ZLATNE GODINE 2021-2023 CENTRA ZA OČUVANJE I RAZVOJ KULTURE MANJINA CRNE GORE POD VOĐSTVOM SALKA LUBODERA (I )

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Istekom mandata Salka Lubodera na mjestu direktora Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) označio je kraj jedne značajne ere za ovu instituciju. Tokom svog mandata, Luboder je postavio temelje za očuvanje i promociju kulturne baštine manjebrojnih zajednica, podigavši CEKUM na nivo koji nadmašuje slične institucije u regionu. Njegov rad obuhvatio je brojne programe i inicijative koje su istakle značaj multikulturalizma u Crnoj Gori. Impresivni rezultati postignuti tokom njegovog mandata obavezuju njegovog nasljednika, Gzima Hajdinagu, da nastavi putem koji je Luboder iskoračio. Kontinuitet rada na očuvanju i promociji kulture i multikulturalizma je od presudne važnosti za nastavak uspjeha CEKUM-a i kulturnu scenu Crne Gore. Hajdinagi želim puno uspjeha u vođenju institucije, uz nadu da će nastaviti kontinuitet koji je Luboder započeo, jer su postignuti rezultati svjedočanstvo truda, posvećenosti i vizije koja se ne smije izgubiti. Očuvanje i razvoj kulture manjebrojnih naroda i dalje je ključna misija, a CEKUM ima sve predispozicije da je sprovede u djelo, gradeći budućnost kulturne raznolikosti i harmonije.

Prateći kulturna dešavanja posvećena manjebrojnim narodima u Crnoj Gori, posebnu pažnju posvetio sam radu Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore pod vođstvom Salka Lubodera. Njegovim dolaskom na čelo ove institucije, ona je po prvi put u svojoj istoriji postala jasno vidljiva, postavši reprezentativni bastion kulturnih dešavanja i programa. Zato ću kroz prizmu rada Centra od 2021. do 2023. godine osvijetliti značajna dostignuća ovog perioda. Iako je Centar osnovan 2009. godine, njegov rad je dugo bio na marginama javnog interesovanja. Direktori su se mijenjali, ideje i koncepcije rada su se mijenjale, ali tek dolaskom Lubodera na čelo počinje, slobodno mogu reći, prava era profesionalizma i zlatnih godina kulturne prizme manjebrojnih naroda. Luboder je svojom vizijom i inicijativama usmjerio Centar ka raznolikosti i inkluziji, organizujući brojne manifestacije, radionice i programe koji su slavili kulturnu baštinu manjebrojnih narodas. Ovo je rezultiralo procvatom kulturnog pejzaža Crne Gore, što je doprinijelo prepoznavanju i uvažavanju različitosti na širem nivou. Njegovo vođstvo ostavilo je neizbrisiv trag, postavljajući temelj za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura u društvu.

Iznad svega, poseban fokus stavljen je na multikulturalizam, interkulturalizam, ali i izdavaštvo, koje je postalo jedan od reprezentativnih stubova ove ustanove. Pod vođstvom Salka Lubodera, Centar je razvio bogatu paletu književnih djela, uključujući poeziju, prozu, monografije, leksikone, publikacije i antologije, stvarajući raznoliki i obiman opus kakav do sada nije viđen u postojanju ove ustanove. Ovaj izdavački poduhvat ne samo da je dao glas manjebrojnim narodima, već je i stvorio temelj za predstavljanje njihovih tradicija, vrijednosti i kulturnih dostignuća široj javnosti. Književni radovi objavljeni u ovom periodu ne samo da reflektuju bogatstvo i raznolikost kulturne baštine Crne Gore, već su i učvrstili ulogu Centra kao vodeće institucije za očuvanje i promociju manjinskih kultura. Luboderov rad na ovom polju dodatno je osnažio dijalog između različitih zajednica, gradeći mostove razumijevanja i prihvatanja kroz pisanu riječ. Kroz izdavaštvo, Centar je uspio da prikaže mnoštvo perspektiva i iskustava, pružajući publici dragocjeni uvid u kulturni mozaik Crne Gore. Ovaj uspjeh je postavio temelje za dalji razvoj i integraciju manjinskih kultura, obogaćujući cjelokupno društvo.

