Zgrada Doma kulture u Dobroti, do 1945. godine Slavjanska čitaonica, nakon 114 godina od izgradnje na sadašnjoj lokaciji, samo svojom arhitektonskom fizionomijom liči na ono što je bila.
A, bila je sjedište i središte kulturnog, društvenog i političkog života.
Bila je to suština ideje preporoda, vraćanjima nacionalnoj kulturi i jeziku, umjesto zvaničnog italijanskog, podsjeća za Skala radio prof. dr Milenko Pasinović.
Nakon deset godina rada u neuslovnim prostorijama, do crkve Sv. Eustahija i 32 godine u zgradi pored crkve Sv. Matije u Dobroti, sagrađena je na današnjoj lokaciji, odolijevajući vremenu kao meteorološkom ali i političkom pojmu, otvorena za one koji su se osjećali Slavjanima u vrijeme kada je italijanski bio službeni jezik.
Djelatnost Slavjanske čitaonice bila je jedno vrjeme, 1914. godine zabranjena, ali je zaslugom njenog predsjednika don Antona Miloševića, ubrzo bila dozvoljena.
Zgrada Slavjanske čitaonice, od 1946. godine Dom kulture i spomenik palim borcima NOB-e, samo svojom arhitektonskom fizionomijom liči na ono što je bila.
Zapuštena spolja, iznutra degradirana,najbolji je dokaz brige o ovom svojevrsnom spomeniku koji predstavlja kulturnu vrijednost trajnog istorijskog i arhitektonskog značaja.
Kako to zahtijeva čl. 11. Zakona o zaštiti kulturnih dobara (Službeni list Crne Gore 49/10 ), a u smislu čl.17. stav 5.citiranog zakona, predstavlja i “kulturno i znamenito mjesto”, što ga svrstava i u nematerijalnu kulturnu baštinu.
Zar u njemu nije sazrijevala nacionalna svijest i sačuvan narodni jezik, zastava, običaji, folklor, tradicija i kultura, pita se Pasinović.
Drugim riječima, sačuvana je identiteska osobenost jednog naroda, tada nacionalno izjašnjenih Hrvata, pripadnika Slavjana, njih 765 ili 74,70%, ukupnog stanovništva Dobrote 1857. godine.
“Ne pišem ove redove zbog sadašnjih 5,74% Hrvata koji žive u Dobroti, pišem to zbog vlasnika ovog kulturnog dobra Crne Gore, čiji nadležni organi, moraju o navedenom da povedu računa. Ovo tim prije zbog činjenice da je riječ o kulturnom dobru, koje je izloženo svakodnevnom propadanju, fotografisanju od turista, da ne dozvoli promjenu arhitekture i eventualnu namjenu dijela ovog objekta, zbog poštovanja onih čija su imena ispisana na spomen ploči na fasadi, i 8 500 stanovnika Dobrote, koji nemaju drugi prostor za okupljanje. Očekujem da će i vlasnik shvatiti svoje obaveze i zato mu unaprijed hvala. Opravdanje kako se priprema dokumentacija za sanaciju, koje se već poduže radi, teško je prihvatiti“, poručuje Pasinović.
,,OVIZI” bila ,,VI” sreca pri povratku u rodni kraj !
,,Bogat” li je portal kad se na njemu oglašavaju Miro, Momir, Dese, svojim plitkim cinizmom na nečije uspomene …………
Nije mi žao vas, žalim Kotor………
Cini mi se da je u toku organizacija ozivljavanja disko kluba u Dobrotu, osim ovog SA MULA.
Evo vam portal pa se dogovorite nadjite neku sifru i nadjite se!
Gracija, Tonka, Ljubo, eto pa zborite da nema vise kotorana. A ko su vam ovizi?
I ja se sjećam Doma kulture u Dobroti i subotnjih večeri uz ples. Što se raskišalo Graciji i Ljubu, biće da su romantici, blago im ženama. Ovaj moj doma je operisan od toga.
Danas mi se čini ima tako malo romantike i složila bi se sa Ljubom da je gotovo sve svedeno na poziranje. Nisam gunđalo, obožavam mladost, ali bi voljela da ih vidim da ih nekako nosi zanos tih godina u sasvim drugom smjeru nego su skupe vešte i auta ili motori.
POVRATAK TITOIZMU ? AJTE, BILA VI SRECA !
Neka idu tonka i gracija pi……….pa spavat !
Napomenimo i to da je i Kralj Nikola bio počasni član Slavijanske čitaonice. Jednako je i ostalo stanovništvo Dobrote bilo obogaćeno očuvanjem narodnog jezika, a kojim su govorili svi na području Dobrote u to vrijeme. Napomenimo i to da su se tada i neki katolici u Dobroti nacionalno izjašnjavali kao srbi, te tako je Slavijanska Čitaonica bez razlike na nacionalnost zastupala sve koji se izjašnjavali Slavijanima. S toga bi trebalo danas, da jednako svi budemo ponosni na jednu takvu instituciju i objekat, koji svedoči o nacionalnom jedinstu i bratskom saživotu, evo skoroće 200 godina. Nemojmo nagrditi objekat, ima dosta terena po Dobroti da se gradi što god je nekome drago. Ostavite se Slavijanske čitaonice, kupite kuće koje sad prodaju u bliskom susjedstvu pa ih dogradjujte i rekonstruišite. 6 velikih kuća je na prodaju od Plagenata do Sv. Matije pa izvolite “gospodo”.
E postovani Profesore u Pg nicu zgradurine preko noci, sire ceste da lakse preticu i divljaju, a osnovna ideja je, van zakona, pravde i razuma ugasiti Kotor, sabiti ga da ne postoji ! Sjecam se jos jednog znacaja ovog zdanja u vrijeme moje mladosti ! presio sam od Prcanja do Dobrote da subotom stignem na tako vazan skup – igranke u zimska predvecerja uz muziku Bitlsa, Iglsa i malobrojnih ali vjecitih ,,sentisa” kao sanse za prilazenje simpatiji. Mozda za svakom mladoscu ostaje nesto slicno. Ja to danas ne naslucujem, a volio bi da postoji.
Kako su tek moka sjećanja jaka iz te prelijepe kuće Gracija. Ja sam prešio iz Škaljara, da ne zakasnim i tamo se spanđao sa škaljaricom – zamisli to.
Stolice su bile po rubu zida, a podijum ispred. Samo smo čekali stiskavac, pa u akciju. Ova moja škaljarica, sadašnja žena, je bez sluha, ali je voljela Angie od Rolling Stnes- a, tako da sam sreću iz Škaljara našo u Dobrotu i osim ovog ličnog sjećanja, tu su daleko veća i značajnija zbog kojih ova građevina mora biti uređena.
Možda sr desi čudo, pa mladost opet krene tamo, a ne ove male maturantice gledaju samo vešte i kako će izgledat. Misle li što doživjet kroz emocije, a ne kroz poziranje ?
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].