Željko Rutović: Mediji u CG u znatnom dijelu odstupaju od izvorne i školske lekcije o ulozi i značaju, ciljevima i misiji novinarstva i medija

Željko Rutović

Čestitajući današnji Dan novinara medijima i crnogorskim novinarima, Željko Rutović, generalni direktor Direktorata za medije, je na pitanje Skala radija kako vidi crnogorsko novinarstvo kazao da, po njemu mediji u CG u znatnom dijelu odstupaju od onoga što su izvorne i školske lekcije o ulozi i značaju, ciljevima i misiji novinarstva i medija.

Razloga je više, a prosječnom građaninu koji politikološki i kulturološki ne mora biti upućen u sve lavirinte medija u Crnoj Gori je veoma teško da razdvoji istinu od kvazi istine, objektivnu od spinovane informacije, medijski potrebne informacije od spektakla, senzacionalizma, odnosnio da razdvoji javni, privatni ili komercijalni interes.

U svakom slučaju, mediji u Crnoj Gori su sa svojim problemima, izazovima, odstupanja od profesionalne etike u ne malom broju primjera. Naravno, ako znamo da su na djelu nove tehnološke platforme sa svim oblicima koje na svoj način nijesu samoregulisane, a taj problem nije samo problem Crne Gore nego šireg globalnog medijskog konteksta, onda taj začarani krug postaje problematičan, mišljenja je Rutović.

Nesporno je da javni interes gubi primat u odnosu na druge oblike interesa i na ono što jeste spinovana informacija koja treba da zavede čitaoce i na taj način mu ne da alat medija kao demokratsko načelo, nego prosto kao jedan kvazi prostor u kome će se on baviti spektaklom, senzacionalizmom i lažnim informacijama i onim što se danas karakteriše kao postistina ili altentativna činjenica.

Koliko novinarstvo u Crnoj  Gori kreira političku, kulturnu i društvenu scenu, posebno u svijetlu senzacionalizma, spinovanja, pomanjkanja etike, pitali smo Rutovića, koji je odgovorio da je nesporno da takav jedan ambijent i medijski uzročno posljedični kontekst, kada želite da informacija ima neki drugi kontekst, a ne kao demokratski alat, takva medijska kultura ili antikultura atribuira jedan prostor koji je politički, antikulturološki suprotan od izvornih demokratskih načela i medija i demokratskog društva.

Na građanima i svima nama je da razdvojimo prostor poželjnog alata, kao demokratske zrelosti jednog društva, od onoga što odstupa od načela medijske industrije. Umnogome, na ovakav način se artikuliše jedna javna sfera koja ne može biti na dobro ni medijima, ni građanima, a ni demokratskoj javnosti, rekao je Rutović.

Dekriminalizacija klevete za sada spašava pojedine medije i novinare kojima nije stalo do profisionalnog bavljenja ovim poslom. Pitali smo Rutovića da li mu se čini, uvažavajući iskustva koja jasno pokazuju nizak nivo usvajanja profesionalnih standarda i sve češćeg podmetanja, uvreda i kleveta na račun neistomišljenika, da je možda zrelo vrijeme da se kleveta vrati u krivično zakonodavstvo?

Dekriminalizacija klevete je demokratski, zakonodavni i svakako jedan kurtološki iskorak Vlade Crne Gore koja je i na taj način, u godinama nakon otvaranja pregovora sa EU pokazala dobre namjere da se adresa slobode i nezavisnosti medija na jedan veći nivo dodato ovim činom pospješi i artikuliše u sferu demokratskog javnog interesa, smatra Rutović.

On je podsjetio da Crna Gora pripada rijetkom broju zemalja koja je dekrimalizovala klevetu, ali s druge strane, moramo biti iskreni da jedan takav zakonodavni mehanizam nije opravdao očekivanje medija, medijske industrije  i medijske zajednice. Takav mehanizam je na žalost iskorišćen za anti propagandu onoga što jeste zrelo i objektivno novinarstvo i nemogućnost građanina, čovjeka da na jedan adekvatan način u jednom građanskom postupku nadoknadi svoju štetu koja je zbog takvog  jednog prostora dekriminalizacije klevete, doživjela svoju suprotnost. Mnoge su debate, dijalozi, i ne samo u Crnoj Gori postavile pitanje da li smo kao društvo i kao mediji zreli za jedan ovakav demokratski iskorak? U svakom slučaju treba tražiti adekvatne modele, prvenstveno u oblicima samoregulatornog čina do onog oblika građansko-pravnog supstituta koje pravo i slobodu medija s jedne strane štite na adekvatan način i odgovornošću i zaštitom privatnosti građanina u društvu, kaže Rutović.

Na pitanje da li je samoregulacija prisutna samo na papiru, bez većeg značenja za ponašanje novinara i medija u Crnoj Gori, Rutović je podsjetio da medijaska zajednica proziva državu za veći stepen regulacija i novih standarda medijskog zakonodavstva, a s druge strane ne primjećuje brojne probleme koji se tiču samoregulacije svoje djelatnosti. Evropska komisija za crnogorsko medijsko zakonodavstvo kaže da je to “dobar nivo pravne usklađenosti“.

Takođe, Evropska komisija s druge strane, iz jednog u drugi izvještaj ukazuje i na nedjelatnosti samoregulacije medija. Očito je da je u dobrom dijelu primjera ona samo na papiru. Nije dovoljno samo tražiti prava, treba imati obaveze, poručuje Rutović.

Svaka sloboda je nužno skopčana sa odgovornošću a najveći odlik demokratskog iskoraka jeste tu odgovornost vršiti pomoću alata, mehanizama, etičkog kodeksa i samoregulacije koji na adekvatan način treba da odgovori građanima i demokratskom društvu.

Razmišlja li se o donošenju novog zakona o elektronskim medijima, pitali smo Rutovića, koji je podsjetio da je polovinom 2016. godine u parlamentu, u skladu sa agendom pregovaračkog procesa, Skupština CG usvojila izmjene i dopune Zakona o elektronskim medijima koje su se ticale potpunog usklađivanja sa direktivama o audiovizuelnim medijskim uslugama.

U tom kontekstu država Crna Gora biće u obavezi da izvrši reviziju svog Zakona o elektronskim medijima. Ta aktivnost je nesporno u nekon srednjoročju koje je pred nama, kazao je Rutović.