KULTURNA RENESANSA CEKUM-a ZA 2021. GODINU

Programi CEKUM-a: Veče poezije „Ženske poetske spone“: Održano 17. februara u Podgorici, program je predstavio panoramu ženskog pjesništva sa univerzalnim temama i multinacionalnim prizvukom; Kolektivna izložba slika „Ženski likovni rukopisi”: Otvorena 8. marta u Umjetničkom paviljonu ULUCG, izložba je prikazala različite radove 11 umjetnica, predstavljajući bogatstvo likovnog izraza; Izložba narodnih nošnji manjinskih naroda “Sinergija različitosti”: Održana 7. maja u Njegoševoj Biljardi na Cetinju, izložba je prezentovala narodne nošnje manjebrojnih naroda Crne Gore, odražavajući njihov kulturni značaj; Autorsko veče Kemala Musića u Podgorici: Održano 10. juna u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, program je predstavio književni opus Kemala Musića, uključujući njegove romane, zbirke priča i druge radove; Izložba slika Kaltrine Hoti “Očekivanje nemogućeg” u Podgorici: Otvorena 6. jula u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović”, izložba je prikazala umjetnička djela Kaltrine Hoti; Izložba crteža Zuvdije Hodžića „Crnom Gorom“ u Gusinju: Održana 29. jula, izložba je prikazala crteže Zuvdije Hodžića, koji su ovjekovečili pejzaže Crne Gore; Promocija zbirke poezije „Zejna“ autora Sulejmana Beće Kujevića: Promovisana 29. jula, zbirka poezije istražuje društvene deformacije kroz stihove, kritikujući licemjerstvo i pozivajući na humanost; Dramski tekst o Pavi i Ahmetu – „Naše polje ljubavi“: Dramski tekst Nade Bukilić istražuje ljubav dvoje mladih ljudi iz 17. vijeka, naglašavajući multikulturalnost i univerzalne ljudske vrijednosti; Promocija pjesničke zbirke „Dvije trećine” autora Adrijana Vuksanovića: Promovisana 29. oktobra u Podgorici, zbirka poezije istražuje kulturne i književne teme, uključujući pjesme objavljene u različitim publikacijama; Objavljena knjiga „Kralj Nikola i muhamedanci“ autora Čeda Baćovića: Knjiga predstavlja trideset pet priča o odnosu kralja Nikole prema pripadnicima islamske vjere u Crnoj Gori; ”Književnost Albanaca u Crnoj Gori – koliko se poznajemo”: Program je održan 23. decembra u Podgorici, ističući kulturno bogatstvo Albanaca u Crnoj Gori i preplitanje kultura.

  II TRIBINE, OKRUGLI STOLOVI, SAJMOVI KNJIGA

Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore održao je povodom Međunarodnog dana Roma predavanje na temu „Tradicija, kultura i istorija Roma u Crnoj Gori: izazovi i perspektive“. Predavanje je održano u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u saradnji sa romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“. Diskusija je osvijetlila značaj očuvanja romske kulture, tradicije i izazova sa kojima se suočava ova zajednica u Crnoj Gori. Pored toga, predstavnici Centra učestvovali su na Okruglom stolu „Za istim stolom o različitostima i jednakostima“, u organizaciji Centra za monitoring i istraživanje, kao i na okruglom stolu „Novi dijalog za manjinska prava“, koji je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija. Centar je imao zapaženo učešće na Sajmu knjiga u Tuzima u avgustu 2021, predstavljajući bogatstvo izdavačkog opusa s fokusom na manjinske autore, multikulturalizam i leksikon „Saga svjetlosti“. Ovo kapitalno izdanje je zasluženo dobilo nagradu za najbolje opremljeno umjetničko djelo na 15. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga. Učešće Centra na ovom i drugim sajmovima knjiga u Podgorici osvijetlilo je njegov doprinos kulturnoj sceni Crne Gore i afirmaciji različitosti.

PROGRAMI KOJI SE ODRŽAVAJU U KONTINUITETU

Manifestacija „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“ održana je tokom 2021. godine, slaveći multikulturalni duh Crne Gore kroz različite kulturne programe. Jedan od najznačajnijih programa bio je „Stari Kotor u Bijelom Polju“, održan 17. jula, koji je dočarao duh drevnog Kotora bjelopoljskoj publici kroz različite kulturne segmente. Od predanja i čipke do klapa i folklora, ovaj događaj je osvijetlio bogatu tradiciju Boke Kotorske, ističući različitost Crne Gore. Manifestacija je nastavljena muzičko-scenskim programom „Naša Pljevlja – dom za sve“ u Pljevljima, te programom Veče folklora „U kolo se bratsko uhvatimo’” u Podgorici, ističući bogatstvo kulturne baštine i tradicija, kao i raznolikost Crne Gore. Dodatno, manifestacija je uveličana kapitalnim izdanjem „Saga svjetlosti“, leksikonom slikara manjebrojnih naroda Crne Gore, predstavljajući opus 54 umjetnika manjebrojnih naroda. Ovaj leksikon, promovisan na različitim gradovima, obogatio je kulturnu scenu Crne Gore i doprinio afirmaciji umjetničkog stvaralaštva manjebrojnih naroda. Ova manifestacija je potvrdila multikulturalni duh Crne Gore, istovremeno povezujući i slaveći različitost kroz posebne oblike umjetnosti i tradicija.

