ŽELJKO BRGULJAN, hrvatski slikar, istaknuti istraživač kulturne baštine Boke (I)

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Jedan od najistaknutih Hrvata koji se pored slikarstva bavi i proučavanjem kulturne baštine Boke. Malo je takvih istraživača koji sa toliko žara i duha čuvaju ljepotu Boke kotorske i svih njenih vrijednosti. Mjesto rođenja nam često odredi i sudbinu i ma koliko da budemo daleko rodni kraj nas uvjek privlači magijom. U nastavcima ću prikazati značaj i ulogu ovog veličanstvenog kulturologa Crne Gore i Hrvatske koji je na najljepši i najautentičnji način doprinio afirmisanju intelektualne, stručne i naučne misli.

Željko Brguljan  rođen je 1962. godine u Kotoru, Crna Gora, u obitelji bokeljskih Hrvata s dubokim korijenima u Boki (među precima očeve majke su Zmajevići i drugi istaknuti peraški rodovi). Odrastao je na Prčanju, đe mu se se očeva porodica naselila 1790. iz Škaljara. Od 1989. živi u Zagrebu s ljetnim boravcima u Boki.  Osnovnu školu je 1977. završio osnovnu školu na Prčanju 1981. završio je srednju matematičku školu, Školski centar, Kotor 1989. diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu. 1990. završio dvogodišnju školu crtanja, Likovni centar, Zagreb  1992. završio pedagoško-psihološko obrazovanje, Filozofski fakultet, Zagreb. Kao vrlo odgovoran i posvećen poslu  Željko Brguljan, se  1989. godine biva angažovan Na poslovima razvoja tehnologije, Končar – Električni aparati i uređaji d.d., Zagreb 1992. Nastavnik strojarstva i tehničkog crtanja, Elektrostrojarska obrtnička škola, Zagreb 1993. Nastavnik strojarske skupine predmeta, Škola za cestovni promet, Zagreb. Njegov javno-društveni i kulturni rad prepoznat je u Crnoj Gori i u Hrvatskoj ali i u Evropi i svijetu pa tako zbog svojih izuzetnih doprinosa kulturi postaje član: Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Zagreb; Studijska sekcija Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH), Zagreb; National Collage Society (NCS), Hudson; Ogranak Matice hrvatska u Boki kotorskoj, Kotor.

ISTRAŽIVAČKO – PUBLICISTIČKA DJELATNOST

            Željko Brguljan pripada onim neumornim, preciznim, pedantnim, istraživačima koji istraživačku, piblicističku ali i naučnu misao su pretočili u najvrjednija djela i knjige. Njegov doprinos kulturi Crne Gore je nedovoljno afirmisan i prezentovan. Pripadaju mu posebne zasluge za knjige kojim su se sakriveni dragulji Boke ugledali svjetlost dana. Kultura, istorija i istraživanje istih čine posebnu dragocjenost bez koje je nezamislivo izučavati istoriju i tradiciju naroda u Crnoj Gori.

Objavio je sljedeće vrijedne knjige i publikacije: 1. Portreti bokeljskih jedrenjaka, Zagreb 2006. 2.Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju = Birth of the Blessed Virgin Mary Church in Prčanj, Prčanj – Zagreb 2008.  3. Melita Bošnjak (likovna monografija), Zagreb 2010. (koautor Tonko Maroević) 4. Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića = The Maritime Life of the Bay of Kotor in the Paintings of Bazi Ivancovich, Kotor – Zagreb 2011.  5. Na granici mora i neba: Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju = At the Border of the Sea and Sky: The Collection of Marine Painting from the Parish Church of nativity of the Blessed Virgin Mary in Prčanj, Perast – Zagreb 2015.   6. Život i djelo Ide Verona: Sabrana djela Ide Verona – Knjiga I. = The Life and Work of Ida Verona: The Collected Works of Ida Verona – Book I., Zagreb 2017.  7. Bokeljske teme, Zagreb 2018. 8. Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom = The Collection of Modern and Contemporary Art of the Shrine of Our Lady of Škrpjel on an Island off Perast, Perast – Zagreb 2019.  9. Priče sa Prčanja, Kotor 2020. 10. Olujni kompas, Kotor 2021. 11. Župna crkva Rođenja BDM, Prčanj, Boka Kotorska, Crna Gora (deplijan), Prčanj 2022. 12. Preci svetog Leopolda Bogdana Mandića, Zagreb 2022.

