Vlada Crne Gore donijela je novi Koncesioni akt za žičaru Kotor -Lovćen, u kome se navodi da je realizacija ovog projekta, na bazi tridesetogodišnje koncesije, vrijednog 18 miliona eura ekonomski opravdana.
Za izgradnju žičare, ranije su interesovanje pokazivali “Novi Volvox”, “Zetagradnja”, ali i čuvena italijanska kompanija “Lajtner”, ali ni jedna od ovih firmi nije poslala konkretnu ponudu.
Donošenje dopunjenog Koncesionog akta je znak da će Vlada ubrzo raspisati novi tender za gradnju žičare, iako nekoliko postupaka u protekloj deceniji nije uspjelo.
Vlada je kao obavezan i eliminatorni uslov na novom tenderu navela “iskustvo u izgradnji i opremanju sistema žičare”. Učesnik na tenderu ili član konzorcijuma, mora imati iskustvo u izgradnji i opremanju najmanje jednog operativnog sistema žičare koji je izgrađen u posljednjih pet kalendarskih godina.
A kao dopunski uslov, koji nije eliminatoran, već donosi bodove na tenderu, da učesnik na tenderu ima iskustvo u upravljanju žičarama putem koncesije/javno-privatnog partnerstva, u posljednjih pet kalendarskih godina, gdje su minimalni troškovi izgradnje 20 miliona eura.
U obimnom Koncesionom aktu napisanom na 200 strana, a objavljenom krajem maja, Vlada se uzda u kruzer turiste da će biti sigurni putnici ove panoramske žičare.
U dokumentu se navodi da su prošle godine u kotorsku luku uplovila 462 kruzera sa 615.215 putnika. Ukupan broj jahti u Luci Kotor za ovaj period je iznosio 3.961, a na jahtama je registrovano 22.586 putnika. Dodatno, dubrovačko područje je imalo oko dva miliona turista, od čega je oko 250.000 posjetilo Kotor.
“Ovaj podatak jasno ukazuje na činjenicu da razvoj žičare predstavlja jedinstvenu priliku za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori. Rast broja putnika žičare treba da slijedi rast turizma u Crnoj Gori”, kaže se u dokumentu.
MINIMALNI PRIHOD 3,2 MILIONA
Autori Koncesionog akta predviđaju da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, sa prihodima od 3,2 do 4,2 miliona eura. Računica je izvedena tako da povratna karta košta 20 eura za strane turiste, dok bi za domaće turiste iznosila 15 eura.
Ako je minimalna investicija u žičaru 18 miliona, a minimalni godišnji prihod 3,2 miliona eura, onda bi se projekat isplatio za manje od pet godina.
Na osnovu procjena Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, prosječna dnevna potrošnja putnika na prekookeanskim brodovima treba da se poveća za 40 odsto, tj. sa 93 eura po dana na 130 eura po danu ako koriste žičaru. Upravo tih 37 eura razlike, donijeće prihode lovćenskom kraju.
Ukupno trajanje koncesije je 30 godina, od čega bi izgradnja trajala godinu, a korisnik bi ubirao prihode od žičare 29 godina.
Osim direktnog učinka na državni budžet kroz plaćanje koncesione naknade, žičara će ostvariti druge mjerljive koristi, kao što su dodatni prihodi za Cetinje i NP Lovćen i lokalna preduzeća.
Turisti koji će koristiti usluge žičare biće u prilici da odaberu da li da samo naprave kružno putovanje žičarom od stanice Dub preko stanice Kuk u Nacionalnom parku Lovćen ili da nastave drumskim putem i naprave pun izlet do Cetinja.
“Imali bi mogućnost da odaberu rekreativne aktivnosti i/ili kupe robu ili usluge u tri različite oblasti: na obali, odnosno u opštini Kotor, u Lovćenskom nacionalnom parku ili na Cetinju. Uzevši u obzir broj i vrstu atrakcija na obali, pretpostavka je da će bar 30-40% budžeta potrošiti tamo”, navode autori dokumenta.
Trasa cjelokupne žičare počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji grada Kotora, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom, a onda vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.
Predviđeno je ukupno 19 stubnih mjesta većinom u državnom vlasništvu, a za zemljište koje se nalazi u privatnom vlasništvu (oko 6.000 kvadrata) predviđena je eksproprijacija.
Ova početna dionica, ukupne dužine 3,6 km, zajedno sa površinama neophodnim za izgradnju terminala Dub i Kuk sa pratećim sadržajima predstavlja koncesiono područje u smislu ovog Koncesionog akta. Od Kuka, ukupna trasa dalje vodi do lokaliteta Ivanova korita, u blizini Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša, a onda se na kraju spušta do Prijestionice Cetinje. Ove dvije dionice nisu u obuhvatu koncesionog područja u smislu ovog Koncesionog akta.
Koncesiona naknada koju će plaćati koncesionar predstavljaće iznos koji je jednak procentu ostvarene dobiti od funkcionisanja žičare i svih drugih propratnih sadržaja koja su predmet koncesije.
Shodno tome, sredstva koja budu iskazana kao dobit na kraju svake godine tokom trajanja koncesije, zavisno od prihvaćene ponude, dijeliće se između koncesionara i države, s tim da će procenat profita koji pripada koncesionaru biti jedan od elemenata za vrednovanje pristiglih ponuda.
Dnevne novine
…PRIJE 70 GODINA I MALO VIŠE-KAD SU OBEĆAVALI DA ĆE SE JESTI ZLATNIJEMA OŽICAMA? I BORA MI MNOGJEMA SU POTREFILI -PA IM DANAS POTOMCI PAPE ZLATNIJEMA OŽICAMA-KUPLJENIH OD UŠTEĐEVINE-DNEVNICA NA KONAVLE I DUBROVNIK I DALJE 1991-1999…I SVE TAKO DO 2O2O GODINE…MŠALA,MAŠALA…SAMO JE “POTREBNO DA ZINETE-SVE DRUGO ĆE ŽIČAROM DA STIGNE DO U GRLO I DALJE VIA CULA…TU TU PA PAAAAA…?
Znajuci koji ‘prljavi’ advokati stoje iza svega ovoga… znamo i kakav ce ishod istog biti
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].