i širenju poruka razumijevanja i tolerancije kroz umjetnost dodatno naglašavajući značaj ove kolonije u promociji regionalnog jedinstva; Izložba slika Suada Masličića “Dijalog sa prirodom.” Izložba “Dijalog sa prirodom” Suada Masličića u Podgorici predstavlja umjetnički spoj prirodne ljepote i senzibilnog izraza. Kroz svoje radove, Masličić uspješno prenosi svoj jedinstveni doživljaj prirode, pokazujući kako boje i oblici proističu iz nje. Ova izložba ističe ne samo Masličićevu umjetničku vještinu, već i njegovu sposobnost da prenese ono što je nevidljivo, stvarajući cjelovitu umjetničku viziju koja odražava bogatstvo prirode.

POSJETE, PANELI, TRIBINE, KONFERENCIJE, GOSTOVANJE, UČEŠĆA NA SAJMOVIMA KNJIGA

 Posjeta Ekspertske misije Savjet Evrope značajna je sa aspekta unapređenja kulture manjina, upoznavanja sa djelatnošću Centra i značaja postojanja institucije ove profilacije u sistemu; Saradnja sa Ambasadom Turske omogućava uključivanje Ambasade Turske u programske projekte Centra, u oblasti izdavaštva o istorijskim temama iz vremena Kralja Nikole i saradnje sa Turskom; Posjeta Ambasadora Sjeverne Makedonije pokazuje interesovanje za saradnju sa srodnim institucijama Sjeverne Makedonije, povezivanje kroz različite oblasti kulture, i implementaciju pozitivnih primjera multikulturalizma iz obje države; Učešće na panelu Institucionalna zaštita manjina predstavilo je ulogu, značaj i rezultate rada Centra, u okviru panela koji je organizovala Građanska alijansa, sa ciljem dalje afirmacije multikulturalizma i interkulturalnih prožimanja različitih društvenih činilaca, kojima se doprinosi razvoju Crne Gore kao države jednakih; Učešće na Konferenciji „Ljudska prava pod okvirom zaštite od diskriminacije“ koju je organizovalo resorno Ministarstvo, đe je jedan od panelista bio direktor Centra, Salko Luboder. Širok broj panelista, učesnika i slušalaca ukazuje na značaj realizovane aktivnosti i prenosi poruku o ljudskim pravima i značaju očuvanja istih; Učešće na tribini „Jedni drugima pripadamo“ đe je direktor predstavio ulogu, značaj i rezultate rada Centra. Simboličan naziv tribine reflektuje i potrebu suživota svih na teritoriji Crne Gore i šalje univerzalnu poruku neophodnosti društvenog razumijevanja; Centar predstavljen u Luksemburgu gde su predstavnici Centra učestvovali na Festivalu 13. Dana bošnjačke kulture u Luksemburgu, ukazujući na značaj saradnje sa dijasporom i iseljenicima sa aspekta promocije i očuvanja kulture manjinskih naroda, i van granica Crne Gore; Sajmovi knjiga: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore učestvovao je na IX Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, Sajmu knjiga u Tuzima, i 17. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja; Časopisi i intervjui: Objavljeni su 20. i 21. broj časopisa „KOD“ u izdanju Centra, koji je izašao iz štampe u 2023. godini.

Salko Luboder dao je ogroman i nemerljiv doprinos očuvanju i promovisanju manjebrojnih naroda i zajednica u Crnoj Gori. Njegova vizija multikulturalizma i interkulturnih prožimanja postavila je čvrste temelje za razvoj i očuvanje identiteta manjinskih grupa, istovremeno podstičući njihovo aktivno učešće u društvu. Luboder je kroz svoje projekte i programe razvio raznovrsne platforme za promociju manjinskih kultura, od kulturnih manifestacija i tribina, do publikacija i saradnje sa međunarodnim institucijama. Luboderov rad ne samo da osvetljava bogatstvo multikulturalnih vrijednosti Crne Gore, već i doprinosi društvenom jedinstvu i razumijevanju. Njegovo vođstvo u Centru za očuvanje i razvoj kulture manjina obuhvata širok spektar aktivnosti, uključujući povezivanje različitih zajednica, podsticanje saradnje sa srodnim institucijama u inostranstvu, kao i afirmaciju kulturnih vrijednosti kroz izdavaštvo i učešće na sajmovima. Iza njegovog rada i profesionalizma stoje čvrsti temelji i još čvršće obaveze nasljednika da se putem multikulturalizma nastavi očuvanje i razvoj manjinskih kultura u Crnoj Gori. Njegov pristup, koji se zasniva na međukulturnom razumijevanju, toleranciji i uvažavanju razliočitosti, nastavlja da inspiriše nove generacije, osiguravajući trajnu vrijednost multikulturalne baštine Crne Gore.

Hvala ti, dragi Salko Luboder, što si gradio i što ćeš da nastaviš da gradiš jednu ljepšu, bolju i pravedniju Crnu Goru za sve manjebrojne zajednice, za sve one kojima je kultura i multikultura u srcu i na srcu. Tvoj prometejski put i vatra multikulture koja je rasplamsana svjedoči o tvojoj snazi, intelektu i razumijevanju. Veliki ljudi su oni koji razumiju da snaga jedne zajednice leži u njenoj različitosti, koji svojom vizijom i radom grade mostove između različitih kultura i tradicija. Oni prepoznaju da je multikulturalizam ne samo bogatstvo već i osnova za stabilno, pravedno društvo. Kroz svoje delovanje, oni inspirišu generacije da uvažavaju i podržavaju jedni druge, jačajući time temelje mira i prosperiteta, temelje jedine i građanske Crne Gore u koju duboko vjerujemo. Takvi pojedinci svojim primjerom podstiču na međukulturni dijalog i razumijevanje, stvarajući temelje na kojima se svi glasovi čuju i vrednuju. Njihovo djelovanje nadilazi granice jezika, vjera i nacionalnosti, slaveći ljudsku zajednicu kao cjelinu. Svaka njihova inicijativa, bilo kroz kulturu, obrazovanje ili umjetnost, doprinosi izgradnji temelja za budućnost u kojoj se svi osjećaju kao ravnopravni članovi društva. Veliki ljudi nas uče da je ujedinjeno i pravedno društvo ne samo mogućnost, već i obaveza svakog od nas, da bismo zajedno izgradili svijet u kojem različitost nije prepreka, već most do zajedničkog uspjeha.