Zbog izuzetnog društvenog angažmana posato je stručni saradnik, priređivač i urednik sljedećih knjiga i autorskih tekstova i kataloga: Igor Zidić, Vjekoslav Parać (likovna monografija), Zagreb 2010; Slobodan Prosperov Novak, Boka kotorska od kampanela do kampanela, Zagreb 2011; Viktor Vida, Sabrana djela I-II (priredio Branimir Donat), Zagreb 2012; Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, Zagreb, 2020. (stalni suradnik i autor natuknica); Melita Bošnjak (likovna monografija), Zagreb 2010; Ida Verona, Pezija: Sabrana djela Ide Verona – Knjiga II. (prepisala i prevela s francuskog Cvijeta Pavlović), Zagreb 2018; Nikola Albaneže, Vesna Šojat (likovna monografija), Zagreb 2021; Prilog životopisu pjesnika Viktora Vide, u: Viktor Vida – Sabrana djela, II, Zagreb 2012, 348-372; Bokeljska mornarica u opusu Vjekoslava Paraća, u: Dvanaest vjekova Bokeljske moranarice, Kotor 2013, 144-148, Bokeljski jedrenjaci na slikama Bazija Ivankovića, u: Dvanaest vjekova Bokeljske moranarice, Kotor 2013, 181-186; Tumač bokeljskog kamena = Interpreter of the stone of Boka Kotorska, u: Nikola Albaneže, Vesna Šojat (likovna monografija), Zagreb 2021, 7-12; Biskup Marko Kalogjera i Boka, Biskup Marko Kalogjera, Zbornik radova znanstvenog skupa, svezak 1, Blato – Dubrovnik 2008, 55-70; Andrija Maurović – otac hrvatskog stripa, Bokeški ljetopis, 2-3, (2008), 191-205; Nepoznate slike mariniste Bazija Ivankovića, Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor, LIX-LX, TOM I (2011-2012), 155-185; Ida Verona: O životu i djelu zaboravljene bokeljske pjesnikinje i dramaturginje, Bokeški ljetopis, 4 2015), 77-93; Novi podaci o rođenju, životu i podrijetlu velikog bokeljskog pjesnika – Kotoranina Viktora Vide, Bokeški ljetopis, 4 (2015), 145-163; Prijedlog za prilog djelu Mihaela Stroja, Peristil, 58 (2015), 93-106 ; Biskup Pavao Butorac u poratnom razdoblju: odnosi s komunističkim vlastima, Kotorski i dubrovački biskup Pavao Butorac – život i djelo, Zbornik radova okruglog stola, Kotor 2016, 34-74; Zavjetne slike u Boki Kotorskoj, Demografske promjene i kulturna baština Boke kotorske: Zbornik radova, Zagreb 2018, 89-108;  Zavjetna slika spašavanja Muljanina Luke Paskovića u Kotorskom zaljevu s kraja 19. stoljeća, Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor, LXII-LXIII (2019), 169-183; Prilog proučavanju šibenskog plemstva: nekoliko popisa plemića grada Šibenika od početka 14. do kraja 19. stoljeća, Osvit, IV (2019), 129-144;

