Zirojević: Daju se preširoka ovlašćenja direktoru ANB; Gorjanc-Prelević: Povući predlog iz procedure; Božović: Potrebne korekcije zakona

Poslanici su na današnjoj sjednici Odbora za bezbjednost raspravljali o Predlogu Zakona o ANB.

Portal Analitika

Izmjenama zakona utiče se na proces javnih nabavki, mjerama tajnog nadzora i proširenju ovlašćenja direktoru ANB.

Ministarstvo pravde predložiće amandmane na tekst Predloga zakona o ANB, uvažavajući sugestije poslanika i nevladinog sektora, kazao je ministar pravde Bojan Božović.

Poslanici će se ovom predlogu naknadno izjasniti.

Božović: Potrebne korekcije zakona; Zirojević: Gospođa iz ANB da nam kaže zašto se igraju „velikog brata”

Božović je kazao da su iz ANB godinama radili na izmjenama ovog zakona.

„Ovaj zakon je na snazi 20 godina, tako da su potrebne korekcije“, rekao je Božović.

Nikola Zirojević (SD) kazao je da mu je nevjerovatno mi je da imamo ovakav predlog, a predstavnici predlagača nijesu prisutni.

„Gospođa iz ANB da nam kaže zašto se igraju „velikog brata“. Neozbiljno je doći na odbor i predložiti ovako kontoverzno rješenje predlažu i da nemaju uvodnu riječ da to objasne“, rekao je Zirojević.

Janović: ANB treba jačati, ali potrebna su dodatna objašnjenja

Treba raditi na jačanju ANB, kaže Nikola Janović (DPS).

„Iz razloga percepcije građana, treba raditi na napretku, tako da je trebalo dodatno razjasniti iz kojeg razloga se išlo u taj „manevar“. Što se tiče javnih nabavki, trebaju neke stvari biti tajne, ali neke stvari su trebale biti pod institucionalnom kontrolom. ANB treba jačati, ali pri izradi zakona trebalo je uključiti više lica, tada ne bismo izazvali toliko kontroverzi. Potrebno je dodatno objašnjenje u segmentima u pristupu ličnih podataka bez sudskih odluka i o javnim nabavkama“, rekao je Jovanović.

Raičević: Na izradi zakona radili pet godina; Huter: Da li su izmjene zakona u koliziji sa Ustavom?

Sanja Raičević iz ANB kaže da su na izradi ovog zakona radili pet godina.

„Pravo pojedinca ne smije biti iznad nacionalne bezbjednosti. Izmjene su usaglašene sa NATO i EU“, rekla je Raičević.

Oskar Huter (DPS) upitao je da li ANB ovim zakonskim rješenje dobija neprikosnovenu moć.

„Time i kontrolu zloupotrebe resursa koji nas guraju u totalitarni režim. A da li je trebalo sa ovim ići na javnu raspravu, cijenim da vidite da nije „Whatsapp“ sjednicama govoriti o ovome, potrebne su stručne rasprave. Ovim zakonskim rješenjem se bez ikakve sudske kontrole i bez ikakvog naloga daje se potpuno neograničen uvid u listinge, lokacije, bankovne račune…Dolazimo do potpunog pristupa i uvida koji može biti lako zloupotrijebljen. Ustav garantuje zaštitu prava ličnih podataka. Pa da li smo onda u koliziji sa ovim zakonskim rješenjem?, rekao je Huter.

Božović je na to, između ostalog, kazao kako su otvoreni za sve sugestije i kako izmjene nijesu finalne.

„Čujemo to, „daćemo vam prostora“, to je novi model koji je juče premijer primijenio. Ako ste već izbjegli raspravu, trebali ste na najbolji način date uporedne analize. Da se vide posljedice i one stvari koje će bitzi dobre. Nadam se da ćete mi dati suštinski odgovor”, rekao je Huter.

Huter je pitao Raičević da li imamo slab mehanizam za sprječavanje zloupotreba.

„Da li će ministar Božović sjutra, ukoliko dođe do zloupotreba, podnijeti ostavku? Ko će biti kriv?”, upitao je poslanik DPS.

Predsjednik odbora Miodrag Laković (PES) se nije složio sa Huterom da je uloga odbora u kontroli ANB samo na papiru.

Pižurica: ANB bila udarna igla bivšeg režima

Miloš Pižurica (PES) smatra da je ANB bila ‘udarna igla bivšeg režima’.

„Razumijem kolege iz opozicije koji ne žele da se ponovi takvo stanje“, rekao je Pižurica i pitao Raičević da li ima sličnih primjera izmjena zakona u zapadnim zemljama.

Raičević je kazala da su sarađivali sa partnerskim službama zemalja u okruženju.

“I da je dosta rješenja preuzeto od hrvatske službe, koja je zemlja EU, takođe i slovenačka iskustva, ali i zapadnih zemalja”, kazala je Raičević.