PARTNERSTVA ZA MULTIKULTURALNI RAZVOJ CEKUM-a U SARADNJI SA

KULTURNIM SUBJEKTIMA

Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) ostvario je brojna partnerstva sa kulturnim subjektima tokom 2021. godine, doprinoseći afirmaciji multikulturalizma i jačanju kulturnih aktivnosti manjebrojnih  naroda. U Ulcinju su održani radni sastanci sa Nacionalnim savjetom Albanaca, Udruženjem umjetnika i intelektualaca „Art Club“ i Centrom za kulturu Ulcinj, rezultirajući početkom saradnje na različitim projektima, uključujući promociju leksikona „Saga svjetlosti.“ U Tivtu je ostvarena saradnja sa Hrvatskim nacionalnim vijećem, fokusirajući se na unapređenje kulturnih aktivnosti manjebrojnih zajednica. U Rožajama su održani sastanci sa predstavnicima opštine, Bošnjačkog nacionalnog vijeća i nevladine organizacije „Avlija“, razmatrajući unapređenje kulturne scene i promociju multikulturalizma. U Pljevljima je potpisan memorandum o saradnji sa Centrom za kulturu, a u Gusinju je potpisan sporazum o saradnji sa opštinom. CEKUM je takođe bio partner Festivalu priče „Zavičajne staze Bihor 2021“, predstavljeno je stvaralaštvo dr Hedine Tahirović Sijerčić na Međunarodnom književnom festivalu „Odakle zovem“ i bio prisutan na Međunarodnom festivalu folklora i narodne umjetnosti u Malom Crniću. Ova partnerstva su osnažila kulturnu scenu Crne Gore, omogućavajući CEKUM-u da doprinese razvoju i promociji kulture manjebrojnih naroda i multikulturalizma.

KOD BROJ 19 PREGLED UMJETNIČKOG STVARALAŠTVA I KULTURNIH REFLEKSIJA

U izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore predstavljen je 19. broj časopisa za kulturu, književnost i nauku „KOD”. Ovaj časopis nudi raznovrsne i bogate sadržaje koji istražuju različite aspekte kulturne scene Crne Gore i šire. Likovne priloge časopisu daje akademska slikarka Selma Đečević, dok u rubrici Portreti Mirsad Rastoder piše o kulturnom stvaraoce i koreografu KUD-a “Vrelo Ibra”, Ibišu Kujeviću, pod naslovom “Planina kulture Ibiša Kujevića”. U istoj rubrici, Izet Perviz daje dodatni osvrt na KUD “Vrelo Ibra”. Rubrika Književnost predstavlja stvaralaštvo autora Kemala Musića, Seada Redžepagića, Maje Grgurović, Aslana Bishe i Ruždije Rusa Sejdovića. U rubrici Bez granica predstavljeni su radovi književnika iz regiona, uključujući Đerđa Fištu, Sadika Bejka, Skendera Temalija i Fredrika Rešpiju. Rubrika Baština sadrži tekst Hasnije Muratagić Tuna. Rubrika Kritika uključuje tekstove Miljenka Jergovića, Stijepa Mijovića i Dimitrova Popovića. U ovoj rubrici se takođe nalaze osvrti na kapitalno djelo leksikon „Saga svjetlosti“, izdanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, napisani od strane Salka Lubodera, dr Draška Došljaka i mr Selme Đečević. U rubrici Likovna kritika su tekstovi Filipa Došljaka i Eska Muratovića. Ovaj broj časopisa „KOD” nudi raznovrsne i produbljene uvide u kulturni pejzaž Crne Gore i šireg regiona.

Kroz brojne programe koje sam pratio, kao i one koje nisam uspIo obuhvatiti, mogu da istaknem da je Salko Luboder poput drevnih titana uzdigao rad CEKUM-a na posebno visok nivo, nadmašivši slične institucije na prostoru Zapadnog Balkana. Luboder je svojom vizijom i posvećenošću izgradio mostove između kultura, stvarajući platformu za očuvanje i razvoj kulturne baštine manjinskih zajednica. Ovo je doprinIJelo afirmaciji i prepoznavanju raznolikosti kao temelja za jačanje kulturne scene Crne Gore. Jedan od glavnih ciljeva CEKUM-a pod Luboderovim vođstvom bio je osvetljavanje različitih perspektiva i kultura koje zajedno oblikuju crnogorsko društvo. Programi poput „Svi smo mi Crna Gora – bogatstvo različitosti“ pokazali su kako multikulturalizam može biti izvor snage i jedinstva. CEKUM je ne samo očuvao i promovisao kulturu manjebrojnih zajednica, već je i stvorio prostor za dijalog i saradnju među njima. Luboderovo vođstvo inspirisalo je i povezalo različite zajednice kroz kulturne manifestacije, izdavaštvo i umetničke programe. Kroz ove aktivnosti, CEKUM je postao bastion kulturnog jedinstva, ističući bogatstvo različitosti koje doprinosi crnogorskom društvu. Kao što je poznati američki pisac Ralf Voldo Emerson rekao: „Kultura je plod na drvetu ljudske civilizacije“, a CEKUM, pod vođstvom Lubodera, neumorno je radio na tome da ovo drvo cvjeta i donosi plodove. Njegov rad na očuvanju i promociji kulture manjebrojnih naroda osvjetljava put ka budućnosti u kojoj multikulturalizam nije samo prihvaćen, već slavljen kao izvor snage i harmonije.