Obitelj Marčinko u rodbinskim relacijama i pomorsko-trgovačkoj aktivnosti Perasta od početka 17. stoljeća: tragom oporuke Katarine Marčinko, Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor, LXIV-LXV (2020), 109-178;  Akademik Tonko Maroević (Split 22. X 1941. – Stari Grad, 11. VIII 2020.), Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor, LXIV-LXV (2020), 311-315; Prilog opusu B. Ivankovića – slike na novskom području, BOKA – zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost, 40 (2020), 89-111;  Dva likovna prikaza brika Sobiesky – akvarel Mathieu-Antoinea Rouxa i srebrni ex voto nepoznatog majstora, Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor, LXVI-LXVII-LXVIII (2021), 169-186; Prilog opusu slikara B. Ivankovića: portreti jedrenjaka Prima Donna i parobroda Vera ex Vercingetorex’“, Ars Adriatica, 1 (2021), 311-326; Put oko svijeta kapetana Ivana Visina, Matka – časopis Hrvatskog matematičkog društva, 58 (2006), 98; Portreti bokeljskih jedrenjaka, uz izložbu hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, Hrvatsko slovo, 614 (2007), 16-17; Kistom sačuvani brodovi: Projekt „Marinist Ivanković i njegovo doba“ u Zagrebu i Dubrovniku, Hrvatski glasnik, 27 (2007), 34-35; Prčanj na slikama Antuna Šojata, Hrvatski glasnik, 34 (2008), 44-50; Spomenik vjere. Prčanj i njegova župna crkva Rođenja Marijinog, Hrvatski glasnik, 36 (2008), 46-49; Spas od zaborava: Ida Verona – bokeljska pjesnikinja, Matica, 4 (2008), 40-41; Kotorski san Sigmunda Freuda: Putovanje utemeljitelja psihoanalize Dalmacijom i Bokom, Hrvatski glasnik, 39-40 (2008), 52-54; Ida Verona – zaboravljena bokeljska pjesnikinja, Hrvatski glasnik, 41-42, (2008), 54-56; Pogled s terase, Hrvatska revija, 4 (2008), 119-123; Boka – jedan od najbogatijih okruga Dalmacije: Boka kotorska u zapisima francuskog putopisca Charlesa Yriartea (1832.-1898.), Matica, 1 (2009), 56-57; Nenametljiva slikarica Boke: Sjećanje – Melita Šojat-Bošnjak, Hrvatski glasnik, 48-49 (2009), 42-43; Oplovljeni svjetovi: Bokeljska baština u Trstu, Hrvatsko slovo, 740 (2009), 26; Veličanstvena Boka: Putovanje francuskog novinara i publiciste Charlesa Yriartea, Hrvatski glasnik, 50-51 (2009), 48-50; Slikopisi prebogate tradicije Boke: Izložbe u Padovi i Trstu prigodom 1200-te obljetnice Bokeljske mornarice,  Matica, 41-43 + zadnja strana omota (2009); Središnja proslava 1200. obljetnice unosa moći sv. Tripuna u Kotor,  Matica, 11 (2009); Čuvari Slavne glave, Hrvatski glasnik, 55-56 (2009), 36-Velikani kiparstva u Boki: Radovi Ivana Meštrovića, Tome Rosandića i radionice Pavla Bilinića u Prčanju, Hrvatska revija, 2 (2010), 17-23; Neumorna slikarica bokeljskog pejzaža: S prezentacije likovne monografije „Melita Bošnjak“, Hrvatski glasnik, 63/64 (2010), 46-48; Zaljev iskonske ljepote: Boka kotorska perom i kistom, Motrišta, 57-58, (2011), 113-123;