Mikić: Povucite ovaj zakon iz procedure

Zoran Mikić (URA) kazao je da je način na koji je predložen ovaj zakon, po hitnom postupku i usvojen na elektronskoj sjednici, morao izazvati zabrinutost kod svakog zdravorazumskog građanina.

„Pozivam Vas da ovaj zakon povučete iz procedure. Sačekakmo par mjeseci, izmijenimo norme u zakonu, i usvojimo ga u jesenjem zasijedanju. Dati šira ovlašćenja direktoru ANB može samo neko ko je zlonamjeran“, rekao je Mikić.

Zirojević: Ovo mi liči na čistku nepodobnih

Nikola Zirojević je kazao da je Ustavni sud ranije ukinuo odredbe Zakonika o krivičnom postupku kojim su tužioci mogli da određuju mjere tajne nadzora.

„Ako je ukinuto za tužioce, ne znam zašto bi to davali pravo direktoru ANB, ne ulazeći u to što direktor nema iskustvo u bezbjednosnom sektoru. Stvara se sumnja da se na poziciju direktora ANB dovodi politički podoban kadar. Da li želimo profesionalce ili lica koji će od vlade do vlade biti smjenjivana“, smatra Zirojević.

Zirojević dodaje da mu ovo liči na „čistku nepodobnih“.

“Data su preširorka ovlaščenja direktoru ANB, bukvalno sve radi, određuje kadrove…”, navodi poslanik SD i podsjeća da smo imali istoriju zloupotreba u ANB i to sa manjim ovlašćenjima nego što bi bile eventualnim izmjenama zakona.

Zirojević smatra da bi trebalo odložiti usvajanje izmjena zakona.

“Tri dana pred kraj zasijedanja Skupštine se ovo dešava, Što je ‘preša'”, upitao je on i pozvao poslanike da se danas ne izjašnjavaju.

Slađana Kaluđerović (SNP) kazala je da postoji određena bojazan kada je usvajanje ovog zakona u pitanju.

„Kako se mjere tajnog nadzora mogu uporediti sa drugim zemljama?“, upitala je ona, na šta je Raičević odgovorila da takav slučaj možemo naći u Hrvatskoj.

„Zakon ne daje nikakva šira ovlaščenja direktoru, već samo prilagođavanje standardu NATO“, ocjenjuje Raičević.

Huter je ponovo akcentirao problem zloupotrebe, i ukazao na to što je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović juče u Skupštini pokazao fotografiju poslanika Dritana Abazovića sa jednim licem, navodnim pripadnikom škaljarskog klana, te upitao da li su ovo tajni podaci.

Šaranović: Ni ja ni Šćepanović nikada nismo iznijeli podatak označen stepenom tajnosti

Šaranović je rekao da on i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, nikada nijesu iznijeli podatak označen stepenom tajnosti.

„Kakav institucionalni i društveno-politički ambijent je kreiran godinama u CG. Možda čovjek koji najbolje to poznaje je počasni predsjednik DPS. Porast kriminala se dogodio jer su kriminalci računali na neefikasnu i nesprovodljivu kaznenu politiku. Kako je počasni predsjednik DPS mogao da na Vašim političkim skupovima najavljuje presude? Tako se slala poruka da će vas hapsiti, ali sudovi oslobađati”, rekao je Šaranović i dodao “upravo zbog toga veting”, obraćajući se Huteru.

Gorjanc-Prelević: Povući predlog iz procedure

Predstavnica civilnog sektora, Tea Gorjanc-Prelević (HRA) kazala je da su mnoge NVO, izrazile ozbiljnu zabrinutost za ljudska prava građana i građanki CG.

„Tražili smo, sa dobrim razlozima da se Predlog zakona povuče iz procedure, uputi na javnu raspravu i da Vlada pokaže demokratski kapacitet. Rasprava na Odboru ne može zamijeniti javnu raspravu. Ne moramo čitati Orvela, sjetimo se Staljina… A u ovom Predlogu zakona imamo snižavanje garancija privatnosti, donijetih 2015. godine“, rekla je ona i problematiozavala član predloga zakona kojim ANB može bez suda vršiti mjere prikupljanja podataka.

Ova vrsta zakona je, ocjenjuje ona, najveći rizk za ljudska prava i ne zazlužuje da se predlaže na prepad i usvajaju za par dana.

“Ako ste pet godina radili na ovom zakonu, sačekajte još koji mjesec i morate sačekati mišljenje međunarodnih partnera CG“, dodaje Gorjanc-Prelević.

Zaključena je tačka dnevnog reda Predlog zakona o ANB. 

“Izjasnićemo se naknadno”, rekao je predsjednik Odbora za bezbjednost i obranu Miodrag Laković.

Na dnevnom redu sjednice su: Amandmani na Predlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine (četiri), koje je podnijela grupa poslanika; Izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2024. godinu; Izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za 2024. godinu; Izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori u 2024.godini; Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i tekuća pitanja.