Obiteljski korijeni hrvatskog pjesnika Viktora Vide, Kolo, 3-4 (2012), 200-221; Ramiro Bujas, Hrvatski glasnik, 93 (2013), 58-59; Bokelji u Hrvatskoj: Vesna Šojat, slikarica bokeljskoga kamena, Hrvatski glasnik, 99 (2013), 38-42; Bogata škrinja bokeljskih darova: Osvrt na knjigu „Baštinske teme Boke kotorske“ autora Vinicija B. Lupisa, Hrvatski glasnik, 99 (2013), 43-45; Jubilarni blagdan Male Gospe. Uz stotu obljetnicu posvećenja nove župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, Hrvatski glasnik, 99 (2013), 46-49; Besmrtni Vida: Prigodom 100-te obljetnice rođenja pjesnika Viktora Vide, Hrvatski glasnik, 102 (2013), 56-57; Mitska Boka kotorska: Knjiga Slobodana Prosperova Novaka „Boka kotorska – od kampanela do kampanela“, Matica (2014), 54-55; Potonuće Lloydovog parobroda „Baron Gautsch“ na liniji Kotor – Trst: Uz stotu obljetnicu katastrofe (1914. – 2014), Hrvatski glasnik, 110 (2014), 58-61; Arhitekt Milan Karlovac i njegova djelatnost u Boki kotorskoj, Hrvatski glasnik, 119 (2015), 48-50; Ex voto bokeljskih pomoraca u riznicama Kotorske biskupije, Hrvatska revija, 3 (2015), 65-74; O pothvatu kap. Antona Gjurovića sa škunom Conte Saurau u Egejskom moru, u susret 200-toj obljetnici (1815. – 2015.), Hrvatski glasnik, 127-128, (2015), 69-; Bokelji u Hrvatskoj: Prof. Deša Ivanović Heimann – odvjetak slavne pomorske obitelji iz Dobrote, Hrvatski glasnik, 133 (2016), 46-49; Prčanjski jedrenjaci u zbirci slika župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju (1): Nava Favorita, Hrvatski glasnik, 135-136 (2016), 66-67; Prčanjski jedrenjaci… (2): Brigantin Milivoj, Hrvatski glasnik, 137 (2016), 68-69; Prčanjski jedrenjaci… (3): Brik Elichero, Hrvatski glasnik, 138 (2016), 74-75; Prčanjski jedrenjaci… (4): Bark Annetta, Hrvatski glasnik, 139-140 (2016), 96-97; Prčanjski jedrenjaci… (5): Bark Boritelj, Hrvatski glasnik, 141 (2017), 86-77; In memoriam: Lidija Laforest, Hrvatski glasnik, 141 (2017), 99-100; Prčanjski jedrenjaci… (6): Bark Columbus, Hrvatski glasnik, 142 (2017), 92-94; Prčanjski jedrenjaci… (7): Bark Giurko, Hrvatski glasnik, 143 (2017), 68-70; Prčanjski jedrenjaci… (8): Bark Leopoldine Bauer, Hrvatski glasnik, 144 (2017), 67-69; Prčanjski jedrenjaci… (9): Bark Slavomir, Hrvatski glasnik, 145 (2017), 59-61; Prčanjski jedrenjaci… (10): Brigantin Burgas u oluji, Hrvatski glasnik, 146 (2017), 58-59; Prčanjski jedrenjaci… (11): Brigantin Il Coraggioso, Hrvatski glasnik, 147-148 (2017), 80-81; Prčanjski jedrenjaci… (12): Brik Czettigne, Hrvatski glasnik, 149 (2017), 82-83; Prčanjski jedrenjaci… (13): Brik Nuovo Guglielmo, Hrvatski glasnik, 150 (2017), 68-70; Prčanjski jedrenjaci… (14): Brik Splendido, Hrvatski glasnik, 151-152 (2017), 89-91; Prčanjski jedrenjaci… (15): Kliper-bark Neptun, Hrvatski glasnik, 153 (2018), 90-92; Prčanjski jedrenjaci… (16): Nava Carlotta, Hrvatski glasnik, 154 (2018), 101-103; Prčanjski jedrenjaci… (17): Nava Libertas, Hrvatski glasnik, 155 (2018), 77-80, Prčanjski jedrenjaci… (18): Polaka Accorto, Hrvatski glasnik, 156 (2018), 95-97; Prčanjski jedrenjaci… (19): Brigantin Tempo u oluji, Hrvatski glasnik, 157-158 (2018), 88-89; Pomorski leksikon novljanske općine: knjiga „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ autora Petra Palavršića, Hrvatski glasnik, 159-160 (2018), 24-26;

Boka – kamen i more: izložba fotografija Antona Gule Markovića u Knjižnici Marija Jurić Zagorka u Zagrebu, Hrvatski glasnik, 161-162 (2018), 33-37; Sabrana djela bokeljske pjesnikinje i dramatičarke Ide Verona, Matica, 3 (2019), 44-45; Kulturno – prosvjetna društva u Prčanju do Drugog svjetskog rata u svjetlu novih saznanja (1. dio: Slavjanska čitaonica Prčanj, Hrvatsko radničko društvo „Sloga“), Hrvatski glasnik, 172 (2019), 73-76; Kulturno – prosvjetna društva u Prčanju… (2. dio: Prosvjetno društvo „Lisinski“ Prčanj), Hrvatski glasnik, 173 (2019), 75-76; Kulturno – prosvjetna društva u Prčanju… (3. dio: Sokolsko društvo Prčanj), Hrvatski glasnik, 174 (2020), 88-92; In memoriam: Akademik Tonko Maroević (Split 22. X 1941. – Stari Grad, 11. VIII 2020.), Hrvatski glasnik, 177 (2020), 76-79; Tonko Maroević (1941. – 2020.), oproštaj od prijatelja, Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, 1-4 (2020), 54-56; Promoviran 40. jubilarni broj Zbornika Boka. Reagiranje prof. Željka Brguljana na kritike prof. dr. Ilije Laloševića koje je u sličnom obliku upućeno uredništvu i Redakciji 40. broja Zbornika Boka i Radio-televiziji Herceg Novi kao medijskom prijenosniku promocije novog Zbornika, Hrvatski glasnik,  180/XIX (2021), 16-18 ; Preci sv. Leopolda : obitelji Mandić i Carević u Herceg Novom“, Hrvatski glasnik, 180 (2021), 27-30; Plovidba slabo poznatim morem (Đuro Vidmarović: Hrvati Boke kotorske kroz povijest: sjećanja i zaboravi, Naklada Bošković, Split, 2020.)“, KOLO – časopis matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, 1 (2021), 218-224; In memoriam Anita Mažibradić (Tivat, 1942 – Kotor, 2021), Hrvatski glasnik, 182 (2021), 79-80; Promovirana likovna monografija bokeške slikarice Vesne Šojat, Hrvatski glasnik, 181/XIX (2021), 32-35; Kamene vrleti doživljenoga zavičaja, Solinska kronika, 326 (2021), 20-21; Oproštaj od Nikole Albanežea, Art Magazin Kontura, 156 (2022), str. ?-?; Gli antenati di San Leopoldo Mandić. Nuovi dati degli Archivi di Castelnuovo e di Perasto, sulla discendenza paterna e materna del Santo, Padova e il suo territorio : rivista di storia arte cultura, 216/XXXVI (2022), 33-37; Koncert za gitaru, mandolinu i stolice, Portal Skala, Kotor, 18. VIII. 2022.; Kotorske i kliške utvrde u slikarskom opusu Vesne Šojat, Hrvatska revija, 2 (2022), 67-71; Crteži Martine Komin (katalog izložbe crteža M. Komin), Škola za cestovni promet, Zagreb 2003; Portreti bokeljskih jedrenjaka (katalog izložbe „Marinist Ivanković i njegovo doba“), Gliptoterka HAZU, Zagreb 2006; Le imagini di un tempo / Slike jednog vremena (katalog izložbe „Iz prošlosti Boke – Kravata u Bokelja“ u Padovi), HB Bokeljska mornarica 809 i Academia Cravatica, Zagreb 2009; Mondi circumnavigati / Oplovljeni svjetovi (katalog izlozbe „Iz prošlosti Boke Kotorske – Kravata u Bokelja“ u Trstu), HB Bokeljska mornarica 809 i Academia Cravatica, Zagreb 2009; Dvanaest stoljeća pod zaštitom sv. Tripuna (katalog izlozbe „Iz prošlosti Boke Kotorske – Kravata u Bokelja“ u Tivtu), Centar za kulturu Tivat, Tivat 2009; Putovanje zaljevskim morem (katalog izložbe „Iz prošlosti Boke Kotorske – Kravata u Bokelja“ u Zagrebu), Etnografski muzej, Zagreb 2010; Fotografije Tomislava Martića (katalog izložbe fotografija T. Martića „U traganju za motivom“), Škola za cestovni promet, Zagreb 2012;  Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca u crkvama Kotorske biskupije, u katalogu izložbe „Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca“, Muzej za umjetnost i obrt  i HB Bokeljska mornarica 809, Zagreb, 2014.

Ovako nadareni intelektualci i kulturolozi imaju jači uticaj na svoju socijalnu i društvenu sredinu. Oni postaju lideri interkulturalne zajednice, postižu izuzetne rezulatate  i stvaraju poseban pečat svojoj ali i drugim kulturama.  Ovako jake ličnosti, društvo u Crnoj Gori treba posebno da ističe i podržava.  Brguljanov  doprinos je jedan od savremenih  temelja na kojem počivaju i hrvatsko i crnogorsko društvo i čine korijene iz kojih smo izrasli. Zato Željkov doprinos predstavlja vrijednost i tradiciju koja nas na poseban način kao narode i oblikuje i koja nastavljaju uticati na način na koji živimo danas.